Apapocúva: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 15:03

Apapokuva (Apapocúva), pleme Tupian Indijanaca uže grupe Chiripá, grana Guaraní, nastanjeno kroz južni Brazil po državama Mato Grosso, Paraná (Terra Indígena Tekohá Anetete) i São Paulo. U drugoj polovici 20. stoljeća imali su manje od 500 duša^[1].

Tradicionalno su ratari, uzgajivači kukuruza i slatke i gorke manioke i drugog bilja, te sakupljači. Apapokuve su šamanisti, a zabilježeno je da je 1879. jedan šaman poveo cijelo svoje selo u 'zemlju bez zala', koje se prema legendi nalazi negdje na atlantskoj obali. Métraux njihovo glavno božanstvo, stvoritelja, naziva Ñandevuruçu naš veliki otac koji biva u zemlji tame, on ima i svoju ženu Ñandeçi ili naša majka koja se nalazi u 'zemlji bez zala'. Tupã, njihov sin, koji ima vunastu kosu, personifikacija je groma. Tupã se vozi u svojem drvenom koritu u pratnji ognjenih ptica, a kada god prođe nebom uzrokuje oluju. Jedan od heroja kulture je Nianderyquey, koji je lešinarima urubu ukrao vatru i tada je poklonio Apapokuvama. Ovaj mit zapisuju i Curt Nimuendajú i Schaden.

Izvori

↑ EB Apapocuva

Vanjske poveznice

[1] EB Apapocuva

[1]

Inačica od 6. kolovoz 2021. u 23:52 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 15:03 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Apapocúva'''-->~~'''Apapokuva''' (Apapocúva), pleme [[Tupian]] Indijanaca uže grupe [[Chiripá]], grana [[Guaraní]], nastanjeno kroz južni [[Brazil]] po državama [[Mato Grosso]], [[Paraná]] (Terra Indígena Tekohá Anetete) i [[São Paulo]]. U drugoj polovici 20. stoljeća imali su manje od 500 duša<ref>[https://www.britannica.com/topic/Apapocuva EB Apapocuva]</ref>.		'''Apapokuva''' (Apapocúva), pleme [[Tupian]] Indijanaca uže grupe [[Chiripá]], grana [[Guaraní]], nastanjeno kroz južni [[Brazil]] po državama [[Mato Grosso]], [[Paraná]] (Terra Indígena Tekohá Anetete) i [[São Paulo]]. U drugoj polovici 20. stoljeća imali su manje od 500 duša<ref>[https://www.britannica.com/topic/Apapocuva EB Apapocuva]</ref>.

	Tradicionalno su ratari, uzgajivači [[kukuruz]]a i slatke i gorke manioke i drugog bilja, te sakupljači. Apapokuve su šamanisti, a zabilježeno je da je [[1879.]] jedan šaman poveo cijelo svoje selo u 'zemlju bez zala', koje se prema legendi nalazi negdje na atlantskoj obali. Métraux njihovo glavno božanstvo, stvoritelja, naziva ''Ñandevuruçu'' ''naš veliki otac'' koji biva u zemlji tame, on ima i svoju ženu ''Ñandeçi'' ili ''naša majka'' koja se nalazi u 'zemlji bez zala'. [[Tupã]], njihov sin, koji ima vunastu kosu, personifikacija je groma. Tupã se vozi u svojem drvenom koritu u pratnji ognjenih ptica, a kada god prođe nebom uzrokuje [[oluja\|oluju]]. Jedan od heroja kulture je Nianderyquey, koji je lešinarima urubu ukrao vatru i tada je poklonio Apapokuvama. Ovaj mit zapisuju i [[Curt Nimuendajú]] i Schaden.		Tradicionalno su ratari, uzgajivači [[kukuruz]]a i slatke i gorke manioke i drugog bilja, te sakupljači. Apapokuve su šamanisti, a zabilježeno je da je [[1879.]] jedan šaman poveo cijelo svoje selo u 'zemlju bez zala', koje se prema legendi nalazi negdje na atlantskoj obali. Métraux njihovo glavno božanstvo, stvoritelja, naziva ''Ñandevuruçu'' ''naš veliki otac'' koji biva u zemlji tame, on ima i svoju ženu ''Ñandeçi'' ili ''naša majka'' koja se nalazi u 'zemlji bez zala'. [[Tupã]], njihov sin, koji ima vunastu kosu, personifikacija je groma. Tupã se vozi u svojem drvenom koritu u pratnji ognjenih ptica, a kada god prođe nebom uzrokuje [[oluja\|oluju]]. Jedan od heroja kulture je Nianderyquey, koji je lešinarima urubu ukrao vatru i tada je poklonio Apapokuvama. Ovaj mit zapisuju i [[Curt Nimuendajú]] i Schaden.