Sveti Franjo u ekstazi: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
| Redak 22: | Redak 22: | ||
==Bilješke== | ==Bilješke== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
* Pierluigi De Vecchi, Elda Cerchiari, ''I tempi dell'arte. 2.'', Milan: Bompiani, 1999. {{ISBN|88-451-7212-0}} | * Pierluigi De Vecchi, Elda Cerchiari, ''I tempi dell'arte. 2.'', Milan: Bompiani, 1999. {{ISBN|88-451-7212-0}} | ||
Posljednja izmjena od 3. studeni 2021. u 22:33
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir slika
Sveti Franjo u ekstazi je slavno ulje na drvu renesansnog slikara Giovannija Bellinija, započeto 1475. godine, a završeno najvjerojatnije 1480. Slika jasno pokazuje utjecaj Andree Mantegna, slikarevog šogora, a potpisana je s IOANNESBELLINVS u donjem lijevom kutu.
Odlike[uredi]
Slika portretira srednjovjekovnog sveca Franju Asiškog koji izlazi na sunčevu svjetlost iz špilje. Postoji više tumačenja o kojem se događaju iz Franjinog života točno radi. Prema nekim teorijama slika prikazuje primanje stigmi ili trenutke u kojima sveti Franjo stvara „Pjesmu stvorova“. Naime, Franjo je ispočetka živio u lošim uvjetima i sudjelovao je tek u izoliranim duhovnim vježbama u samostanima. Slika prikazuje vjersku ekstazu, bilo da Franjo prima stigme, kao što zaključuje Millard Meiss, moli, ili možda pjeva svoju „Pjesmu stvorova“, kako tvrdi Richard Turner[1].
Djelo je izrazito detaljno naslikano, a svaki element sadrži određeno značenje u kontekstu Franjinog života i kršćanske kulture. U središnjem lijevom djelu slike nalazi se magarac koji se tumači kao simbol poniznosti i strpljenja. Općenito, oslikane životinje na slici doživljavaju se kao simboli Franjine ljubavi prema životinjama i prirodi općenito. U desnom kutu, na rustikalnom pisaćem stolu, nalazi se lubanja kao znak smrtnosti/smrti koju sveti Franjo, u „Pjesmi stvorova“, naziva „sestricom smrti“. Prizor u mnogočemu podsjeća na Božju objavu Mojsiju. Sveti Franjo bos je na slici, kao što je i Mojsije bio nakon što mu je na Horebu Bog rekao da se izuje jer stoji na svetom tlu[2]. Također, lijevo na slici, nalazi se drvo neobičnog sjaja što podsjeća na gorući grm iz Mojsijevog viđenja. U daljini se nazire „Novi Jeruzalem“ iz knjige proroka Ezekiela. Također, smatra se da je cjelokupna kompozicija meditacija sv. Franje o stvaranju svijeta, povezana s Knjigom Postanka.
Iako je skraćeno, djelo je ostalo prilično očuvano do današnjeg dana i nalazi se u muzeju „Frick Collection“ u New Yorku i smatra se jednim od najboljih Bellinijevih radova.
Bilješke[uredi]
- Pierluigi De Vecchi, Elda Cerchiari, I tempi dell'arte. 2., Milan: Bompiani, 1999. ISBN 88-451-7212-0 nevaljani ISBN
Vanjske poveznice[uredi]
- Slika na službenim stranicama muzeja Frick Collection
- Bellini's St. Francis, Smarthistory, Khan Academy
- Esej na Great Works of Western Art