Razlika između inačica stranice »Zinacanteco«

Trenutačna izmjena od 17:48, 17. ožujka 2022.

Zinacanteco (pl. Zinacantecos; Zinacantec, Zinacanteca).- Ime grupi Tzotzil Indijanaca nastanjenih u Zinacantánu, država Chiapas, Meksiko. Zinacanteci, njih oko 10,000 govore posebnim jezikom, članom porodice Mayan, skupine Ch'ol-Tzotzil. Danas se oni bave uzgojem kukuruza graha, tikava, i voća, uzgojem životinja zbog mesa i sakupljanjem. Kroz povijest Tzotzil-Zinacanteci iz Zinacantana kontrolirali su jedini izvor soli za planinsko područje Chiapasa. Prije španjolske konkviste, Zinacantec-trgovci trgovali su solju za jantar, kakao i kecalovo perje iz dolina Chiapasa, i zatim ga prodavali astečkim trgovcima koji su dolazili iz središnjeg Meksika. –Ova trgovačka veza Zinacantec Indijanaca objašnjava i astečki utjecaj na odjeću koju tkaju njihovi tkalci, napose na pernati vjenčani huipil. Umjetnost tkanja perja u odjeću prakticirana je kroz Srednju Ameriku, a danas je preživjela jedino u zemlji Zinacanteca. –Zinacanteci su i pod jakim hispanskim utjecajem koji započinje dolaskom Španjolaca u 16. stoljeću. Crna tunika i šeširi od filca (klobučina, pust) nose se i danas kod njihovih religioznih službenika i slični su onima iz 16. stoljeća. Današnje trake koje muškarci svkodnevno nose oko slamnatih šešira imitacija su onih od ptičjega perja.

Sami sebe ovi Indijanci danas prvo smatraju Zinacantecima, tek onda Indijancima, i na posljetku Meksikancima.

Vanjske poveznice

Inačica od 08:30, 8. kolovoza 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 17:48, 17. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnk)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zinacanteco'''-->'''~~Zinacanteco''' (pl. Zinacantecos; Zinacantec, Zinacanteca).- Ime grupi [[Tzotzil]] Indijanaca nastanjenih u [[Zinacantánu]], država [[Chiapas]], [[Meksiko]]. Zinacanteci, njih oko 10,000 govore posebnim jezikom, članom porodice [[Mayan]], skupine Ch'ol-Tzotzil. Danas se oni bave uzgojem [[kukuruz]]a [[grah]]a, tikava, i voća, uzgojem životinja zbog mesa i sakupljanjem. Kroz povijest Tzotzil-Zinacanteci iz Zinacantana kontrolirali su jedini izvor soli za planinsko područje Chiapasa. Prije španjolske konkviste, Zinacantec-trgovci trgovali su solju za [[jantar]], [[kakao]] i [[kecal]]ovo perje iz dolina Chiapasa, i zatim ga prodavali [[Azetec\|astečkim]] trgovcima koji su dolazili iz središnjeg Meksika. –Ova trgovačka veza Zinacantec Indijanaca objašnjava i <!--[[Datoteka:ZinacatecSaltSeller.jpg\|okvir\|lijevo\|Trgovac solju. Ovim poslom bavili su se još u astečko doba.]]-->astečki utjecaj na odjeću koju tkaju njihovi tkalci, napose na pernati vjenčani [[huipil]]. Umjetnost tkanja perja u odjeću prakticirana je kroz [[Srednja Amerika\|Srednju Ameriku]], a danas je preživjela jedino u zemlji Zinacanteca. –Zinacanteci su i pod jakim hispanskim utjecajem koji započinje dolaskom [[Španjolci\|Španjolaca]] u 16. stoljeću. Crna [[tunika]] i [[šešir]]i od filca (klobučina, [[pust]]) nose se i danas kod njihovih religioznih službenika i slični su onima iz 16. stoljeća. Današnje trake koje muškarci svkodnevno nose oko slamnatih šešira imitacija su onih od ptičjega perja.		Zinacanteco''' (pl. Zinacantecos; Zinacantec, Zinacanteca).- Ime grupi [[Tzotzil]] Indijanaca nastanjenih u [[Zinacantánu]], država [[Chiapas]], [[Meksiko]]. Zinacanteci, njih oko 10,000 govore posebnim jezikom, članom porodice [[Mayan]], skupine Ch'ol-Tzotzil. Danas se oni bave uzgojem [[kukuruz]]a [[grah]]a, tikava, i voća, uzgojem životinja zbog mesa i sakupljanjem. Kroz povijest Tzotzil-Zinacanteci iz Zinacantana kontrolirali su jedini izvor soli za planinsko područje Chiapasa. Prije španjolske konkviste, Zinacantec-trgovci trgovali su solju za [[jantar]], [[kakao]] i [[kecal]]ovo perje iz dolina Chiapasa, i zatim ga prodavali [[Azetec\|astečkim]] trgovcima koji su dolazili iz središnjeg Meksika. –Ova trgovačka veza Zinacantec Indijanaca objašnjava i <!--[[Datoteka:ZinacatecSaltSeller.jpg\|okvir\|lijevo\|Trgovac solju. Ovim poslom bavili su se još u astečko doba.]]-->astečki utjecaj na odjeću koju tkaju njihovi tkalci, napose na pernati vjenčani [[huipil]]. Umjetnost tkanja perja u odjeću prakticirana je kroz [[Srednja Amerika\|Srednju Ameriku]], a danas je preživjela jedino u zemlji Zinacanteca. –Zinacanteci su i pod jakim hispanskim utjecajem koji započinje dolaskom [[Španjolci\|Španjolaca]] u 16. stoljeću. Crna [[tunika]] i [[šešir]]i od filca (klobučina, [[pust]]) nose se i danas kod njihovih religioznih službenika i slični su onima iz 16. stoljeća. Današnje trake koje muškarci svkodnevno nose oko slamnatih šešira imitacija su onih od ptičjega perja.

	Sami sebe ovi Indijanci danas prvo smatraju Zinacantecima, tek onda Indijancima, i na posljetku Meksikancima.		Sami sebe ovi Indijanci danas prvo smatraju Zinacantecima, tek onda Indijancima, i na posljetku Meksikancima.