More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Kraljevstvo Slavena'''-->[[ | <!--'''Kraljevstvo Slavena'''-->[[Datoteka:Mavro Orbini il regno de gli slavi.jpg|thumb|Naslovna stranica "slavenskog kraljevstva"]] | ||
'''Kraljevstvo Slavena''' skraćeno je ime djela [[Benediktinci|benediktinskog]] i povjesničara [[Mavro Orbini|Mavra Orbinija]]. Puno ime djela Kraljevstva Slavena danas se ponekad pogrešno naziva Sklavoni (''l Regno delle Slavi hoggi corottamente detti Schiavoni''). Djelo je objavljeno u [[Pesaro|Pesaru]] [[1601.]]. | '''Kraljevstvo Slavena''' skraćeno je ime djela [[Benediktinci|benediktinskog]] i povjesničara [[Mavro Orbini|Mavra Orbinija]]. Puno ime djela Kraljevstva Slavena danas se ponekad pogrešno naziva Sklavoni (''l Regno delle Slavi hoggi corottamente detti Schiavoni''). Djelo je objavljeno u [[Pesaro|Pesaru]] [[1601.]]. | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 00:03
Kraljevstvo Slavena skraćeno je ime djela benediktinskog i povjesničara Mavra Orbinija. Puno ime djela Kraljevstva Slavena danas se ponekad pogrešno naziva Sklavoni (l Regno delle Slavi hoggi corottamente detti Schiavoni). Djelo je objavljeno u Pesaru 1601..
Kraljevstvo Slavena napisano je u duhu kasne renesanse i humanizma. Rad daje povijest Slaveni kao jedinstvenu idealiziranu naciju kao cjelinu s opisima junaštva, hrabrosti i iskorištavanja pojedinaca i skupina, od davnina do pisca. Govorimo o nekoj vrsti slave za Slavene.
Orbini je koristio eksponate, na nekim mjestima do danas nije postignut, a bez obzira što ponekad nema dovoljno materijala, djelo predstavlja značajan povijesni rad. Preživio je mnogo citata, ponovnih preuzimanja, prijevoda dijelova i pododjeljaka, kritike, nesporazuma i eventualno priznanja. Izuzetno je važno za povijest srednjovjekovne euroazije. Kraljevstvo Slavena 1603. godine bilo je na popisu zabranjenih knjiga, a razlozi su bili uporaba zabranjenih autora i njihovih djela.
Rad je preživio, a tri glavna prijevoda i publikacije s komentarima na Balkanu: Njemačka, Beograd i Zagreb. Beogradsko pitanje iz 1968. s prijevodom Zdravka Sundricha i komentara Sime Tsirković, te u Zagrebu 1999. godine s prijevodom Snejana Khuzhich i uvodnim istraživanjem Franje Saneka.
Rad je preveden i objavljen na ruskom po nalogu Petra I. odmah nakon proglašenja carem 1721..
Izvori
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite HIE navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |