Priboj

Ovo je glavno značenje pojma Priboj. Za druga značenja pogledajte Priboj (razdvojba).

Priboj Прибој
Priboj
Koordinate: 43°33′N 19°32′E
Država	Srbija
Okrug	Zlatiborski
Općina	Priboj
Visina	882 m
Stanovništvo (2002.)
- Grad	19.564
Poštanski broj	31330 31333
Pozivni broj	033
Kratice	PB
Službena stranica www.priboj.rs
Zemljovid
Priboj

Priboj je grad u jugozapadnoj Srbiji, u šumovitoj oblasti Starog Vlaha, u plodnoj dolini rijeke Lim. Priboj je smješten na tromeđi Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, a graniči se sa općinama: Čajetina, Nova Varoš, Prijepolje, Pljevlja, Čajniče i Rudo.

Priboj obuhvaća površinu od 552 km².

Općina Priboj ima izrazito planinski karakter, a najniža nadmorska visina je 392 m, dok je najviša 1.500 m.

Stanovništvo

Priboj je grad u jugozapadnom djelu Srbije. Općina Priboj je imala prije 1991. godine oko 35.000 stanovnika. Od toga su bili 62% pravoslavci , 33% muslimani i 5% ostalih vjera. Broj stanovnika po popisu 2002. godine je 19.600 u gradu, i 30.377 u općini. Srba je u općini Priboj po posljednjem popisu 22.523 (75 %), Bošnjaka 5.567 (18 %), Muslimana 1.427 (5 %), a ostalih 860 (2 %).

Povijest

Ne zna se točno kako je i kada Priboj nastao, ali se smatra da su ga podigli srednjovjekovni srpski feudalci kao četverokutni zidani grad Jagat na padinama planine Bić šireći svoju vlast i državu prema Bosni.

Smatra se da Priboj postoji još mnogo prije 1418. godine kada se spominje prvi put u povijesti i kada ga je osvojio Isak-beg. Kasnije se spominje u Povelji kralja Friedricha III iz 1448. godine, zatim 1463. godine u jednom putopisu spominje se Priboj u nahiji Dobrun, a drugi put 1485. kao sjedište istoimene nahije. Potpunije podatke o Priboju, kao gradu, dali su Benedikt Kuripešič, slovenski putopisac koji je prolazio kroz Priboj 1530. godine, i Evlija Čelebija koji je boravio u Priboju 1662. godine.

Dan kada je Priboj prvi put spomenut kao utvrđenje na Biću u Povelji kralja Friedricha III iz 1448. godine (20. siječnja) uzet je kao dan općine Priboj.

Povoljan strateški položaj donosio je Priboju brz gospodarski razvoj, ali i velika rušenja i razaranja: rušen je u vrijeme turskih osvajanja, rušili su ga Austrijanci u 17. stoljeću, gorio je 1809. godine, a stradao je u vrijeme Balkanskih ratova, kao i u Prvom i Drugom svjetskom ratu.

Poznate osobe

• Kasim Hadžić, šerijatski sudac i nastavnik

Vanjske poveznice

• Informativni portal - Priboj Online
• Priboj 033 - Priboj na dlanu