Razlika između inačica stranice »Dimeri«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[File:Carboxylic acid dimers.png|right|thumb|Dimeri [[karboksilna kiselina|karboksilnih kiselina]].]] | |||
'''Dimeri''' (di- + -mer) su male molekule, niskomolekulski spojevi, koje se sastoje od dviju identičnih [[molekula]] ili dvaju identičnih monomera, povezane jakim ili slabim, [[kovalentna veza|kovalentnim vezama]]<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/dimer/6342/ Struna Hrvatsko strukovno nazivlje] dimer (pristupljeno 28. listopada 2018.)</ref> ili [[međumolekulske sile|međumolekulskim silama]]. Novi je spoj istog sastava ali veće molekulske mase.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/42119/ Proleksis enciklopedija] polimerizacija, 22. lipnja 2012. (pristupljeno 28. listopada 2018.)</ref> | '''Dimeri''' (di- + -mer) su male molekule, niskomolekulski spojevi, koje se sastoje od dviju identičnih [[molekula]] ili dvaju identičnih monomera, povezane jakim ili slabim, [[kovalentna veza|kovalentnim vezama]]<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/dimer/6342/ Struna Hrvatsko strukovno nazivlje] dimer (pristupljeno 28. listopada 2018.)</ref> ili [[međumolekulske sile|međumolekulskim silama]]. Novi je spoj istog sastava ali veće molekulske mase.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/42119/ Proleksis enciklopedija] polimerizacija, 22. lipnja 2012. (pristupljeno 28. listopada 2018.)</ref> | ||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
[[Dimerizacija|Dimerizacijom]] se molekulski entitet A transformira u molekulski entitet A<sub>2</sub>.<ref>Natuknica ''dimerization''. In: [[Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju|IUPAC]] [[Compendium of Chemical Terminology]] (the “Gold Book”). 2. izd. Compiled by A. D. McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: http://goldbook.iupac.org (2006-) created by M. Nic, J. Jirat, B. Kosata; updates compiled by A. Jenkins. {{ISBN|0-9678550-9-8}}. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[http://goldbook.iupac.org/html/D/D01744.html] Inačica: 2.3.3. (engleski). Zadnje ažuriranje: 24. veljače 2014. (pristupljeno 28. listopada 2018.)</ref> | [[Dimerizacija|Dimerizacijom]] se molekulski entitet A transformira u molekulski entitet A<sub>2</sub>.<ref>Natuknica ''dimerization''. In: [[Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju|IUPAC]] [[Compendium of Chemical Terminology]] (the “Gold Book”). 2. izd. Compiled by A. D. McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: http://goldbook.iupac.org (2006-) created by M. Nic, J. Jirat, B. Kosata; updates compiled by A. Jenkins. {{ISBN|0-9678550-9-8}}. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[http://goldbook.iupac.org/html/D/D01744.html] Inačica: 2.3.3. (engleski). Zadnje ažuriranje: 24. veljače 2014. (pristupljeno 28. listopada 2018.)</ref> | ||
Pojam "homodimer" rabimo kad su dvije molekule identične (npr. A-A) a "heterodimer" kad nisu identične (npr. A-B). Obratni proces od dimerizacije često se naziva [[disocijacija (kemija)|disocijacijom]]. Kad dva suprotno nabijena iona se asociraju u dimere, naziva ih se ''Bjerrumovim parovima''.<ref>{{ | Pojam "homodimer" rabimo kad su dvije molekule identične (npr. A-A) a "heterodimer" kad nisu identične (npr. A-B). Obratni proces od dimerizacije često se naziva [[disocijacija (kemija)|disocijacijom]]. Kad dva suprotno nabijena iona se asociraju u dimere, naziva ih se ''Bjerrumovim parovima''.<ref>{{Citiranje časopisa|language=eng.|last=Adar|first=Ram M.|last2=Markovich|first2=Tomer|last3=Andelman|first3=David|date=2017-05-17|title=Bjerrum pairs in ionic solutions: A Poisson-Boltzmann approach|url=http://aip.scitation.org/doi/10.1063/1.4982885|journal=The Journal of Chemical Physics|volume=146|issue=19|pages=194904|doi=10.1063/1.4982885|issn=0021-9606|arxiv=1702.04853|bibcode=2017JChPh.146s4904A}}</ref> | ||
== Vidi == | == Vidi == | ||
Trenutačna izmjena od 01:02, 13. travnja 2022.
Dimeri karboksilnih kiselina.
Dimeri (di- + -mer) su male molekule, niskomolekulski spojevi, koje se sastoje od dviju identičnih molekula ili dvaju identičnih monomera, povezane jakim ili slabim, kovalentnim vezama[1] ili međumolekulskim silama. Novi je spoj istog sastava ali veće molekulske mase.[2] Dimer nastaje ulančavanjem dvaju monomera. Ulančavanjem s monomerom dimer daje trimer. Dva dimera ulančavanjem tvore tetramer itd. Također, reakcijom dialkohola i dikiseline nastaje dimer.[3] Dimerizacijom se molekulski entitet A transformira u molekulski entitet A2.[4]
Pojam "homodimer" rabimo kad su dvije molekule identične (npr. A-A) a "heterodimer" kad nisu identične (npr. A-B). Obratni proces od dimerizacije često se naziva disocijacijom. Kad dva suprotno nabijena iona se asociraju u dimere, naziva ih se Bjerrumovim parovima.[5]
Vidi
Izvori
- ↑ Struna Hrvatsko strukovno nazivlje dimer (pristupljeno 28. listopada 2018.)
- ↑ Proleksis enciklopedija polimerizacija, 22. lipnja 2012. (pristupljeno 28. listopada 2018.)
- ↑ Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu Repozitorij. 2. predavanje - Kondenzacijska polimerizacija (pristupljeno 28. listopada 2018.)
- ↑ Natuknica dimerization. In: IUPAC Compendium of Chemical Terminology (the “Gold Book”). 2. izd. Compiled by A. D. McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: http://goldbook.iupac.org (2006-) created by M. Nic, J. Jirat, B. Kosata; updates compiled by A. Jenkins. ISBN 0-9678550-9-8. doi:[1] Inačica: 2.3.3. (engleski). Zadnje ažuriranje: 24. veljače 2014. (pristupljeno 28. listopada 2018.)
- ↑ Adar, Ram M.; Markovich, Tomer; Andelman, David (17. svibnja 2017.). "Bjerrum pairs in ionic solutions: A Poisson-Boltzmann approach" (engl.). The Journal of Chemical Physics 146 (19): 194904. arXiv:1702.04853. Bibcode 2017JChPh.146s4904A. doi:10.1063/1.4982885. ISSN 0021-9606. http://aip.scitation.org/doi/10.1063/1.4982885
Nedovršeni članak Dimeri koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.