Sankt Pölten: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web↵ |' u '{{citiranje weba|'
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 158: Redak 158:
}}
}}


'''Sankt Pölten''' ili '''St. Pölten''' ([[Hrvatski|hrv.]] ''Sveti Hipolit'', skraćeno ''Sv. Hipolit'') je [[Statutarni grad (Austrija)|statutarni grad]] u [[Austrija|Austriji]] i glavni grad [[Savezne države Austrije|savezne države]] [[Donja Austrija|Donje Austrije]]. U gradu živi 53.445 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web
'''Sankt Pölten''' ili '''St. Pölten''' ([[Hrvatski|hrv.]] ''Sveti Hipolit'', skraćeno ''Sv. Hipolit'') je [[Statutarni grad (Austrija)|statutarni grad]] u [[Austrija|Austriji]] i glavni grad [[Savezne države Austrije|savezne države]] [[Donja Austrija|Donje Austrije]]. U gradu živi 53.445 stanovnika.<ref name=mam>{{citiranje weba| url =http://www.citypopulation.de/php/austria-niederosterreich.php
| url =http://www.citypopulation.de/php/austria-niederosterreich.php
  | title =Austria: Niederösterreich
  | title =Austria: Niederösterreich
  | accessdate = 20. travnja 2018.
  | accessdate = 20. travnja 2018.
Redak 227: Redak 226:


== Znamenitosti i kultura ==
== Znamenitosti i kultura ==
Povijesno središte grada prepuno je vrijednih građevina, od kojih valja istaknuti [[Katedrala|katedralu]], koja je izvorno bila samostanska crkva i [[renesansa|renesansnu]] gradsku vijećnicu, koja je restaurirana u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Zatim [[samostan]] ''Institut der Englischen Fraulein i crkvu Prandtauer'', djela lokalnog [[arhitekt]]a Jakoba Prandtauera ([[1660.]] – [[1726.]]), Biskupsku palaču ([[1636.]] – [[1653.]]), [[Franjevci|franjevačku]] crkvu ([[1757.]] – [[1768.]]) i [[Augustinci|augustinski]] [[samostan]] u obližnjem [[Herzogenburg]]u.<ref name=brit>{{cite web
Povijesno središte grada prepuno je vrijednih građevina, od kojih valja istaknuti [[Katedrala|katedralu]], koja je izvorno bila samostanska crkva i [[renesansa|renesansnu]] gradsku vijećnicu, koja je restaurirana u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Zatim [[samostan]] ''Institut der Englischen Fraulein i crkvu Prandtauer'', djela lokalnog [[arhitekt]]a Jakoba Prandtauera ([[1660.]] – [[1726.]]), Biskupsku palaču ([[1636.]] – [[1653.]]), [[Franjevci|franjevačku]] crkvu ([[1757.]] – [[1768.]]) i [[Augustinci|augustinski]] [[samostan]] u obližnjem [[Herzogenburg]]u.<ref name=brit>{{citiranje weba|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/522575/Sankt-Polten
|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/522575/Sankt-Polten
  | title =''Sankt Pölten''
  | title =''Sankt Pölten''
  | accessdate = 20. travnja 2018.
  | accessdate = 20. travnja 2018.

Posljednja izmjena od 15. rujan 2025. u 02:38

Sveti Hipolit
Sankt Pölten
Panorama (2013.)
Panorama (2013.)
Panorama (2013.)
Zastava Svetog Hipolita
Zastava
Službeni pečat Svetog Hipolita
Pečat
Grb Svetog Hipolita
Grb
Država Datoteka:Flag of Austria.svg Austrija
Savezna država Datoteka:Flag of Lower Austria (state).svg Donja Austrija
Kotar statutarni grad;
administrativni centar kotara Sankt Pölten-Land
Nazvan po Hipolit Rimski
Stanovništvo (2016.)
 - Grad 53.445[1]
Službena stranica http://www.st-poelten.gv.at/

Sankt Pölten ili St. Pölten (hrv. Sveti Hipolit, skraćeno Sv. Hipolit) je statutarni grad u Austriji i glavni grad savezne države Donje Austrije. U gradu živi 53.445 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike

Sankt Pölten leži na obalama rijeke Traisen, 60 kilometara zapadno od Beča, između padina Alpa i Dunava.[2]

Povijest

Već u neolitu nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. Aelia Cetium) koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma.

Oko 771. godine osnovan je benediktinski samostan posvećen svetom Hipolitu, po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobiva pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U 13. stoljeću grad se širi i dobiva bedeme. Ugarski kralj Matija Korvin zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su Habsburgovci obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobiva veće povlastice.

U doba ratova s Turcima, gradski bedemi Sv. Hipolita uspješno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, s reformacijom, glavni dio stanovnika postaje protestantske vjeroispovijedi. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U 17. i 18. stoljeću grad doživljava barokni procvat i dobiva svoj povijesni izgled. Napoleon zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine.

S gradnjom zapadne željeznice (Westbahn) 1858. godine Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Poslije 1903. godine nastaju prva velika poduzeća. Grad postaje veći i 1922. godine postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U Drugom svjetskom ratu skoro polovica grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955., a 1972. godine Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika.

Demografije

Po procijeni iz 2016. godine, u gradu je živjelo 53.445 stanovnika.[3] Prije više od jednog stoljeća, grad je imao 20.000 stanovnika. U prvoj polovini 20. stoljeća grad je brzo porastao tako da je do 1970-ih godina prešao 50.000 stanovnika. Posljednjih desetljeća grad demografski sporije raste, jer su se tijekom ovih vremena razvila predgrađa.

Stanovništvo kroz povijest

<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)

ImageSize = width:1000 height:400 PlotArea = left:50 bottom:40 top:20 right:20 DateFormat = x.y Period = from:0 till:55000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = late ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:5000 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:1000 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

PlotData=

 color:skyblue width:40 shift:(-20,-15) fontsize:M anchor:till
bar:1391. from:0 till: 3500 text:_3500
bar:1499. from:0 till: 3600 text:_3600
bar:1797. from:0 till: 3891 text:_3891
bar:1812. from:0 till: 4283 text:_4283
bar:1848. from:0 till: 4540 text:_4540
bar:1869. from:0 till:14470 text:14.470
bar:1880. from:0 till:16963 text:16.963
bar:1890. from:0 till:19184 text:19.184
bar:1900. from:0 till:24507 text:24.507
bar:1910. from:0 till:35648 text:35.648
bar:1923. from:0 till:40574 text:40.574
bar:1934. from:0 till:46304 text:46.304
bar:1939. from:0 till:48583 text:48.583
bar:1951. from:0 till:44005 text:44.005
bar:1961. from:0 till:46520 text:46.520
bar:1971. from:0 till:49664 text:49.664
bar:1981. from:0 till:50419 text:50.419
bar:1991. from:0 till:50026 text:50.026
bar:2001. from:0 till:49121 text:49.121
bar:2011. from:0 till:51956 text:51.956
bar:2016. from:0 till:53445 text:53.445

TextData=

fontsize:M pos:(40,20)
text:"Izvor: Statistik Austria"

</timeline>

Znamenitosti i kultura

Povijesno središte grada prepuno je vrijednih građevina, od kojih valja istaknuti katedralu, koja je izvorno bila samostanska crkva i renesansnu gradsku vijećnicu, koja je restaurirana u 18. stoljeću. Zatim samostan Institut der Englischen Fraulein i crkvu Prandtauer, djela lokalnog arhitekta Jakoba Prandtauera (1660.1726.), Biskupsku palaču (1636.1653.), franjevačku crkvu (1757.1768.) i augustinski samostan u obližnjem Herzogenburgu.[2]

Privreda i transport

Sankt Pölten je jedan od važnijih austrijskih željezničkih čvorišta i trgovački centar svoje neposredne okolice.[2]

Politika

Gradonačelnik je Matthias Stadler (SPÖ).

Galerija

Izvori

  1. 1,0 1,1
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. 2,0 2,1 2,2
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. Statistik Austria: Bevölkerung zu Jahresbeginn 2002-2017 nach Gemeinden (Gebietsstand 1. Januar 2017)

Vanjske poveznice