Razlika između inačica stranice »Krupina«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
 
Redak 170: Redak 170:


==Povijest==
==Povijest==
Području grada naseljeno je još od [[neolitik]]a, arheoloških nalaza ima i iz [[brončano doba|brončanog doba]]. Prvi pisani izvor o gradu datira iz [[1135.]] Zajedno sa [[Trnava (Slovačka)|Trnavom]], Krupina je najstariji grad u Slovačkoj, slobodni grad postalo je [[1238.]]<ref>{{cite web | publisher = Town of Krupina | url = http://www.krupina.sk/index.php?stranka=historia| title = Mesto Krupina - história mesta (Povijest grada Krupina) | accessdate = May 12 | accessyear = 2007 | language = Slovak}}</ref>
Području grada naseljeno je još od [[neolitik]]a, arheoloških nalaza ima i iz [[brončano doba|brončanog doba]]. Prvi pisani izvor o gradu datira iz [[1135.]] Zajedno sa [[Trnava (Slovačka)|Trnavom]], Krupina je najstariji grad u Slovačkoj, slobodni grad postalo je [[1238.]]<ref>{{Citiranje weba | publisher = Town of Krupina | url = http://www.krupina.sk/index.php?stranka=historia| title = Mesto Krupina - história mesta (Povijest grada Krupina) | accessdate = May 12 | accessyear = 2007 | language = Slovak}}</ref>
Naselje se nalazi na putu poznatome kao "via magna", koji povezuje [[Baltičko more]] i [[Jadran]]. Nakon [[Mongoli | Mongolske invazije 1241./1242.]], grad je bio opljačkan i srušen. Poslje obnove primio je ponovo [[1244.]] status [[slobodni kraljevski grad|slobodnog kraljevskog grada]].
Naselje se nalazi na putu poznatome kao "via magna", koji povezuje [[Baltičko more]] i [[Jadran]]. Nakon [[Mongoli | Mongolske invazije 1241./1242.]], grad je bio opljačkan i srušen. Poslje obnove primio je ponovo [[1244.]] status [[slobodni kraljevski grad|slobodnog kraljevskog grada]].
Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1918.]] grad je postao dio [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], kratko vrijeme bio je okupiran od [[Slovačka Sovjetska Republika|Slovačke Sovjetske Republike.]] [[1919.]], ali brzo je vraćen Čehoslovačkoj, a od [[1993.]] je dio Slovačke.
Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1918.]] grad je postao dio [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], kratko vrijeme bio je okupiran od [[Slovačka Sovjetska Republika|Slovačke Sovjetske Republike.]] [[1919.]], ali brzo je vraćen Čehoslovačkoj, a od [[1993.]] je dio Slovačke.

Trenutačna izmjena od 09:51, 19. studenoga 2021.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Krupina. Za druga značenja pogledajte Okrug Krupina.
Krupina
Panorama grada
Panorama grada
Grb
Grb
Koordinate: 48°21′N 19°04′E / 48.35°N 19.067°E / 48.35; 19.067
Država Flag of Slovakia.svg Slovačka
Pokrajina Grb Banskobistrički Banskobistrička
Vlast
 - Gradonačelnik Radoslav Vazan
Površina
 - Ukupna 88,6 km²
Visina 262 m
Stanovništvo (31. prosinca 2002.)
 - Grad 7.991
 - Gustoća 90 stan./km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 963 01
Pozivni broj +421 (0)45
Registarska oznaka KA
Službena stranica www.krupina.sk
Zemljovid
Krupina na karti Slovačka
Krupina
Krupina

Krupina (mađ. Korpona, njem. Karpfen) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj. Središte je Okruga Krupina.

Povijest

Području grada naseljeno je još od neolitika, arheoloških nalaza ima i iz brončanog doba. Prvi pisani izvor o gradu datira iz 1135. Zajedno sa Trnavom, Krupina je najstariji grad u Slovačkoj, slobodni grad postalo je 1238.[1] Naselje se nalazi na putu poznatome kao "via magna", koji povezuje Baltičko more i Jadran. Nakon Mongolske invazije 1241./1242., grad je bio opljačkan i srušen. Poslje obnove primio je ponovo 1244. status slobodnog kraljevskog grada. Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. grad je postao dio Čehoslovačke, kratko vrijeme bio je okupiran od Slovačke Sovjetske Republike. 1919., ali brzo je vraćen Čehoslovačkoj, a od 1993. je dio Slovačke.

Stanovništvo

Razvoj stanovništva[2]
Godina 1. 1. 1993.[3] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 8023 8020 7835 8010 7912 7875

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Grad je 2002. godine imao 7.991 stanovnika.

Etnički sastav

Religija

Gradovi prijatelji

Izvor

Vanjske poveznice