Asirska domovina: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 00:33

Asirska domovina ili Asirija (sirjački ܐܬܘܪ ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na zemljopisna i kulturna regija u Gornjoj Mezopotamiji u kojoj tradicijski obitavaju Asirci (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg Iraka, jugoistočne Turske, sjeverozapadni Iran i odnedavno sjeveroistočna Sirija.^[1]^[2] Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu sve donedavno bilo je u Asirskom trokutu, regiji koja obuhvaća Ninivsku ravnicu te regije južni Hakkari i Barwari.^[3] Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine traže za stvaranje neovisne nacionalne države.^[4]^[1]

Asirska domovina ugrubo odražava granice uže drevne Asirije, pa kasnije Ahemenidske, Seleukovske, partske, rimske i Sasanidske provincije Asirije (Athura/Asuristan) koja je postojala od 25. st. pr. Kr. i 7. stoljeća po Kristu. Geopolitički entitet je razbijen arapskim osvajanjem Iraka kasnog 7. stoljeća. Od pada iračke stranke Baasa 2003. godine i suočeni s islamističkim nasiljem protiv domaće asirske kršćanske zajednice, raste i razvija se pokret za asirsku neovisnost ili autonomiju. ^[5]

Tijekom Prvoga svjetskog rata predloženo je stvaranje neovisne asirske države.

Vidi

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 Donabed, Sargon (2015) (engl.). Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century. Edinburgh University Press. ISBN 978-0-7486-8605-6. https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18
↑ Carl Skutsch (2013) (engl.). Encyclopedia of the World's Minorities. Routledge. str. 149. ISBN 978-1-135-19388-1. https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149
↑ The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)
↑ Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)
↑ Frederick Mario Fales (2010). "Production and Consumption at Dūr-Katlimmu: A Survey of the Evidence". Unutar Hartmut Kühne (engl.). Dūr-Katlimmu 2008 and beyond. Harrassowitz Verlag. str. 82

[books.google.ca-1] 1,0 ^1,1 Donabed, Sargon (2015) (engl.). Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century. Edinburgh University Press. ISBN 978-0-7486-8605-6. https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18

[Skutsch2013-2] Carl Skutsch (2013) (engl.). Encyclopedia of the World's Minorities. Routledge. str. 149. ISBN 978-1-135-19388-1. https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149

[War_p._70-3] The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)

[4] Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)

[5] Frederick Mario Fales (2010). "Production and Consumption at Dūr-Katlimmu: A Survey of the Evidence". Unutar Hartmut Kühne (engl.). Dūr-Katlimmu 2008 and beyond. Harrassowitz Verlag. str. 82

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Asirska domovina'''-->[[Datoteka:Assyria World War 1 relief English.png|mini|desno|250px|Područje predložene neovisne asirske države tijekom Prvoga svjetskog rata.]]
+[[Datoteka:Assyria World War 1 relief English.png|mini|desno|250px|Područje predložene neovisne asirske države tijekom Prvoga svjetskog rata.]]
 [[Datoteka:Map of Assyria Paris Peace Conference 1919.jpg|mini|desno|250px|Granice neovisne asiro-kaldejske države predložene na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|pariškoj mirovnoj konferenciji]] 1919. godine. Asirsko-kaldejska delegacija iznijela je ovaj etnografsko-politički zemljovid. ]]
-'''Asirska domovina''' ili '''Asirija''' (sirjački  ܐܬܘܪ ),  zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na [[povijesna regija|zemljopisna i kulturna regija]] u [[Gornja Mezopotamija|Gornjoj Mezopotamiji]] u kojoj tradicijski obitavaju [[Ajsori|Asirci]] (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg [[Irak]]a, jugoistočne [[Turska|Turske]], sjeverozapadni [[Iran]] i odnedavno sjeveroistočna [[Sirija]].<ref name="books.google.ca">{{cite book|ref=harv |last=Donabed |first=Sargon|title=Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century|url=https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18|year=2015|language=eng.|publisher=Edinburgh University Press|isbn=978-0-7486-8605-6}}</ref><ref name="Skutsch2013">{{cite book |author=Carl Skutsch|language=eng.|title=Encyclopedia of the World's Minorities|url=https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149 |year=2013 |publisher=Routledge|isbn=978-1-135-19388-1|page=149}}</ref> Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu [[ISIL-ovi progoni kršćana|sve donedavno]] bilo je u ''Asirskom trokutu'', regiji koja obuhvaća [[Ninivska ravnica|Ninivsku ravnicu]] te regije južni [[Hakkari]] i [[Barwari]].<ref name="War p. 70">The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)</ref> Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine [[prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku|traže za stvaranje neovisne nacionalne države]].<ref>Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)</ref><ref name="books.google.ca"/>
+'''Asirska domovina''' ili '''Asirija''' (sirjački  ܐܬܘܪ ),  zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na [[povijesna regija|zemljopisna i kulturna regija]] u [[Gornja Mezopotamija|Gornjoj Mezopotamiji]] u kojoj tradicijski obitavaju [[Ajsori|Asirci]] (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg [[Irak]]a, jugoistočne [[Turska|Turske]], sjeverozapadni [[Iran]] i odnedavno sjeveroistočna [[Sirija]].<ref name="books.google.ca">{{Citiranje knjige|ref=harv |last=Donabed |first=Sargon|title=Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century|url=https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18|year=2015|language=eng.|publisher=Edinburgh University Press|isbn=978-0-7486-8605-6}}</ref><ref name="Skutsch2013">{{Citiranje knjige |author=Carl Skutsch|language=eng.|title=Encyclopedia of the World's Minorities|url=https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149 |year=2013 |publisher=Routledge|isbn=978-1-135-19388-1|page=149}}</ref> Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu [[ISIL-ovi progoni kršćana|sve donedavno]] bilo je u ''Asirskom trokutu'', regiji koja obuhvaća [[Ninivska ravnica|Ninivsku ravnicu]] te regije južni [[Hakkari]] i [[Barwari]].<ref name="War p. 70">The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)</ref> Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine [[prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku|traže za stvaranje neovisne nacionalne države]].<ref>Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)</ref><ref name="books.google.ca"/>
-Asirska domovina ugrubo odražava granice uže drevne Asirije, pa kasnije [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidske]], [[Seleukovići|Seleukovske]], [[Partsko Carstvo|partske]], [[Rimsko Carstvo|rimske]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidske]] provincije Asirije ([[Ahemenidska Asirija|Athura]]/[[Asuristan]]) koja je postojala od [[25. st. pr. Kr.]] i 7. stoljeća po Kristu. Geopolitički entitet je razbijen [[arapska osvajanja|arapskim]] [[arapsko osvajanje Perzije|osvajanjem Iraka]] kasnog 7. stoljeća. Od pada iračke stranke [[Baas]]a 2003. godine i suočeni s [[islamistički terorizam|islamističkim nasiljem]] protiv domaće asirske kršćanske zajednice, raste i razvija se pokret za [[asirski pokret za neovisnost|asirsku neovisnost]] ili autonomiju. <ref>{{cite book|title=Dūr-Katlimmu 2008 and beyond|publisher=Harrassowitz Verlag|year=2010 |page=82 |language=eng.|chapter=Production and Consumption at Dūr-Katlimmu: A Survey of the Evidence|author=Frederick Mario Fales|editor=Hartmut Kühne}}</ref>
+Asirska domovina ugrubo odražava granice uže drevne Asirije, pa kasnije [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidske]], [[Seleukovići|Seleukovske]], [[Partsko Carstvo|partske]], [[Rimsko Carstvo|rimske]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidske]] provincije Asirije ([[Ahemenidska Asirija|Athura]]/[[Asuristan]]) koja je postojala od [[25. st. pr. Kr.]] i 7. stoljeća po Kristu. Geopolitički entitet je razbijen [[arapska osvajanja|arapskim]] [[arapsko osvajanje Perzije|osvajanjem Iraka]] kasnog 7. stoljeća. Od pada iračke stranke [[Baas]]a 2003. godine i suočeni s [[islamistički terorizam|islamističkim nasiljem]] protiv domaće asirske kršćanske zajednice, raste i razvija se pokret za [[asirski pokret za neovisnost|asirsku neovisnost]] ili autonomiju. <ref>{{Citiranje knjige|title=Dūr-Katlimmu 2008 and beyond|publisher=Harrassowitz Verlag|year=2010 |page=82 |language=eng.|chapter=Production and Consumption at Dūr-Katlimmu: A Survey of the Evidence|author=Frederick Mario Fales|editor=Hartmut Kühne}}</ref>
 Tijekom Prvoga svjetskog rata predloženo je stvaranje neovisne asirske države.