Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Thomas Sowell: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Thomas Sowell'''-->'''Thomas Sowell''' ([[Gastonia, Sjeverna Karolina]], [[30. lipnja]] [[1930.]] -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih [[Afroamerikanci|afroameričkih]] intelektualaca desne orijentacije.
<!--'''Thomas Sowell'''-->'''Thomas Sowell''' ([[Gastonia, Sjeverna Karolina]], [[30. lipnja]] [[1930.]] -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih [[Afroamerikanci|afroameričkih]] intelektualaca desne orijentacije.


Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište|slobodnom tržištu]],<ref>{{cite web|last=Elizabeth |first=Mary |url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ |title=Black and right |publisher=Salon.com |date=10. studenoga 1999. |accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{cite web|last=Sowell |first=Thomas |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 |title=Affirmative Action around the World &#124; Hoover Institution |publisher=Hoover.org |date=2004-10-30 |accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam|libertarijanac]] nego [[konzervativizam|konzervativac]].
Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište|slobodnom tržištu]],<ref>{{Citiranje web|last=Elizabeth |first=Mary |url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ |title=Black and right |publisher=Salon.com |date=10. studenoga 1999. |accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{Citiranje web|last=Sowell |first=Thomas |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 |title=Affirmative Action around the World &#124; Hoover Institution |publisher=Hoover.org |date=2004-10-30 |accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam|libertarijanac]] nego [[konzervativizam|konzervativac]].


Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{cite web|last=Sowell|first=Thomas|title=Curriculum vita|url=http://www.tsowell.com/cv.html|work=TSowell.com|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon|Say's law]] and the [[opća prezasićenost|general glut]] controversy''.<ref>{{cite book|author=Sowell, Thomas|title=Say's law and the general glut controversy|format=Ph.D. dissertation|publisher=University of Chicago|year=1968.}}</ref>
Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{Citiranje web|last=Sowell|first=Thomas|title=Curriculum vita|url=http://www.tsowell.com/cv.html|work=TSowell.com|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon|Say's law]] and the [[opća prezasićenost|general glut]] controversy''.<ref>{{Citiranje knjige|author=Sowell, Thomas|title=Say's law and the general glut controversy|format=Ph.D. dissertation|publisher=University of Chicago|year=1968.}}</ref>


Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)|Commentary]]'', March 1987.</ref>
Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)|Commentary]]'', March 1987.</ref>

Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 09:55

Thomas Sowell (Gastonia, Sjeverna Karolina, 30. lipnja 1930. -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih afroameričkih intelektualaca desne orijentacije.

Sowell je u mladosti bio marksist,[1] da bi nakon stažiranja u Portoriku njegovi stavovi počeli skretati prema slobodnom tržištu,[2] a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih kritičara marksizma. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije[3][4], ali i zagovornik legalizacije droga,[5] te se više voli izjašnjavati kao libertarijanac nego konzervativac.

Doktorirao je ekonomiju na Chicaškom sveučilištu 1968. godine[6] dizertacijom na temu Say's law and the general glut controversy.[7]

Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu Commentaryju, Sowell je vodeći predstavnik Chicaške škole ekonomije.[8]

Izvori

  1. Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", Ethics 73:2, p 120.
  2. {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},
  • ]]}},

  • Affirmative Action Around the World (2004)
  • Sowell, Thomas (1987); Compassion versus guilt, and other essays; ISBN 0-688-07114-7.
  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • Sowell, Thomas (1968.) (Ph.D. dissertation). Say's law and the general glut controversy. University of Chicago 
  • Larry D. Nachman, "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell", Commentary, March 1987.
  • Sadržaj