Džamija Selimija u Baru: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Dž(.*)'''-->' u ''
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Džamija Selimija u Baru'''-->[[Datoteka:Džamija Selimija u Baru2.jpg|thumb|mini|[[Džamija]] Selimija u Baru]]   
[[Datoteka:Džamija Selimija u Baru2.jpg|thumb|mini|[[Džamija]] Selimija u Baru]]   


'''Džamija Selimija''' i '''Islamski kulturni centar''' u [[Bar (grad)|Baru]], [[Crna Gora]], su zgrade koje je ''Odbor Islamske zajednice Bara'' započeo graditi 28. srpnja [[2002.]] godine. Turska Agencija za međunarodnu suradnju i koordinaciju ''TIKA'' je završila radove i opremila objekt koji su svečano otvorili 29. - [[30. svibnja]] [[2014.]] godine. [[Pravoslavna crkva sv. Nikole u Starom Baru]] se nalazi u blizini ove džamije.
'''Džamija Selimija''' i '''Islamski kulturni centar''' u [[Bar (grad)|Baru]], [[Crna Gora]], su zgrade koje je ''Odbor Islamske zajednice Bara'' započeo graditi 28. srpnja [[2002.]] godine. Turska Agencija za međunarodnu suradnju i koordinaciju ''TIKA'' je završila radove i opremila objekt koji su svečano otvorili 29. - [[30. svibnja]] [[2014.]] godine. [[Pravoslavna crkva sv. Nikole u Starom Baru]] se nalazi u blizini ove džamije.
Redak 8: Redak 8:
''Islamski kulturni centar'' u Crnoj Gori, i jedan od najvećih na [[Balkan]]u, sagrađen na prostoru od 3.950 kvadrata, u sklopu kojeg je džamija Selimija. Radovi su koštali oko četiri milijuna eura, a objekt je izgrađen na vakufskom zemljištu Islamske zajednice. Zavještala ga je Fatima Omerbašić još u XIX vijeku, za potrebe džemata Tuđemili. Bijeli kamen je dopremljen iz Turske, a radovi su trajali dvanaest godina. Naziv je Selimija, u spomen na prvu izgrađenu džamiju u Starom gradu Baru, od koje danas postoje sačuvani samo temelji.  
''Islamski kulturni centar'' u Crnoj Gori, i jedan od najvećih na [[Balkan]]u, sagrađen na prostoru od 3.950 kvadrata, u sklopu kojeg je džamija Selimija. Radovi su koštali oko četiri milijuna eura, a objekt je izgrađen na vakufskom zemljištu Islamske zajednice. Zavještala ga je Fatima Omerbašić još u XIX vijeku, za potrebe džemata Tuđemili. Bijeli kamen je dopremljen iz Turske, a radovi su trajali dvanaest godina. Naziv je Selimija, u spomen na prvu izgrađenu džamiju u Starom gradu Baru, od koje danas postoje sačuvani samo temelji.  


Islamski kulturni centar sastoji se od dva krila. U desnom krilu nalaze se učionice i informatički kabineti, dječji vrtić s modernom opremom i igralištem, knjižnica i čitaonica, istraživački centar, musafirhana i muhabethana, sanitarni čvorovi i kupatila, kancelarije za službenike i administraciju Odbora. U lijevom krilu je smješten restoran s orijentalnom kuhinjom, sala za šerijatsko vjenčanje, sala za simultano prevođenje, butik s vjerskim rekvizitima, apartmani za goste. Otvaranju su prisustvovali protojerej-stavrofor Radoman Mijajlović, nadbiskup barski [[Zef Gashi]], predsjednik Crne Gore [[Filip Vujanović]], predsjednik Skupštine Crne Gore [[Ranko Krivokapić]], poslanici crnogorskog i turskog parlamenta, odbornici, gospodarstvenici. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=U Crnoj Gori otvorena jedna od najvećih džamija na Balkanu|year= |url=https://www.info-ks.net/vijesti/vjera/44485/u-crnoj-gori-otvorena-jedna-od-najvecih-dzamija-na-balkanu|publisher= |location= |id= }}</ref>
Islamski kulturni centar sastoji se od dva krila. U desnom krilu nalaze se učionice i informatički kabineti, dječji vrtić s modernom opremom i igralištem, knjižnica i čitaonica, istraživački centar, musafirhana i muhabethana, sanitarni čvorovi i kupatila, kancelarije za službenike i administraciju Odbora. U lijevom krilu je smješten restoran s orijentalnom kuhinjom, sala za šerijatsko vjenčanje, sala za simultano prevođenje, butik s vjerskim rekvizitima, apartmani za goste. Otvaranju su prisustvovali protojerej-stavrofor Radoman Mijajlović, nadbiskup barski [[Zef Gashi]], predsjednik Crne Gore [[Filip Vujanović]], predsjednik Skupštine Crne Gore [[Ranko Krivokapić]], poslanici crnogorskog i turskog parlamenta, odbornici, gospodarstvenici. <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=U Crnoj Gori otvorena jedna od najvećih džamija na Balkanu|year= |url=https://www.info-ks.net/vijesti/vjera/44485/u-crnoj-gori-otvorena-jedna-od-najvecih-dzamija-na-balkanu|publisher= |location= |id= }}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 07:03

Datoteka:Džamija Selimija u Baru2.jpg
Džamija Selimija u Baru

Džamija Selimija i Islamski kulturni centar u Baru, Crna Gora, su zgrade koje je Odbor Islamske zajednice Bara započeo graditi 28. srpnja 2002. godine. Turska Agencija za međunarodnu suradnju i koordinaciju TIKA je završila radove i opremila objekt koji su svečano otvorili 29. - 30. svibnja 2014. godine. Pravoslavna crkva sv. Nikole u Starom Baru se nalazi u blizini ove džamije.

Povijest

Datoteka:Pogled na džamiju Selimiju u Baru.jpg
Džamija Selimija u Baru. Pogled s mjesta kod crkve sv. Neđelje na Rapu

Autori i vodeći odgovorni projektanti od 2002.2014. su bili arhitekti i dipl. ing. Selim Resulbegović i Fuad Mavrić iz Ulcinja. To je najveći Islamski kulturni centar u Crnoj Gori, i jedan od najvećih na Balkanu, sagrađen na prostoru od 3.950 kvadrata, u sklopu kojeg je džamija Selimija. Radovi su koštali oko četiri milijuna eura, a objekt je izgrađen na vakufskom zemljištu Islamske zajednice. Zavještala ga je Fatima Omerbašić još u XIX vijeku, za potrebe džemata Tuđemili. Bijeli kamen je dopremljen iz Turske, a radovi su trajali dvanaest godina. Naziv je Selimija, u spomen na prvu izgrađenu džamiju u Starom gradu Baru, od koje danas postoje sačuvani samo temelji.

Islamski kulturni centar sastoji se od dva krila. U desnom krilu nalaze se učionice i informatički kabineti, dječji vrtić s modernom opremom i igralištem, knjižnica i čitaonica, istraživački centar, musafirhana i muhabethana, sanitarni čvorovi i kupatila, kancelarije za službenike i administraciju Odbora. U lijevom krilu je smješten restoran s orijentalnom kuhinjom, sala za šerijatsko vjenčanje, sala za simultano prevođenje, butik s vjerskim rekvizitima, apartmani za goste. Otvaranju su prisustvovali protojerej-stavrofor Radoman Mijajlović, nadbiskup barski Zef Gashi, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, poslanici crnogorskog i turskog parlamenta, odbornici, gospodarstvenici. [1]

Izvori