Razlika između inačica stranice »Flagelanti«
m (no summary specified) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Flagelanti'''-->{{ | <!--'''Flagelanti'''-->{{Infookvir naselje | ||
| ime = Flagelanti | | ime = Flagelanti | ||
| slika_panorama = The flagellants at Doornik in 1349.jpg | | slika_panorama = The flagellants at Doornik in 1349.jpg | ||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
| veličina_slike =300px | | veličina_slike =300px | ||
}} | }} | ||
'''Flagelanti''' (od [[latinski|latinskog]]: ''flagellare'' = bičevati<ref name=tre/>) je naziv za [[Srednji vijek|srednjovjekovnu]] [[Religija|religijsku]] [[Hereza|heretičku]] [[Sekta|sektu]] - bičevaoca. ''Flagelanti'' su se ritualno samokažnjavali na javnim mjestima - bičevanjem do krvi, po uzoru na slične muke koje je prošao [[Isus|Isus Krist]], dok su ga odvodili na brdo [[Kalvarija|Kalvariju]], ne bi li tako ostale uvjerili na skori dolazak [[Sudnji dan|sudnjeg dana]], i promjenu njihovog ponašanja. <ref name=tre>{{ | '''Flagelanti''' (od [[latinski|latinskog]]: ''flagellare'' = bičevati<ref name=tre/>) je naziv za [[Srednji vijek|srednjovjekovnu]] [[Religija|religijsku]] [[Hereza|heretičku]] [[Sekta|sektu]] - bičevaoca. ''Flagelanti'' su se ritualno samokažnjavali na javnim mjestima - bičevanjem do krvi, po uzoru na slične muke koje je prošao [[Isus|Isus Krist]], dok su ga odvodili na brdo [[Kalvarija|Kalvariju]], ne bi li tako ostale uvjerili na skori dolazak [[Sudnji dan|sudnjeg dana]], i promjenu njihovog ponašanja. <ref name=tre>{{Citiranje weba | ||
| url =http://www.treccani.it/enciclopedia/flagellazione/ | | url =http://www.treccani.it/enciclopedia/flagellazione/ | ||
| title =''Flagellazione'' | | title =''Flagellazione'' | ||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
''Flagelantski pokret'' osobito je bio jak po [[Njemačka|njemačkim]] zemljama, gdje su se uspjeli organizirati kao sekta sa strogim pravilima, nosili su bijele halje s križem i izgradili vlastitu dogmu, po njoj je naprimjer sudjelovanje u njihovim procesijama u periodu od 33 dana, oslobodilo čovjeka svih grijeha. Jedan od njihovih lidera Konrad Schmid, prozvao se mesijom oko [[1360.]], i tražio da se sve crkvene vlasti ukinu, i prenesu sve ovlasti na njega. <ref name=cat/>On je oko sebe okupio na hiljade mladih pristaša i nastavio je svoju aktivnost sve do [[1369.]], kad je [[inkvizicija]] poduzela niz mjera da razbije njegov pokret, <ref name=cat/> a njega spalila na lomači. Suđenja i protjerivanje ''flagelanta'' nastavila su se do kraja 15. st., osobito po [[Tiringija|Thüringenu]]. | ''Flagelantski pokret'' osobito je bio jak po [[Njemačka|njemačkim]] zemljama, gdje su se uspjeli organizirati kao sekta sa strogim pravilima, nosili su bijele halje s križem i izgradili vlastitu dogmu, po njoj je naprimjer sudjelovanje u njihovim procesijama u periodu od 33 dana, oslobodilo čovjeka svih grijeha. Jedan od njihovih lidera Konrad Schmid, prozvao se mesijom oko [[1360.]], i tražio da se sve crkvene vlasti ukinu, i prenesu sve ovlasti na njega. <ref name=cat/>On je oko sebe okupio na hiljade mladih pristaša i nastavio je svoju aktivnost sve do [[1369.]], kad je [[inkvizicija]] poduzela niz mjera da razbije njegov pokret, <ref name=cat/> a njega spalila na lomači. Suđenja i protjerivanje ''flagelanta'' nastavila su se do kraja 15. st., osobito po [[Tiringija|Thüringenu]]. | ||
Tijekom 17. i 18. st. ''flagelantske procesije'' i samobičevanje ohrabrivali su [[jezuiti]] po [[Austrija|austrijskim zemljama]] i [[Holandija|Holandiji]] i po novim europskim [[kolonija]]ma gdje su oni radili na širenju vjere; [[Indija|Indiji]], [[Perzija|Perziji]], [[Japan]]u, [[Filipini]]ma, [[Meksiko|Meksiku]] i po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. <ref name=cat/>Po srednjoj i Južnoj Americi su se ''flagelantske procesije'' zadržale do današnjih dana, ali je njihov intenzitet i trajanje regulirano pravilima [[papa|pape]] [[Lav XIII.|Lava XIII.]] <ref name=cat/>''Flagelantstvo'' se održalo po Italiji i [[Tirol|Tirolu]] sve do prve polovice 19. st., a po [[rim]]skim [[jezuiti|jezuitskim]] crkvama sve do [[1870.]], a po zabačenim gradićima [[Toskana|Toskane]] i [[Sicilija|Sicilije]] i kasnije. <ref name=cat>{{ | Tijekom 17. i 18. st. ''flagelantske procesije'' i samobičevanje ohrabrivali su [[jezuiti]] po [[Austrija|austrijskim zemljama]] i [[Holandija|Holandiji]] i po novim europskim [[kolonija]]ma gdje su oni radili na širenju vjere; [[Indija|Indiji]], [[Perzija|Perziji]], [[Japan]]u, [[Filipini]]ma, [[Meksiko|Meksiku]] i po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. <ref name=cat/>Po srednjoj i Južnoj Americi su se ''flagelantske procesije'' zadržale do današnjih dana, ali je njihov intenzitet i trajanje regulirano pravilima [[papa|pape]] [[Lav XIII.|Lava XIII.]] <ref name=cat/>''Flagelantstvo'' se održalo po Italiji i [[Tirol|Tirolu]] sve do prve polovice 19. st., a po [[rim]]skim [[jezuiti|jezuitskim]] crkvama sve do [[1870.]], a po zabačenim gradićima [[Toskana|Toskane]] i [[Sicilija|Sicilije]] i kasnije. <ref name=cat>{{Citiranje weba | ||
| url =http://www.newadvent.org/cathen/06089c.htm | | url =http://www.newadvent.org/cathen/06089c.htm | ||
| title =''Flagellants'' | | title =''Flagellants'' | ||
| Redak 28: | Redak 28: | ||
===Flagelanti po jadranskim gradovima=== | ===Flagelanti po jadranskim gradovima=== | ||
''Flagelanti'' su se pojavili po hrvatskim gradovima već krajem 13. st, tako da su vrlo brzo osnovali svoje ''[[bratovština|bratovštine]]''. <ref name=brat/> U [[Zadar|Zadru]] su postojale dvije bratovštine bičevaoca ''sv. Silvestra'' i ''Svih Svetih'', na [[Rab]]u ''sv. Kristofora'', u [[Korčula|Korčuli]] ''Svih Svetih''. Matrikula rapske bratovštine propisivala je obaveze bratima ''on se u nedjelju morao prošetati po mjestu, bičujući se''. <ref name=brat> {{ | ''Flagelanti'' su se pojavili po hrvatskim gradovima već krajem 13. st, tako da su vrlo brzo osnovali svoje ''[[bratovština|bratovštine]]''. <ref name=brat/> U [[Zadar|Zadru]] su postojale dvije bratovštine bičevaoca ''sv. Silvestra'' i ''Svih Svetih'', na [[Rab]]u ''sv. Kristofora'', u [[Korčula|Korčuli]] ''Svih Svetih''. Matrikula rapske bratovštine propisivala je obaveze bratima ''on se u nedjelju morao prošetati po mjestu, bičujući se''. <ref name=brat> {{Citiranje weba | ||
|url=http://www.korcula.net/history/dbozo/bratovstine.htm | |url=http://www.korcula.net/history/dbozo/bratovstine.htm | ||
|title = ''Bratovštine'' | |title = ''Bratovštine'' | ||
Trenutačna izmjena od 08:10, 17. studenoga 2021.
| Flagelanti | |
|---|---|
 | |
Flagelanti (od latinskog: flagellare = bičevati[1]) je naziv za srednjovjekovnu religijsku heretičku sektu - bičevaoca. Flagelanti su se ritualno samokažnjavali na javnim mjestima - bičevanjem do krvi, po uzoru na slične muke koje je prošao Isus Krist, dok su ga odvodili na brdo Kalvariju, ne bi li tako ostale uvjerili na skori dolazak sudnjeg dana, i promjenu njihovog ponašanja. [1]
Povijest
Obredno samokažnjavanje ima svoje korijene još od neolitskih vremena i antičkih kultura Egipta, Indije i Kine. Prvi kršćanski pustinjaci uz asketski život, bili su skloni i obrednim samokažnjavanju i bičevanju, vjerujući da se trpljenjem boli zbližavaju s Kristom.
Prvi masovni flagelantski pokret nastao je u Perugi 1260. zaslugom franjevačkog propovjednika Ranierija Fasanija. [1]Tad su razmilile velike povorke flagelanata koje su u procesijama išle od grada do grada, bičujući se i pjevajući, privlačeći druge da im se pridruže. Iz Apeninskog poluotoka pokret se proširio po austrijskim zemljama, Ugarskoj, Bavarskoj, Poljskoj i Porajnju. Zbog raznih sukoba koje su flagelanti izazvali, papa Aleksandar IV. ubrzo je zabranio pokret. [1]Drugi val flagelanata nastao je za vrijeme velike epidemije kuge - 1348. po zapadnoj Europi, i obuhvatio zemlje od Apeninskog poluotoka do Engleske, Danske i Češke.
Flagelantski pokret osobito je bio jak po njemačkim zemljama, gdje su se uspjeli organizirati kao sekta sa strogim pravilima, nosili su bijele halje s križem i izgradili vlastitu dogmu, po njoj je naprimjer sudjelovanje u njihovim procesijama u periodu od 33 dana, oslobodilo čovjeka svih grijeha. Jedan od njihovih lidera Konrad Schmid, prozvao se mesijom oko 1360., i tražio da se sve crkvene vlasti ukinu, i prenesu sve ovlasti na njega. [2]On je oko sebe okupio na hiljade mladih pristaša i nastavio je svoju aktivnost sve do 1369., kad je inkvizicija poduzela niz mjera da razbije njegov pokret, [2] a njega spalila na lomači. Suđenja i protjerivanje flagelanta nastavila su se do kraja 15. st., osobito po Thüringenu.
Tijekom 17. i 18. st. flagelantske procesije i samobičevanje ohrabrivali su jezuiti po austrijskim zemljama i Holandiji i po novim europskim kolonijama gdje su oni radili na širenju vjere; Indiji, Perziji, Japanu, Filipinima, Meksiku i po Južnoj Americi. [2]Po srednjoj i Južnoj Americi su se flagelantske procesije zadržale do današnjih dana, ali je njihov intenzitet i trajanje regulirano pravilima pape Lava XIII. [2]Flagelantstvo se održalo po Italiji i Tirolu sve do prve polovice 19. st., a po rimskim jezuitskim crkvama sve do 1870., a po zabačenim gradićima Toskane i Sicilije i kasnije. [2]
Flagelanti po jadranskim gradovima
Flagelanti su se pojavili po hrvatskim gradovima već krajem 13. st, tako da su vrlo brzo osnovali svoje bratovštine. [3] U Zadru su postojale dvije bratovštine bičevaoca sv. Silvestra i Svih Svetih, na Rabu sv. Kristofora, u Korčuli Svih Svetih. Matrikula rapske bratovštine propisivala je obaveze bratima on se u nedjelju morao prošetati po mjestu, bičujući se. [3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 "Flagellazione" (talijanski). Treccani Enciclopedia Italiana. http://www.treccani.it/enciclopedia/flagellazione/ Pristupljeno 13. 11. 2011
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "Flagellants" (engl.). Catholic Encyclopedia. http://www.newadvent.org/cathen/06089c.htm Pristupljeno 13. 11. 2011
- ↑ 3,0 3,1 Božo Baničević (1998.). "Bratovštine". Korčula net. http://www.korcula.net/history/dbozo/bratovstine.htm Pristupljeno 1. prosinca 2011.