More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Drugo značenje2|[[brijest (razdvojba)]]}} | |||
'''[[Brijest]]''', pojam u [[Crna Gora|crnogorskoj]] [[crnogorska povijest|povijesti]], [[pravo|pravnoj]] povijesti i tradiciji. Simbolizira i [[Crnogorci|crnogorski]] identitet.<ref name="CPIR"/> | '''[[Brijest]]''', pojam u [[Crna Gora|crnogorskoj]] [[crnogorska povijest|povijesti]], [[pravo|pravnoj]] povijesti i tradiciji. Simbolizira i [[Crnogorci|crnogorski]] identitet.<ref name="CPIR"/> | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 20:01
Za druga značenja, pogledajte brijest (razdvojba).Brijest, pojam u crnogorskoj povijesti, pravnoj povijesti i tradiciji. Simbolizira i crnogorski identitet.[1]
Prvotno je Brijest bio veliko staro hrastovo stablo s golemom krošnjom. Nalazio se na Cetinju između crnogorskoga kneževskoga dvora i Biljarde (rezidencija[2] Petra II. Petrovića Njegoša[2]). Ispod Brijesta se dijelila pravda, a Crnogorski Senat, knez (crnog. knjaz) Danilo I. Petrović Njegoš i knez, poslije kralj, Nikola I. Petrović Njegoš sudili su u sporovima (crnog. mn. davije) i u kaznenopravnim postupcima.[1]
Namjesto hrasta zasađen je 1892. novi, koji su 1918. srušili bjelaši, pristaše ujedinjenja Crne Gore i Srbije, koje je provedeno uz ukidanje dotadanje crnogorske države.
Na njegovom mjestu sagrađen je spomenik kralju Aleksandru I. Karađorđeviću.[3]
Unutarnje poveznice
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Čedomir Bogićević, Crnogorski pravno istorijski rječnik, Drugo dopunjeno izd., Službeni list Crne Gore, Podgorica, 2010., ISBN 978-86-7442-073-7, str. 74., (COBISS.CG)
- ↑ 2,0 2,1 Mladen Lompar, »Cetinje«, u publikaciji: Žarko Domljan, gl. ur., Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1. sv. : A – J, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., ISBN 86-7053-001-5 (Sv. 2.), str. 229. i 230., (NSK)
- ↑ Radoje Radojević, Tokovima crnogorske književnosti, NIO »Pobjeda«, OOUR Izdavačka djelatnost, Titograd, 1978., str. 160., (COBISS.CG) „Kraljevske vlasti su to učinile tajno po noći, pošto je vojska i žandarmerija blokirala Cetinje, da bi se b a š na tome mjestu podigao spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću.”(Radojević, 1978., 160.)