Arthur Schnitzler: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Posljednja izmjena od 26. travanj 2025. u 02:30

Arthur Schnitzler (Beč, 15. svibnja 1862. - Beč, 21. listopada 1931.), austrijski književnik židovskog podrijetla.

Dramska i pripovjedačka djela toga liječnika i psihologa puna su rezignacije, sutonskih ugođaja, fatalne erotike i melankolije. Prva dramska djela su mu "Anatol" i "Ljubakanje", a u noveli "Gospođica Else" razvio je novu tehniku epskog monologa. Odbacivan od suvremenika zbog delikatnoga naturalizma, pritisnut teškim trenucima privatnoga života, Schnitzler završava život u gorčini i očaju.

v • • u Književnici razdoblja 1857. – 1952.

Moderna – Parnasovstvo – Simbolizam – Impresionizam Secesija – Bečka moderna – Larpurlartizam	Leconte de Lisle – Stéphane Mallarmé – Arthur Rimbaud – Paul Verlaine – Charles Baudelaire – Sully Prudhomme – Hermann Bahr – Karl Kraus – Stefan Zweig – Arthur Schnitzler – Hugo von Hofmannsthal – Henrik Ibsen – Anton Pavlovič Čehov

Avangarda – Futurizam – Ekspresionizam Dadaizam – Nadrealizam	Vladimir Majakovski – Georg Trakl – Franz Werfel – Georg Heym – Tristan Tzara – Andre Breton – Sergej Jesenjin – Federico García Lorca – Pablo Neruda – Marcel Proust – Franz Kafka – Luigi Pirandello – Ernest Hemingway

Strana književnost 1929. – 1952.	William Faulkner – James Joyce – Virginia Woolf – Malcolm Lowry – Hermann Hesse – Albert Camus – Jean-Paul Sartre – Andre Malraux – Bertolt Brecht – Samuel Beckett – Eugene Ionesco – Meša Selimović

Hrvatska moderna: 1892. – 1916. Praška skupina – Bečka skupina	Janko Leskovar – Ivan Kozarac – Antun Gustav Matoš – Milan Begović – Dinko Šimunović – Janko Polić Kamov – Ivo Vojnović – Fran Galović – Dragutin Domjanić – Vladimir Vidrić – Vladimir Nazor – Milutin Cihlar Nehajev

Hrvatski književnici avangarde (20. stoljeće)	Ivan Goran Kovačić – Nikola Pavić – Mate Balota – Drago Gervais – Šime Vučetić – Marin Franičević – Tin Ujević – Dobriša Cesarić – Dragutin Tadijanović – Ivo Andrić – Miroslav Krleža – Antun Branko Šimić – Ivana Brlić-Mažuranić – Ivan Slamnig – Marija Jurić Zagorka – Ranko Marinković – Slavko Mihalić – Slobodan Novak – Vesna Parun – Ivan Aralica

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Arthur_Schnitzler&oldid=561712"

Kategorije:

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Arthur Schnitzler'''-->[[Datoteka:Arthur Schnitzler 1912.jpg|thumb|right|Arthur Schnitzler]]
+[[Datoteka:Arthur Schnitzler 1912.jpg|thumb|right|Arthur Schnitzler]]
 '''Arthur Schnitzler''' ([[Beč]], [[15. svibnja]] [[1862.]] - Beč, [[21. listopada]] [[1931.]]), [[Austrija|austrijski]] književnik [[židovi|židovskog]] podrijetla.
 Dramska i pripovjedačka djela toga [[liječnik]]a i [[psiholog]]a puna su rezignacije, sutonskih ugođaja, fatalne erotike i melankolije. Prva dramska djela su mu "Anatol" i "Ljubakanje", a u noveli "Gospođica Else" razvio je novu tehniku epskog monologa. Odbacivan od suvremenika zbog delikatnoga naturalizma, pritisnut teškim trenucima privatnoga života, Schnitzler završava život u gorčini i očaju.
-{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
+{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}
 [[Kategorija:Životopisi, Beč]]
 [[Kategorija:Austrijski književnici|Schnitzler, Arthur]]

Arthur Schnitzler: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 26. travanj 2025. u 02:30

Navigacijski izbornik

Traži