Kaničana (jezična porodica): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 12:02

Canichanan je porodica izoliranih indijanskih jezika, čije je član istoimeni i jedini jezik Canichana Indijanaca, iz bolivijskog departmana Beni, napose uz rijeke río Machupo i río Irurupuro.

Etnički ih ima oko 500 (1991), no svega 20 još govore materinjskim jezikom.

Indijanci : narodi

Aconipa • Adaizan • Alacalufan • Amuzgo • Andoke • Apolista • Arauan • Araucanian • Arawakan • Arikém • Atacamenan • Atalán • Athapaskan • Attacapan • Auaké • Auishiri Awetí • Aymaran • Aymore • Baenan • Barbacoan • Beothukan • Boran • Bororoan • Caddoan • Cahuapanan • Caingangan • Calianan • Camacanian • Canichanan • Capixana • Carajan • Cariban • Caririan • Catacaoan • Catembri • Catuquinean • Cayuvava • Chamicura • Chapacuran • Charruan • Chechehet • Chibchan • Chimakuan • Chimarikan • Chimmesyan • Chinantecan • Chinookan • Chiquitoan • Chirianan • Chirino • Chitimachan • Chocoan • Cholonan • Chon • Chumashan • Coahuiltecan • Cofán • Comecrudan • Copallén • Copehan • Coran • Costanoan • Cuitlatec • Culli • Cunan • Diaguitan • Erikbaktsá • Esmeralda • Esselenian • Eyak • Fulnio • Gamelas • Gé • Gorgotoqui • Goyatacan • Guahiban • Guamo • Guarauan • Guatoan • Guaycuran • Guaycuruan • Harakmbet • Huamói • Huarian • Huarpean • Huave • Huitotoan • Humaguaka • Iroquoian • Itonama • Jicaquean • Jirajaran • Jivaroan • Jurúna • Kalapooian • Kamsá • Karankawan • Keresan • Kiowan • Kitunahan • Koaia • Koluschan • Kukurá • Kulanapan • Kusan • Kwakiutl • Leco • Lenca • Lorenzan • Lulean • Lutuamian • Machacalian • Mainan • Makú • Makuráp • Manguean • Mariposan • Mascoian • Mataco-Macan • Matanawí • Mawé-Satere • Mayan • Misuluan • Mixe-Zoquean • Mixtecan • Mondé • Moquelumnan • Mosetenan • Movima • Mundurukú • Munichean • Muran • Murato • Muskhogean • Nahuatlan • Natchesan • Natú • Nhambicuaran • Nootkan • Ofayé • Oti • Otomacan • Otomian • Palaihnihan • Pankaruru • Panoan • Pataxó • Paya • Peba-Yagua • Piman • Popolocan • Puelche • Puinavean • Pujunan • Puquinan • Puri-Coroado • Puruborá • Quechuan • Quoratean • Rama • Ramaráma • Sabelan • Salinan • Salishan • Salivan • Serian • Shahaptian • Sastean • Shoshonean • Simacuan • Siouan • Skittagetan • Tacanan • Takilman • Talamancan • Tanoan • Taracahitian • Tarascan • Tarairiú • Taruma • Tequistlatecan • Timotean • Timuquanan • Tiniguan • Tlapanecan • Tonikan • Tonkawan • Totonacan • Trumaian • Tucanoan • Tucuna • Tupari • Tupí-Guaraní • Tusha • Tuyoneiri • Uchean • Uru-Chipaya • Vilelan • Waiilatpuan • Washoan • Weitspekan • Wishoskan • Xincan • Xokó • Xukuru • Yabuti • Yahgan • Yakonan • Yanan • Yaruro • Yukian • Yuman • Yuncan • Yuracaré • Yuri • Yurumanguí • Zamucoan • Zaparoan • Zapotecan • Zunian

v • r • u Andean-Equatorial: Macro-Tucanoan

Auaké • Auishiri • Calianan • Canichanan • Capixana • Catuquinean • Gamela • Huamói • Huarian • Koaia • Makú • Movima • Munichean • Natú • Pankaruru • Puinavean • Simacuan • Tucanoan • Tucuna • Xukuru • Yuri

Vanjske poveznice

Kanichana

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kaničana_(jezična_porodica)&oldid=432740"

Inačica od 7. kolovoz 2021. u 02:10 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 12:02 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kaničana (jezična porodica)'''-->'''~~Canichanan''' je porodica izoliranih indijanskih jezika, čije je član istoimeni i jedini jezik [[Canichana]] Indijanaca, iz [[Bolivija\|bolivijskog]] departmana [[Beni (departman)\|Beni]], napose uz rijeke río [[Machupo]] i río [[Irurupuro]].		Canichanan''' je porodica izoliranih indijanskih jezika, čije je član istoimeni i jedini jezik [[Canichana]] Indijanaca, iz [[Bolivija\|bolivijskog]] departmana [[Beni (departman)\|Beni]], napose uz rijeke río [[Machupo]] i río [[Irurupuro]].

	Etnički ih ima oko 500 (1991), no svega 20 još govore materinjskim jezikom.		Etnički ih ima oko 500 (1991), no svega 20 još govore materinjskim jezikom.