Laktobacili: razlika između inačica

Laktobacili
	; Lactobacillus casei
Sistematika
Carstvo:	Bacteria;
Koljeno:	Firmicutes;
Razred:	Bacilli;
Red:	Lactobacillales;
Porodica:	Lactobacillaceae;
Rod:	Lactobacillus; Beijerinck 1901

VizualnoWikitekst

Posljednja izmjena od 19. studeni 2021. u 11:54

Laktobacili (lat.Lactobacillus; lac, genitiv lactis: mlijeko + bacil), rod grampozitivnih štapićastih bakterija koje šećere razgrađuju u mliječnu kiselinu fermentativnim putem. S pomoću pojedinih vrsta laktobacila dobivaju se različiti proizvodi mliječno-kiseloga vrenja (jogurt, kefir, kiselo mlijeko). Postoji blizu 150 vrsta, a pripadaju koljenu Firmicutes.

Neki laktobacili, sastojci tzv. biojogurta (Lactobacillus reuteri, Lactobacillus rhamnosus), u probavnome traktu proizvode antibakterijske tvari (probiotici: reuterin) koje inhibiraju rast nepoželjnih proteolitičkih bakterija. Laktobacili imaju važnu ulogu u siliranju krmiva, prirodnom konzerviranju zelja i maslina, pretvorbi jabučne u mliječnu kiselinu u vinu (Lactobacillus plantarum), pri zrenju kobasica i salama (L. sakei, L. curvatus, L. plantarum) te u industrijskoj proizvodnji tehničke ili prehrambene mliječne kiseline iz melase i škrobnih hidrolizata (L. delbrueckii) ili sirutke (L. delbrückii ssp. bulgaricus). Također su uzročnici zubnoga karijesa, kvare pivo (L. brevis) i vino te smanjuju prinos u proizvodnji etanola.^[1]^[2]

Vrste

Izvori

↑ "Laktobacili". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35194 Pristupljeno 15. srpnja 2019.
↑ "Laktobacili". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 22. lipnja 2012.. http://proleksis.lzmk.hr/33652/ Pristupljeno 15. srpnja 2019.

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Laktobacili

Logotip Wikivrsta

Wikivrste imaju podatke o: Lactobacillus

Vanjske poveznice

[LZMK-1] "Laktobacili". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35194 Pristupljeno 15. srpnja 2019.

[LZMK2-2] "Laktobacili". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 22. lipnja 2012.. http://proleksis.lzmk.hr/33652/ Pristupljeno 15. srpnja 2019.

[1]

[2]

@@ Redak 23: / Redak 23: @@
 '''Laktobacili''' ([[Latinski jezik|lat.]]''Lactobacillus''; lac, genitiv lactis: [[mlijeko]] + bacil), rod grampozitivnih štapićastih bakterija koje šećere razgrađuju u mliječnu kiselinu fermentativnim putem. S pomoću pojedinih vrsta laktobacila dobivaju se različiti proizvodi mliječno-kiseloga vrenja ([[jogurt]], [[kefir]], [[kiselo mlijeko]]). Postoji blizu 150 vrsta, a pripadaju koljenu ''[[Firmicutes]]''.
-Neki laktobacili, sastojci tzv. [[biojogurt]]a ([[Lactobacillus reuteri]], [[Lactobacillus rhamnosus]]), u probavnome traktu proizvode antibakterijske tvari (probiotici: [[reuterin]]) koje inhibiraju rast nepoželjnih proteolitičkih bakterija. Laktobacili imaju važnu ulogu u siliranju krmiva, prirodnom konzerviranju zelja i maslina, pretvorbi jabučne u mliječnu kiselinu u vinu ([[Lactobacillus plantarum]]), pri zrenju [[kobasica]] i [[salama]] (''[[Lactobacillus sakei|L. sakei]]'', ''[[Lactobacillus curvatus|L. curvatus]]'', ''[[Lactobacillus plantarum|L. plantarum]]'') te u industrijskoj proizvodnji tehničke ili prehrambene mliječne kiseline iz melase i škrobnih hidrolizata (''[[Lactobacillus delbrueckii|L. delbrueckii]]'') ili sirutke (''[[Lactobacillus delbrückii ssp. bulgaricus|L. delbrückii ssp. bulgaricus]]''). Također su uzročnici zubnoga karijesa, kvare pivo (''[[Lactobacillus brevis|L. brevis]]'') i vino te smanjuju prinos u proizvodnji etanola.<ref name="LZMK">{{cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35194 |title=Laktobacili |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref><ref name="LZMK2">{{cite web|url=http://proleksis.lzmk.hr/33652/ |title=Laktobacili |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=22. lipnja 2012. |accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref>
+Neki laktobacili, sastojci tzv. [[biojogurt]]a ([[Lactobacillus reuteri]], [[Lactobacillus rhamnosus]]), u probavnome traktu proizvode antibakterijske tvari (probiotici: [[reuterin]]) koje inhibiraju rast nepoželjnih proteolitičkih bakterija. Laktobacili imaju važnu ulogu u siliranju krmiva, prirodnom konzerviranju zelja i maslina, pretvorbi jabučne u mliječnu kiselinu u vinu ([[Lactobacillus plantarum]]), pri zrenju [[kobasica]] i [[salama]] (''[[Lactobacillus sakei|L. sakei]]'', ''[[Lactobacillus curvatus|L. curvatus]]'', ''[[Lactobacillus plantarum|L. plantarum]]'') te u industrijskoj proizvodnji tehničke ili prehrambene mliječne kiseline iz melase i škrobnih hidrolizata (''[[Lactobacillus delbrueckii|L. delbrueckii]]'') ili sirutke (''[[Lactobacillus delbrückii ssp. bulgaricus|L. delbrückii ssp. bulgaricus]]''). Također su uzročnici zubnoga karijesa, kvare pivo (''[[Lactobacillus brevis|L. brevis]]'') i vino te smanjuju prinos u proizvodnji etanola.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35194 |title=Laktobacili |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref><ref name="LZMK2">{{Citiranje weba|url=http://proleksis.lzmk.hr/33652/ |title=Laktobacili |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=22. lipnja 2012. |accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref>
 == Vrste ==
 {{div col|cols=2}}

Laktobacili
Lactobacillus casei
Sistematika
Carstvo:	Bacteria
Koljeno:	Firmicutes
Razred:	Bacilli
Red:	Lactobacillales
Porodica:	Lactobacillaceae
Rod:	Lactobacillus Beijerinck 1901