Servia: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 40: | Redak 40: | ||
==Povijest== | ==Povijest== | ||
U knjizi [[O upravljanju carstvom]] koja se pripisuje [[Bizant|bizantskom]] [[car]]u [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantinu VII. Porfirogenetu]] iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]] se navodi da su ovaj grad osnovali [[Srbi]]. [[Ivan Tomko Mrnavić]] u knjizi ''Život svetog Save'' spominje da je [[sveti Sava]] u ovom gradu bio katolički biskup <ref>{{ | U knjizi [[O upravljanju carstvom]] koja se pripisuje [[Bizant|bizantskom]] [[car]]u [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantinu VII. Porfirogenetu]] iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]] se navodi da su ovaj grad osnovali [[Srbi]]. [[Ivan Tomko Mrnavić]] u knjizi ''Život svetog Save'' spominje da je [[sveti Sava]] u ovom gradu bio katolički biskup <ref>{{Citiranje knjige|last=Tomko Mrnavić |first=Ivan |authorlink= |coauthors=Veselin Čajkanović |title=Život Svetoga Save episkopa, sina Simeona Stefana kralja Raške, od Ivana Tomka Mrnavića, str. 11. |year=1939 |url= |publisher=Srpska kraljevska akademija |location= Beograd |id=}}</ref>. [[Spiridon Gopčević (astronom)|Spiridon Gopčević]] u putopisnoj knjizi ''Stara Srbija i Makedonija'' navodi podatak da su u Serviji Srbi [[greciziranje|pogrčeni]], ali da u okolici ima još devet srpskih sela. <ref>{{Citiranje knjige|last=Gopčevič |first=Spiridon |authorlink= |coauthors= |title= Stara Srbija i Makedonija, str. 150. |year=1890 |url=https://www.scribd.com/document/88402383/Spiridon-Gop%C4%8Devi%C4%87-Stara-Srbija-i-Makedonija |publisher= |location= Beograd |id=}}</ref> [[Antun Radić]] iz slavenskog hidronima Bistrica (koja teče pored ovog mjesta) konstatira da smo tu još doma (autohtoni). <ref>{{Citiranje knjige|last=Radić |first=Antun |authorlink= |coauthors= |title=Dom, br. 11., str. 172, članak: Balkanska politika |year=1904 |url= |publisher= |location=Zagreb |id=}}</ref> [[Sveta mučenica Nedjelja]] je zaštitnica ovog mjesta, po crkvenoj tradiciji. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 20:58
Σέρβια Servia | |
|---|---|
| Osnovni podatci | |
| Država |  Grčka
|
| Periferija | Zapadna Makedonija |
| Prefektura | Kozani |
| Stanovništvo | 3.540 (2011.) |
| Visina | 604 m |
| Koordinate | 40°18′N 22°47′E / 40.3°N 22.783°E |
| Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
| - Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
| Poštanski broj | 505 00 |
| Pozivni broj | (GR=+30)2461 |
| Registarska oznaka | KZ |
| Službena stranica | kozanh.gr |
| Karta | |
  Servia | |
Servia (grčki: Σέρβια, srpski: Србица) je naseljeno mjesto gradskog tipa u Periferiji Zapadna Makedonija, prefektura Kozani, Grčka.
Od 2011. dio je općine Servia-Velvendo čije je i administrativno sjedište (do tada je pripadalo istoimenoj posebnoj općini Servia). Naselje se nalazi na zapadnim obroncima planine Kambunice, odnosno uz desnu obalu rijeke Bistrice.
Po popisu stanovništva iz 2011. u naselju je živjelo 3 540 stanovnika.
Povijest
U knjizi O upravljanju carstvom koja se pripisuje bizantskom caru Konstantinu VII. Porfirogenetu iz 10. stoljeća se navodi da su ovaj grad osnovali Srbi. Ivan Tomko Mrnavić u knjizi Život svetog Save spominje da je sveti Sava u ovom gradu bio katolički biskup [1]. Spiridon Gopčević u putopisnoj knjizi Stara Srbija i Makedonija navodi podatak da su u Serviji Srbi pogrčeni, ali da u okolici ima još devet srpskih sela. [2] Antun Radić iz slavenskog hidronima Bistrica (koja teče pored ovog mjesta) konstatira da smo tu još doma (autohtoni). [3] Sveta mučenica Nedjelja je zaštitnica ovog mjesta, po crkvenoj tradiciji.
Izvori
- ↑
• Nepoznat parametar:
coauthors - ↑ Gopčevič, Spiridon (1890) Stara Srbija i Makedonija, str. 150. https://www.scribd.com/document/88402383/Spiridon-Gop%C4%8Devi%C4%87-Stara-Srbija-i-Makedonija.
- ↑ Radić, Antun (1904) Dom, br. 11., str. 172, članak: Balkanska politika.