More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{ita oznaka}}' u '{{tal oznaka}}' |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
| glavna svetišta = Somaska | | glavna svetišta = Somaska | ||
}} | }} | ||
'''Sveti Jeronim Emilijani''' ili '''Miani''' <ref> {{ | '''Sveti Jeronim Emilijani''' ili '''Miani''' <ref> {{tal oznaka}} [http://www.santiebeati.it/dettaglio/26050 Blaženi i sveti], Don Marcello Stanzione: ''Sveti Jeronim Emilijani (Miani)'', 16. travnja 2011. (pristupljeno 26. veljače 2017.) </ref> ([[Venecija]], [[1486.]] - [[Somaska]], [[8. veljače]] [[1537.]]) bio je talijanski katolički svećenik i utemeljitelj družbe [[somaskanci|somaskanaca]]. Svetac je [[Katolička Crkva|Katoličke crkve]]. Papa [[Pio XI.]] proglasio ga je [[1928.]] godine zaštitnikom siročadi i napuštene djece.<ref name=Kana>Suzana Peran, ''Sv. Jeronim Emilijan. Zaštitnik siročadi i napuštene djece'', Kana - kršćanska obiteljska revija, [[Kršćanska sadašnjost]], godina XLVII, br. 2 (517), str. 6 </ref><ref name=novoselo/><ref name=kantrida/><ref name=otočac/> | ||
Bio je jedan od glavnih zagovaratelja i provoditelja [[protureformacija|protureformacije]] i ideja Katoličke obnove uspostavljenih na [[Tridentski koncil|Tridentskom saboru]]. To ostavilo značajan trag u njegovoj osobnosti i teologiji, koja odiše [[Renesansa|renesansnim idejama]] i željom za promjenama unutar Crkve. | Bio je jedan od glavnih zagovaratelja i provoditelja [[protureformacija|protureformacije]] i ideja Katoličke obnove uspostavljenih na [[Tridentski koncil|Tridentskom saboru]]. To ostavilo značajan trag u njegovoj osobnosti i teologiji, koja odiše [[Renesansa|renesansnim idejama]] i željom za promjenama unutar Crkve. | ||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
Rođen je kao posljednje od četvero djece oca Angela i majke Eleonore u uglednoj venecijanskoj plemićkoj obitelji [[Morosini]]. Imao je dva brata (Karla i Marka) i sestru Luciju, koja je bila najstarije [[dijete]]. Usprkos obiteljskom ugledu i plemićkom porijeklu, obitelj je živjela u [[siromaštvo|siromaštvu]]. O njegovoj mladosti nema mnogo podataka, osim da je sa 15 godina izgubio oca i pobjegao od kuće.<ref name=Kana/> | Rođen je kao posljednje od četvero djece oca Angela i majke Eleonore u uglednoj venecijanskoj plemićkoj obitelji [[Morosini]]. Imao je dva brata (Karla i Marka) i sestru Luciju, koja je bila najstarije [[dijete]]. Usprkos obiteljskom ugledu i plemićkom porijeklu, obitelj je živjela u [[siromaštvo|siromaštvu]]. O njegovoj mladosti nema mnogo podataka, osim da je sa 15 godina izgubio oca i pobjegao od kuće.<ref name=Kana/> | ||
Suvremenici su ga opisali kao živahnog i veselog mladića, smiona duha i spremna na [[šala|šalu]], ali istovremeno nervoznog, rasipnog i vrlo promjenjivog raspoloženja. Svojim uglađenim [[manira]]ma i plemićkim držanjem stekao je brojne prijatelje među venecijanskim i milanskim plemstvom.<ref> {{ | Suvremenici su ga opisali kao živahnog i veselog mladića, smiona duha i spremna na [[šala|šalu]], ali istovremeno nervoznog, rasipnog i vrlo promjenjivog raspoloženja. Svojim uglađenim [[manira]]ma i plemićkim držanjem stekao je brojne prijatelje među venecijanskim i milanskim plemstvom.<ref> {{tal oznaka}} P. Andrea Stella, ''Život časni sluge Božjeg o. Jeronima Emilijana'', Venecija, 1605., dostupno na [https://books.google.it/books?id=fd5MAAAAcAAJ&pg=PP13&lpg=PP13&dq=miani+girolamo+morosini&source=bl&ots=_EzWfSU_ig&sig=6HTBYu4T0AmZY5rMpYqphCD-hrk&hl=it&sa=X&ved=0CD0Q6AEwB2oVChMI0MjXv9ybxwIVBb8UCh1ndwp3#v=onepage&q=miani%20girolamo%20morosini&f=false Google knjigama] (pristupljeno 26. veljače 2017.) </ref> | ||
===Vojna služba=== | ===Vojna služba=== | ||
| Redak 43: | Redak 43: | ||
==Štovanje== | ==Štovanje== | ||
[[ | [[Datoteka:Santuario di Somasca.jpg|thumb|Pročelje svetiša u Somaski]] | ||
Blaženim ga je proglasio [[1747.]] godine [[Benedikt XIV.]], koji je i sam bio učenik somaskina, a svetim [[Klement XIII.]] [[1767.]] godine. Relikvije se čuvaju u njegovu svetištu u Somaski. | Blaženim ga je proglasio [[1747.]] godine [[Benedikt XIV.]], koji je i sam bio učenik somaskina, a svetim [[Klement XIII.]] [[1767.]] godine. Relikvije se čuvaju u njegovu svetištu u Somaski. | ||
Posljednja izmjena od 31. svibanj 2025. u 01:16
| Sv. Jeronim Emijilani | |
|---|---|
| Sv. Jeronim Emijilani | |
| Rođen | 1486. Venecija |
| Preminuo | 8. veljače 1537. Somaska, Lombardija |
| Beatificiran | 1747. |
| Kanoniziran | 1767. |
| Spomendan | 8. veljače |
| Simboli | raspelo, djeca |
| Zaštitnik | siročadi i napuštene djece |
| Svetišta | Somaska |
| Datoteka:Christianity Symbol.png Portal o kršćanstvu | |
Sveti Jeronim Emilijani ili Miani [1] (Venecija, 1486. - Somaska, 8. veljače 1537.) bio je talijanski katolički svećenik i utemeljitelj družbe somaskanaca. Svetac je Katoličke crkve. Papa Pio XI. proglasio ga je 1928. godine zaštitnikom siročadi i napuštene djece.[2][3][4][5]
Bio je jedan od glavnih zagovaratelja i provoditelja protureformacije i ideja Katoličke obnove uspostavljenih na Tridentskom saboru. To ostavilo značajan trag u njegovoj osobnosti i teologiji, koja odiše renesansnim idejama i željom za promjenama unutar Crkve.
Njegov život obilježila su tri razdoblja; poganstvo u mladosti, obraćenje u zatvoru i svećeništvo ispunjeno karitativnih radom i Katoličkom obnovom.
Životopis
Mladost
Rođen je kao posljednje od četvero djece oca Angela i majke Eleonore u uglednoj venecijanskoj plemićkoj obitelji Morosini. Imao je dva brata (Karla i Marka) i sestru Luciju, koja je bila najstarije dijete. Usprkos obiteljskom ugledu i plemićkom porijeklu, obitelj je živjela u siromaštvu. O njegovoj mladosti nema mnogo podataka, osim da je sa 15 godina izgubio oca i pobjegao od kuće.[2]
Suvremenici su ga opisali kao živahnog i veselog mladića, smiona duha i spremna na šalu, ali istovremeno nervoznog, rasipnog i vrlo promjenjivog raspoloženja. Svojim uglađenim manirama i plemićkim držanjem stekao je brojne prijatelje među venecijanskim i milanskim plemstvom.[6]
Vojna služba
U dvadesetoj godini života odlazi u venecijansko Veliko vijeće, gdje se prijavljuje za vojnu službu. Vojno službovanje počeo je 1509. u Ratu Svete lige, gdje se borio na strani Mletačke republike.[3] Dvije godine kasnije, u ratu mu se pridružio brat Luka te su se zajedno borili u Trevisu. Za vrijeme opsade Novog kaštela u Trevisu 27. kolovoza 1511., Luka je pobjegao, a Jeronim se ostao boriti protiv 3.000 francuskih vojnika. Sljedećega dana Mlečani su bili prisiljeni na predaju.
Obraćenje i pastoralni rad
Nakon kraćeg vremena u ratnom zarobljeništvu, uhićen je zbog nekoliko krađa i tučnjava tijekom svog bijega. U zatvoru se preobratio, nakon što je dulje vrijeme preispitivao svoje postupke.[4] Zamolio je upravitelja da mu dovede katoličkog svećenika, te se ispovijedio. Prilikom izlaska iz zatvora darovao je svoje zatvoreničke lance mjesnoj crkvi kao zavjetni dar Majci Božjoj i zahvalu za oslobođenje.[5]
Tri godine pripremao se za pristupanje svećeničkom redu u molitvi i pokori te karitativnom radu. Nakon što je završio bogosloviju, zaređen je za svećenika 1518. godine, u 32. godini života. U svom pastoralnom radu posvetio se brizi za napuštenu i bolesnu djecu. S 46 godina osnovao je družbu somaskana, koja se brinula za siročad i bolesnu djecu. Za svoga života utemeljio je još šest sirotišta, bolnicu i sklonište za prostituke.[2]
Umro je u Somaski 8. veljače 1537.
Štovanje
Blaženim ga je proglasio 1747. godine Benedikt XIV., koji je i sam bio učenik somaskina, a svetim Klement XIII. 1767. godine. Relikvije se čuvaju u njegovu svetištu u Somaski.
Izvori
- ↑ (tal.) Blaženi i sveti, Don Marcello Stanzione: Sveti Jeronim Emilijani (Miani), 16. travnja 2011. (pristupljeno 26. veljače 2017.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Suzana Peran, Sv. Jeronim Emilijan. Zaštitnik siročadi i napuštene djece, Kana - kršćanska obiteljska revija, Kršćanska sadašnjost, godina XLVII, br. 2 (517), str. 6
- ↑ 3,0 3,1 Župa Novo Selo - Balegovac, www.zupa-novoselo-balegovac.com: Sveti Jeronim Emilijani (1486. - 1537.), 8. veljače 2017. (pristupljeno 26. veljače 2017.)
- ↑ 4,0 4,1 Župa sv. Antuna Padovanskog Kantrida, www.svantun-rijeka.hr: 8. veljače - Sveti Jeronim Emilijani, svećenik, 8. veljače 2016. (pristupljeno 26. veljače 2017.)
- ↑ 5,0 5,1 Župa Presvetog Trojstva Otočac, www.zupa-otocac.hr: Sv. Jeronim Emilijani - spomendan, 8. veljače 2016. (pristupljeno 26. veljače 2017.)
- ↑ (tal.) P. Andrea Stella, Život časni sluge Božjeg o. Jeronima Emilijana, Venecija, 1605., dostupno na Google knjigama (pristupljeno 26. veljače 2017.)
Vanjske poveznice
- Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Sveti Jeronim Emilijani |
- Mrežna mjesta
- www.somascans.org, mrežne stranice redovničke zajednice Somaska (eng.)