Društvena anksioznost: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 08:26

Društvena anksioznost je osjećaj nelagode i nervoze u društvenim situacijama.^[1] Neki od poremećaja povezanih s društvenom anksioznošću su anksiozni poremećaji, afektivni poremećaji, autizam i poremećaji jedenja.^[1] Pojedinci s povišenom društvenom anksioznošću često odvraćaju pogled, slabije se izražavaju mimikom i teže započinju i/ili održavaju razgovore.^[1] Razlikuju se društvena anksioznost kao osobina i društvena anksioznost kao posljedica neke situacije. Društvenu anksioznost kao osobinu karakterizira često osjećanje ove nervoze, dok je druga vrsta društvene anksioznosti trenutni psihološki odgovor na neku određenu stresnu društvenu situaciju.^[2] Oko 90% osoba tvrdi da je barem jednom u životu osjećalo simptome društvene anksioznosti (npr. sramežljivost).^[3] Polovica pojedinaca s nekom vrstom društvene fobije zadovoljava kriterije za dijagnosticiranje poremećaja društvene anksioznosti.^[4] Funkcija društvene anksioznosti je povećanje uzbuđenosti i pažnje na neku društvenu interakciju, sprječavanje nepoželjnog društvenom ponašanja i motivacija za pripremanje na buduće društvene situacije.^[1]

Stadiji

Razvoj djece

Neki osjećaji anksioznosti u društvenim situacijama su normalni i potrebni za efektivno društveno funkcioniranje i razvoj. Kognitivni razvoj i povećan pritisak u kasnom djetinjstvu i ranoj adolescenciji rezultiraju češćom društvenom anksioznošću. Adolescenti izdvojili su kao najčešće izvore osjećaja društvene anksioznosti odnos sa vršnjacima koji ih privlače, društveno odbacivanje, javni govor, samosvijest, paniku i prošlo ponašanje. Većina adolescenata nadvlada te strahove i zadovolji razvojne zahtjeve.^[5]

Sve više djece dijagnosticirano je s društvenom anksioznošću, što može dovesti do problema u obrazovanju, ako se pomno ne prati. Dio društvene anksioznosti je strah od kritika, a u djeci može izazvati ekstremnu zabrinutost oko svakodnevnih aktivnosti, kao što su igranje s drugom djecom, čitanje u razredu ili razgovor s odraslima. S druge strane, neka djeca s društvenom anksioznošću iskazuju defenzivno loše ponašanje uslijed tih strahova. Problem kod dijagnosticiranja društvene anksioznosti kod djece je razlikovanje društvene anksioznosti i obične sramežljivosti.^[6]

Odrasle osobe

Kod odraslih osoba lakše je identificirati društvenu anksioznost zbog njihove tendencije samovoljnog izoliranja iz društvenih situacija. Česti oblici društvene anksioznosti kod odraslih su bojažljivost, strah od javnog nastupa i glosofobija. Ovi oblici mogu se razviti i u kliničke oblike - poremećaje anksioznosti.^[7]

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Schneier, Franklin R; Blanco, Carlos; Antia, Smita X; Liebowitz, Michael R (2002.). "The social anxiety spectrum". Psychiatric Clinics of North America 25 (4): str. 757.–774.. doi:10.1016/s0193-953x(02)00018-7
↑ Spielberger, C.D. (1983.). Manual for the state-trait anxiety inventory (STAI). Palo Alto: Consulting Psychologists Press
↑ Zimbardo, P.G. (1977.). Shyness: what it is, what to do about it. Reading (MA): Addison-Wesley
↑ Ruscio, A. M.; Brown, T. A.; Chiu, W. T.; Sareen, J.; Stein, M. B.; Kessler, R. C. (1. siječnja 2008.). "Social fears and social phobia in the USA: results from the National Comorbidity Survey Replication". Psychological Medicine 38 (1): str. 15.–28.. doi:10.1017/S0033291707001699. ISSN 1469-8978. PMC 2262178. PMID 17976249. https://www.cambridge.org/core/journals/psychological-medicine/article/social-fears-and-social-phobia-in-the-usa-results-from-the-national-comorbidity-survey-replication/C2B4E1897DF043B6C076DCBDC417A2F0
↑ Albano, Anne Marie; Detweiler, Michael F. (2001.). "The Developmental and Clinical Impact of Social Anxiety and Social Phobia in Children and Adolescents". Unutar Hofmann, Stefan G.; DiBartolo, Patricia M.. From Social Anxiety to Social Phobia: Multiple Perspectives. Allyn & Bacon. ISBN 978-0-205-28189-3
↑ Adalbjarnardottir, Sigrun (prosinac 1995.). "How Schoolchildren Propose to Negotiate: The Role of Social Withdrawal, Social Anxiety, and Locus of Control". Child Development 66 (6): str. 1739.–1751.. doi:10.1111/j.1467-8624.1995.tb00962.x. PMID 8556896
↑ Harold Leitenberg (1990.) "Handbook of Social and Evaluation Anxiety", ISBN 0-306-43438-5

[:1-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Schneier, Franklin R; Blanco, Carlos; Antia, Smita X; Liebowitz, Michael R (2002.). "The social anxiety spectrum". Psychiatric Clinics of North America 25 (4): str. 757.–774.. doi:10.1016/s0193-953x(02)00018-7

[2] Spielberger, C.D. (1983.). Manual for the state-trait anxiety inventory (STAI). Palo Alto: Consulting Psychologists Press

[3] Zimbardo, P.G. (1977.). Shyness: what it is, what to do about it. Reading (MA): Addison-Wesley

[4] Ruscio, A. M.; Brown, T. A.; Chiu, W. T.; Sareen, J.; Stein, M. B.; Kessler, R. C. (1. siječnja 2008.). "Social fears and social phobia in the USA: results from the National Comorbidity Survey Replication". Psychological Medicine 38 (1): str. 15.–28.. doi:10.1017/S0033291707001699. ISSN 1469-8978. PMC 2262178. PMID 17976249. https://www.cambridge.org/core/journals/psychological-medicine/article/social-fears-and-social-phobia-in-the-usa-results-from-the-national-comorbidity-survey-replication/C2B4E1897DF043B6C076DCBDC417A2F0

[Albano-5] Albano, Anne Marie; Detweiler, Michael F. (2001.). "The Developmental and Clinical Impact of Social Anxiety and Social Phobia in Children and Adolescents". Unutar Hofmann, Stefan G.; DiBartolo, Patricia M.. From Social Anxiety to Social Phobia: Multiple Perspectives. Allyn & Bacon. ISBN 978-0-205-28189-3

[6] Adalbjarnardottir, Sigrun (prosinac 1995.). "How Schoolchildren Propose to Negotiate: The Role of Social Withdrawal, Social Anxiety, and Locus of Control". Child Development 66 (6): str. 1739.–1751.. doi:10.1111/j.1467-8624.1995.tb00962.x. PMID 8556896

[leitenberg-7] Harold Leitenberg (1990.) "Handbook of Social and Evaluation Anxiety", ISBN 0-306-43438-5

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 <!--'''Društvena anksioznost'''-->{{slično|emociji|poremećaj|Poremećaj društvene anksioznosti}}
-'''Društvena anksioznost''' je [[osjećaj]] nelagode i [[nervoza|nervoze]] u društvenim situacijama.<ref name=":1">{{Cite journal|last=Schneier|first=Franklin R|last2=Blanco|first2=Carlos|last3=Antia|first3=Smita X|last4=Liebowitz|first4=Michael R|title=The social anxiety spectrum|journal=Psychiatric Clinics of North America|volume=25|issue=4|pages=str. 757.–774.|doi=10.1016/s0193-953x(02)00018-7|year=2002.}}</ref> Neki od poremećaja povezanih s društvenom anksioznošću su [[anksiozni poremećaj]]i, [[afektivni poremećaj]]i, [[autizam]] i [[poremećaj jedenja|poremećaji jedenja]].<ref name=":1" /> Pojedinci s povišenom društvenom anksioznošću često odvraćaju pogled, slabije se izražavaju [[Mimika|mimikom]] i teže započinju i/ili održavaju razgovore.<ref name=":1" /> Razlikuju se društvena anksioznost kao osobina i društvena anksioznost kao posljedica neke situacije. Društvenu anksioznost kao osobinu karakterizira često osjećanje ove nervoze, dok je druga vrsta društvene anksioznosti trenutni psihološki odgovor na neku određenu stresnu društvenu situaciju.<ref>{{Cite book|title=Manual for the state-trait anxiety inventory (STAI)|last=Spielberger|first=C.D.|publisher=Consulting Psychologists Press|year=1983.|isbn=|location=Palo Alto|pages=|quote=|via=}}</ref> Oko 90% osoba tvrdi da je barem jednom u životu osjećalo simptome društvene anksioznosti (npr. sramežljivost).<ref>{{Cite book|title=Shyness: what it is, what to do about it|last=Zimbardo|first=P.G.|publisher=Addison-Wesley|year=1977.|isbn=|location=Reading (MA)|pages=|quote=|via=}}</ref> Polovica pojedinaca s nekom vrstom društvene fobije zadovoljava kriterije za dijagnosticiranje [[Poremećaj društvene anksioznosti|poremećaja društvene anksioznosti]].<ref>{{Cite journal|last=Ruscio|first=A. M.|last2=Brown|first2=T. A.|last3=Chiu|first3=W. T.|last4=Sareen|first4=J.|last5=Stein|first5=M. B.|last6=Kessler|first6=R. C.|date=1. siječnja 2008.|title=Social fears and social phobia in the USA: results from the National Comorbidity Survey Replication|url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychological-medicine/article/social-fears-and-social-phobia-in-the-usa-results-from-the-national-comorbidity-survey-replication/C2B4E1897DF043B6C076DCBDC417A2F0|journal=Psychological Medicine|volume=38|issue=1|pages=str. 15.–28.|doi=10.1017/S0033291707001699|issn=1469-8978|pmc=2262178|pmid=17976249}}</ref> Funkcija društvene anksioznosti je povećanje uzbuđenosti i pažnje na neku društvenu interakciju, sprječavanje nepoželjnog društvenom ponašanja i motivacija za pripremanje na buduće društvene situacije.<ref name=":1" />
+'''Društvena anksioznost''' je [[osjećaj]] nelagode i [[nervoza|nervoze]] u društvenim situacijama.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Schneier|first=Franklin R|last2=Blanco|first2=Carlos|last3=Antia|first3=Smita X|last4=Liebowitz|first4=Michael R|title=The social anxiety spectrum|journal=Psychiatric Clinics of North America|volume=25|issue=4|pages=str. 757.–774.|doi=10.1016/s0193-953x(02)00018-7|year=2002.}}</ref> Neki od poremećaja povezanih s društvenom anksioznošću su [[anksiozni poremećaj]]i, [[afektivni poremećaj]]i, [[autizam]] i [[poremećaj jedenja|poremećaji jedenja]].<ref name=":1" /> Pojedinci s povišenom društvenom anksioznošću često odvraćaju pogled, slabije se izražavaju [[Mimika|mimikom]] i teže započinju i/ili održavaju razgovore.<ref name=":1" /> Razlikuju se društvena anksioznost kao osobina i društvena anksioznost kao posljedica neke situacije. Društvenu anksioznost kao osobinu karakterizira često osjećanje ove nervoze, dok je druga vrsta društvene anksioznosti trenutni psihološki odgovor na neku određenu stresnu društvenu situaciju.<ref>{{Citiranje knjige|title=Manual for the state-trait anxiety inventory (STAI)|last=Spielberger|first=C.D.|publisher=Consulting Psychologists Press|year=1983.|isbn=|location=Palo Alto|pages=|quote=|via=}}</ref> Oko 90% osoba tvrdi da je barem jednom u životu osjećalo simptome društvene anksioznosti (npr. sramežljivost).<ref>{{Citiranje knjige|title=Shyness: what it is, what to do about it|last=Zimbardo|first=P.G.|publisher=Addison-Wesley|year=1977.|isbn=|location=Reading (MA)|pages=|quote=|via=}}</ref> Polovica pojedinaca s nekom vrstom društvene fobije zadovoljava kriterije za dijagnosticiranje [[Poremećaj društvene anksioznosti|poremećaja društvene anksioznosti]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ruscio|first=A. M.|last2=Brown|first2=T. A.|last3=Chiu|first3=W. T.|last4=Sareen|first4=J.|last5=Stein|first5=M. B.|last6=Kessler|first6=R. C.|date=1. siječnja 2008.|title=Social fears and social phobia in the USA: results from the National Comorbidity Survey Replication|url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychological-medicine/article/social-fears-and-social-phobia-in-the-usa-results-from-the-national-comorbidity-survey-replication/C2B4E1897DF043B6C076DCBDC417A2F0|journal=Psychological Medicine|volume=38|issue=1|pages=str. 15.–28.|doi=10.1017/S0033291707001699|issn=1469-8978|pmc=2262178|pmid=17976249}}</ref> Funkcija društvene anksioznosti je povećanje uzbuđenosti i pažnje na neku društvenu interakciju, sprječavanje nepoželjnog društvenom ponašanja i motivacija za pripremanje na buduće društvene situacije.<ref name=":1" />
 ==Stadiji==
 ===Razvoj djece===
-Neki osjećaji anksioznosti u društvenim situacijama su normalni i potrebni za efektivno [[Socijalne vještine|društveno funkcioniranje]] i razvoj. [[Kognitivna psihologija|Kognitivni razvoj]] i povećan pritisak u kasnom djetinjstvu i ranoj [[adolescencija|adolescenciji]] rezultiraju češćom društvenom anksioznošću. Adolescenti izdvojili su kao najčešće izvore osjećaja društvene anksioznosti odnos sa vršnjacima koji ih privlače, [[društveno odbacivanje]], [[javni govor]], [[samosvijest]], [[panika|paniku]] i prošlo ponašanje. Većina adolescenata nadvlada te strahove i zadovolji razvojne zahtjeve.<ref name=Albano>{{cite book |last1=Albano |first1=Anne Marie |last2=Detweiler |first2=Michael F. |date=2001. |chapter=The Developmental and Clinical Impact of Social Anxiety and Social Phobia in Children and Adolescents |editor1-last=Hofmann |editor1-first=Stefan G. |editor2-last=DiBartolo |editor2-first=Patricia M. |title=From Social Anxiety to Social Phobia: Multiple Perspectives |publisher=Allyn & Bacon |isbn=978-0-205-28189-3}}</ref>
+Neki osjećaji anksioznosti u društvenim situacijama su normalni i potrebni za efektivno [[Socijalne vještine|društveno funkcioniranje]] i razvoj. [[Kognitivna psihologija|Kognitivni razvoj]] i povećan pritisak u kasnom djetinjstvu i ranoj [[adolescencija|adolescenciji]] rezultiraju češćom društvenom anksioznošću. Adolescenti izdvojili su kao najčešće izvore osjećaja društvene anksioznosti odnos sa vršnjacima koji ih privlače, [[društveno odbacivanje]], [[javni govor]], [[samosvijest]], [[panika|paniku]] i prošlo ponašanje. Većina adolescenata nadvlada te strahove i zadovolji razvojne zahtjeve.<ref name=Albano>{{Citiranje knjige |last1=Albano |first1=Anne Marie |last2=Detweiler |first2=Michael F. |date=2001. |chapter=The Developmental and Clinical Impact of Social Anxiety and Social Phobia in Children and Adolescents |editor1-last=Hofmann |editor1-first=Stefan G. |editor2-last=DiBartolo |editor2-first=Patricia M. |title=From Social Anxiety to Social Phobia: Multiple Perspectives |publisher=Allyn & Bacon |isbn=978-0-205-28189-3}}</ref>
 Sve više djece dijagnosticirano je s društvenom anksioznošću, što može dovesti do problema u obrazovanju, ako se pomno ne prati. Dio društvene anksioznosti je strah od kritika, a u djeci može izazvati ekstremnu zabrinutost oko svakodnevnih aktivnosti, kao što su igranje s drugom djecom, čitanje u razredu ili razgovor s odraslima. S druge strane, neka djeca s društvenom anksioznošću iskazuju defenzivno loše ponašanje uslijed tih strahova. Problem kod dijagnosticiranja društvene anksioznosti kod djece je razlikovanje društvene anksioznosti i obične sramežljivosti.<ref>{{cite journal |last1=Adalbjarnardottir |first1=Sigrun |date=prosinac 1995. |title=How Schoolchildren Propose to Negotiate: The Role of Social Withdrawal, Social Anxiety, and Locus of Control |journal=Child Development |volume=66 |number=6 |pages=str. 1739.–1751. |doi=10.1111/j.1467-8624.1995.tb00962.x |pmid=8556896}}</ref>