Čemerska planina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 23: Redak 23:
== Zemljopisni položaj ==
== Zemljopisni položaj ==
[[Datoteka:Шума на Чемерској планини.jpg|mini|lijevo|Šuma na Čemerskoj planini]]
[[Datoteka:Шума на Чемерској планини.jpg|mini|lijevo|Šuma na Čemerskoj planini]]
Proteže se u pravcu sjeveroistok - jugozapad, od [[Okruglica|Okruglice]] i [[Nišići|Nišića]] do [[Semizovac|Semizovca]] i [[Ilijaš]]a. Planina je duga oko 45 kilometara. Cijelom se dužinom proteže kanjon rijeke [[Misoča|Misoče]] sa zapadne strane i rijeke [[Ljubina|Ljubine]] s istočne strane. Naročito je slikovit [[kanjon Misoče]] koji je proglašen zaštićenim područjem. Ljepote ovog kanjona su jedinstvene i predstavljaju pravi biser prirode. Padine kanjona su strme a ponegdje i okomite, visinske razlike od preko 700 metara i izuzetno bogate florom i faunom. Planinski dio, od kanjona do vrha planine obiluje velikim brojem livada, blagih padina sa crnogoričnim i listopadnim šumama, u kojima se nalazi veliki broj izvora pitke vode.<ref>{{cite web|title=Satelitska slika planine|url=http://www.geonames.org/3202764/cemerska%20planina.html|publisher=Geonames|accessdate=15. lipnja 2017.}}</ref>
Proteže se u pravcu sjeveroistok - jugozapad, od [[Okruglica|Okruglice]] i [[Nišići|Nišića]] do [[Semizovac|Semizovca]] i [[Ilijaš]]a. Planina je duga oko 45 kilometara. Cijelom se dužinom proteže kanjon rijeke [[Misoča|Misoče]] sa zapadne strane i rijeke [[Ljubina|Ljubine]] s istočne strane. Naročito je slikovit [[kanjon Misoče]] koji je proglašen zaštićenim područjem. Ljepote ovog kanjona su jedinstvene i predstavljaju pravi biser prirode. Padine kanjona su strme a ponegdje i okomite, visinske razlike od preko 700 metara i izuzetno bogate florom i faunom. Planinski dio, od kanjona do vrha planine obiluje velikim brojem livada, blagih padina sa crnogoričnim i listopadnim šumama, u kojima se nalazi veliki broj izvora pitke vode.<ref>{{Citiranje weba|title=Satelitska slika planine|url=http://www.geonames.org/3202764/cemerska%20planina.html|publisher=Geonames|accessdate=15. lipnja 2017.}}</ref>


Morfološki, planina je krška jer ju odlikuju uvale i vrtače, kao i pećine i kanjoni dviju rijeka. Na Čemerskoj planini postoji i rijeka [[ponornica]]. Od važnijih naselja tu su smješteni [[Čemerno (Ilijaš)|Čemerno]], [[Čemernica (Ilijaš)|Čemernica]] i [[Han Karaula|Karaula]] s više zaselaka.<ref>{{cite web|title=Bivše selo Čemerno, koje danas više ne postoji|url=https://www.youtube.com/watch?v=LUVGiSee7i0|publisher=Јутјуб|accessdate=15. 6. 2017}}</ref> U ovim selima je živjelo isključivo srpsko stanovništvo. Nakon pokolja koji se zbio 10. lipnja 1992. godine sela su ostala potpuno pusta, spaljena i uništena.<ref>{{cite web|title=Svjedok zločina osijedio od stresa i straha|url=http://www.politika.rs/scc/clanak/44926/Svedok-zlocina-oslepeo-od-stresa-i-straha|publisher=Politika|language=srp.|accessdate=15. lipnja 2017.}}</ref> Danas je ovo područje ostalo pusto planinsko, nenaseljeno mjesto, idealno za izlete, obilaske prirodnih ljepota ovog kraja u mnogo organiziranijem obliku. <ref>{{cite web|title=Čemerska planina|url=http://travelingluck.com/Europe/Bosnia+and+Herzegovina/Federation+of+Bosnia+and+Herzegovina/_3202764_%C4%8Cemerska+Planina.html|publisher=travelingluck.com|accessdate=15. lipnja 2017.}}</ref>
Morfološki, planina je krška jer ju odlikuju uvale i vrtače, kao i pećine i kanjoni dviju rijeka. Na Čemerskoj planini postoji i rijeka [[ponornica]]. Od važnijih naselja tu su smješteni [[Čemerno (Ilijaš)|Čemerno]], [[Čemernica (Ilijaš)|Čemernica]] i [[Han Karaula|Karaula]] s više zaselaka.<ref>{{Citiranje weba|title=Bivše selo Čemerno, koje danas više ne postoji|url=https://www.youtube.com/watch?v=LUVGiSee7i0|publisher=Јутјуб|accessdate=15. 6. 2017}}</ref> U ovim selima je živjelo isključivo srpsko stanovništvo. Nakon pokolja koji se zbio 10. lipnja 1992. godine sela su ostala potpuno pusta, spaljena i uništena.<ref>{{Citiranje weba|title=Svjedok zločina osijedio od stresa i straha|url=http://www.politika.rs/scc/clanak/44926/Svedok-zlocina-oslepeo-od-stresa-i-straha|publisher=Politika|language=srp.|accessdate=15. lipnja 2017.}}</ref> Danas je ovo područje ostalo pusto planinsko, nenaseljeno mjesto, idealno za izlete, obilaske prirodnih ljepota ovog kraja u mnogo organiziranijem obliku. <ref>{{Citiranje weba|title=Čemerska planina|url=http://travelingluck.com/Europe/Bosnia+and+Herzegovina/Federation+of+Bosnia+and+Herzegovina/_3202764_%C4%8Cemerska+Planina.html|publisher=travelingluck.com|accessdate=15. lipnja 2017.}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 9. prosinac 2021. u 21:30

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir planina

Čemerska planina je planina u BiH. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Vrhbosanske županije, u općini Ilijašu. Najviši vrh je na 1466 metara nadmorske visine. Nalazi se 30 kilometara od Sarajeva.

Ime[uredi]

Najviši vrh Dernek zove se po tome što je mjesno stanovništvo godišnje na tom mjestu održavalo teferič. Srbi su ga održavali na Trojčindan.

Zemljopisni položaj[uredi]

Šuma na Čemerskoj planini

Proteže se u pravcu sjeveroistok - jugozapad, od Okruglice i Nišića do Semizovca i Ilijaša. Planina je duga oko 45 kilometara. Cijelom se dužinom proteže kanjon rijeke Misoče sa zapadne strane i rijeke Ljubine s istočne strane. Naročito je slikovit kanjon Misoče koji je proglašen zaštićenim područjem. Ljepote ovog kanjona su jedinstvene i predstavljaju pravi biser prirode. Padine kanjona su strme a ponegdje i okomite, visinske razlike od preko 700 metara i izuzetno bogate florom i faunom. Planinski dio, od kanjona do vrha planine obiluje velikim brojem livada, blagih padina sa crnogoričnim i listopadnim šumama, u kojima se nalazi veliki broj izvora pitke vode.[1]

Morfološki, planina je krška jer ju odlikuju uvale i vrtače, kao i pećine i kanjoni dviju rijeka. Na Čemerskoj planini postoji i rijeka ponornica. Od važnijih naselja tu su smješteni Čemerno, Čemernica i Karaula s više zaselaka.[2] U ovim selima je živjelo isključivo srpsko stanovništvo. Nakon pokolja koji se zbio 10. lipnja 1992. godine sela su ostala potpuno pusta, spaljena i uništena.[3] Danas je ovo područje ostalo pusto planinsko, nenaseljeno mjesto, idealno za izlete, obilaske prirodnih ljepota ovog kraja u mnogo organiziranijem obliku. [4]

Izvori[uredi]