Schwannove stanice: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Schwannove stanice'''-->[[ | <!--'''Schwannove stanice'''-->[[Datoteka:1210 Glial Cells of the PNS.jpg|thumb|250x250px|Schwannove stanice]] | ||
'''Schwannove stanice''' su glavne [[Glija|glijalne stanice]] [[periferni živčani sustav|perifernog živčanog sustava]] koje sudjeluju u mijelinizaciji perifernih [[Akson|aksona]] pri čemu jedan akson mijelinizira samo jedna Schwannova stanica dok [[oligodendrociti]] u [[Središnji živčani sustav|središnjem živčanom sustavu]] mijeliniziraju više aksona. Što je neki periferni akson deblji, to je omotan s više nabora Schwannove stanice.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://perpetuum-lab.com.hr/medicinski_eponimi/s-t/schwannove-stanice-r383/ Schwannove stanice]<nowiki>''</nowiki>, Perpetuum Lab Forum, sustav za on-line učenje, pristupljeno 28. ožujka 2015.</ref> | '''Schwannove stanice''' su glavne [[Glija|glijalne stanice]] [[periferni živčani sustav|perifernog živčanog sustava]] koje sudjeluju u mijelinizaciji perifernih [[Akson|aksona]] pri čemu jedan akson mijelinizira samo jedna Schwannova stanica dok [[oligodendrociti]] u [[Središnji živčani sustav|središnjem živčanom sustavu]] mijeliniziraju više aksona. Što je neki periferni akson deblji, to je omotan s više nabora Schwannove stanice.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://perpetuum-lab.com.hr/medicinski_eponimi/s-t/schwannove-stanice-r383/ Schwannove stanice]<nowiki>''</nowiki>, Perpetuum Lab Forum, sustav za on-line učenje, pristupljeno 28. ožujka 2015.</ref> | ||
== Građa perifernog aksona i uloga Schwannove stanice == | == Građa perifernog aksona i uloga Schwannove stanice == | ||
[[ | [[Datoteka:Blausen 0870 TypesofNeuroglia.png|left|thumb|200x200px|Schwannova stanica s jezgrom prikazana je dolje desno uz satelitne stanice s kojima čini 2 glavne vrste neuroglije u perifernom živčanom sustavu.]] | ||
[[ | [[Datoteka:Oligodendrocyte illustration.png|thumb|250x250px|Za razliku od 1 Schwannove stanice koja mijelinizira 1 periferni akson, 1 oligodendrocit svojim nastavcima mijelinizira više centralnih aksona. ]] | ||
Mijelinska ovojnica ovija akson od početnog odsječka pa sve do njegovog završnog razgranjenja. Isprekidana je, a mjesta prekida su tzv. [[Ranvierovi čvorovi|Ranvierova suženja]] ili čvorovi preko kojih je membrana aksona u izravnom dodiru s izvanstaničnom tekućinom što je bitno za brzo i skokovito vođenje [[akcijski potencijali|akcijskih potencijala]]. Odsječci mijelina između dva Ranvierova suženja (tj. čvora) su internodalni segmenti, a u perifernom živčanom sustavu svaki internodalni segment mijelina izgrađuje jedna Schwannova stanica prekrivena [[bazalna membrana|bazalnom membranom]]. Uz jedan periferni akson poredano je u nizu onoliko Schwannovih stanica koliko na aksonu ima internodalnih segmenata. Schwannove stanice svojom citoplazmom ovijaju i nemijelinizirane periferne aksone (aksoni leže u žljebovima Schwannovih stanica, obično svaki akson u zasebnom žlijebu, a jedna Schwannova stanica tako ovija 5 do 20 aksona). | Mijelinska ovojnica ovija akson od početnog odsječka pa sve do njegovog završnog razgranjenja. Isprekidana je, a mjesta prekida su tzv. [[Ranvierovi čvorovi|Ranvierova suženja]] ili čvorovi preko kojih je membrana aksona u izravnom dodiru s izvanstaničnom tekućinom što je bitno za brzo i skokovito vođenje [[akcijski potencijali|akcijskih potencijala]]. Odsječci mijelina između dva Ranvierova suženja (tj. čvora) su internodalni segmenti, a u perifernom živčanom sustavu svaki internodalni segment mijelina izgrađuje jedna Schwannova stanica prekrivena [[bazalna membrana|bazalnom membranom]]. Uz jedan periferni akson poredano je u nizu onoliko Schwannovih stanica koliko na aksonu ima internodalnih segmenata. Schwannove stanice svojom citoplazmom ovijaju i nemijelinizirane periferne aksone (aksoni leže u žljebovima Schwannovih stanica, obično svaki akson u zasebnom žlijebu, a jedna Schwannova stanica tako ovija 5 do 20 aksona). | ||
Redak 10: | Redak 10: | ||
== Nastanak i građa mijelinske ovojnice == | == Nastanak i građa mijelinske ovojnice == | ||
[[ | [[Datoteka:Cultured schwann cell.jpg|thumb|326x326px|Scwannova stanica u kulturi. |lijevo]] | ||
[[Datoteka:Schwannoma (5204487782).jpg|mini|250x250px|Mikroskopski prikaz benignog tumora Schwannovih stanca - [[Švanom|švanoma]]. ]] | [[Datoteka:Schwannoma (5204487782).jpg|mini|250x250px|Mikroskopski prikaz benignog tumora Schwannovih stanca - [[Švanom|švanoma]]. ]] | ||
Građu mijelinske ovojnice najbolje razumijemo kroz promatranje njenog razvoj. Periferni akson prvo se smjesti u žlijeb citoplazme Schwannove stanice pa se rubovi ili usne žlijeba počnu produljivati, spoje se i oblikuju mesaxon u kojem se priljube vanjske površine stanične membrane obje usne. Jedna usna ostaje na površini (i oblikuje mesaxon externum), a druga se pod nju podvuče, dalje raste i spiralno ovija akson pa kad napravi puni krug, nastaje mesaxon internum. Nakon što akson bude ovijen s tri do četiri puna kruga, iz produžetaka Schwannove stanice počne se istiskivati citoplazma, a citosolne strane dva dijela membrane se priljubljuju i tako započinje nastanak '''kompaktnog mijelina'''. Intraperiodna crta je mjesto stapanja vanjskih površina dvaju dijelova stanične membrane, a glavna crta je mjesto stapanja citosolnih površina dvaju dijelova stanične membrane. U slučaju Schwannove stanice, citoplazma (nakon dovršene mijelinizacije) preostaje samo u malom području oko jezgre, a mali džepovi citoplazme mogu se naći i unutar same ovojnice i to su '''[[Schmidt-Lantermannovi usjeci]]''' . Ranvierov čvor slično je građen i u središnjem i u perifernom živčanom sustavu. Pločice (lamellae) mijelinske ovojnice završavaju uz čvor (lat. ''paranodus''). Pritom prvo završe unutarnje pločice, a najbliže rubu čvora se smjeste vanjske pločice. Dok su područja Ranvierovih čvorova u SŽS-u ogoljela, u PŽS-u ih prekrivaju interdigitacije prstastih produljaka citoplazme susjednih Schwannovih stanica. <ref name=":0" /><ref>Bhatheja, Kanav; Field, Jeffrey{{cite journal |pages = 1995–9|doi = 10.1016/j.biocel.2006.05.007|title = Schwann cells: Origins and role in axonal maintenance and regeneration|year = 2006|last1 = Bhatheja|first1 = Kanav|last2 = Field|first2 = Jeffrey|journal = The International Journal of Biochemistry & Cell Biology|volume = 38|issue = 12|pmid = 16807057}}</ref> | Građu mijelinske ovojnice najbolje razumijemo kroz promatranje njenog razvoj. Periferni akson prvo se smjesti u žlijeb citoplazme Schwannove stanice pa se rubovi ili usne žlijeba počnu produljivati, spoje se i oblikuju mesaxon u kojem se priljube vanjske površine stanične membrane obje usne. Jedna usna ostaje na površini (i oblikuje mesaxon externum), a druga se pod nju podvuče, dalje raste i spiralno ovija akson pa kad napravi puni krug, nastaje mesaxon internum. Nakon što akson bude ovijen s tri do četiri puna kruga, iz produžetaka Schwannove stanice počne se istiskivati citoplazma, a citosolne strane dva dijela membrane se priljubljuju i tako započinje nastanak '''kompaktnog mijelina'''. Intraperiodna crta je mjesto stapanja vanjskih površina dvaju dijelova stanične membrane, a glavna crta je mjesto stapanja citosolnih površina dvaju dijelova stanične membrane. U slučaju Schwannove stanice, citoplazma (nakon dovršene mijelinizacije) preostaje samo u malom području oko jezgre, a mali džepovi citoplazme mogu se naći i unutar same ovojnice i to su '''[[Schmidt-Lantermannovi usjeci]]''' . Ranvierov čvor slično je građen i u središnjem i u perifernom živčanom sustavu. Pločice (lamellae) mijelinske ovojnice završavaju uz čvor (lat. ''paranodus''). Pritom prvo završe unutarnje pločice, a najbliže rubu čvora se smjeste vanjske pločice. Dok su područja Ranvierovih čvorova u SŽS-u ogoljela, u PŽS-u ih prekrivaju interdigitacije prstastih produljaka citoplazme susjednih Schwannovih stanica. <ref name=":0" /><ref>Bhatheja, Kanav; Field, Jeffrey{{cite journal |pages = 1995–9|doi = 10.1016/j.biocel.2006.05.007|title = Schwann cells: Origins and role in axonal maintenance and regeneration|year = 2006|last1 = Bhatheja|first1 = Kanav|last2 = Field|first2 = Jeffrey|journal = The International Journal of Biochemistry & Cell Biology|volume = 38|issue = 12|pmid = 16807057}}</ref> |
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 04:35
Schwannove stanice su glavne glijalne stanice perifernog živčanog sustava koje sudjeluju u mijelinizaciji perifernih aksona pri čemu jedan akson mijelinizira samo jedna Schwannova stanica dok oligodendrociti u središnjem živčanom sustavu mijeliniziraju više aksona. Što je neki periferni akson deblji, to je omotan s više nabora Schwannove stanice.[1]
Građa perifernog aksona i uloga Schwannove stanice[uredi]
Mijelinska ovojnica ovija akson od početnog odsječka pa sve do njegovog završnog razgranjenja. Isprekidana je, a mjesta prekida su tzv. Ranvierova suženja ili čvorovi preko kojih je membrana aksona u izravnom dodiru s izvanstaničnom tekućinom što je bitno za brzo i skokovito vođenje akcijskih potencijala. Odsječci mijelina između dva Ranvierova suženja (tj. čvora) su internodalni segmenti, a u perifernom živčanom sustavu svaki internodalni segment mijelina izgrađuje jedna Schwannova stanica prekrivena bazalnom membranom. Uz jedan periferni akson poredano je u nizu onoliko Schwannovih stanica koliko na aksonu ima internodalnih segmenata. Schwannove stanice svojom citoplazmom ovijaju i nemijelinizirane periferne aksone (aksoni leže u žljebovima Schwannovih stanica, obično svaki akson u zasebnom žlijebu, a jedna Schwannova stanica tako ovija 5 do 20 aksona).
Na poprečnom presjeku, mijelinska ovojnica internodalnog segmenta sastoji se od koncentričnih spiralnih slojeva mijelina. Na vanjskoj strani ovojnice, spirala završava kao vanjski mezakson (lat. mesaxon externum), a na unutarnjoj strani ovojnice, uz akson, spirala završava kao unutarnji mezakson (lat. mesaxon internum). Nadalje, ovojnica se sastoji od niza izmjeničnih crta - glavnih crta (lat. linea principalis) i tankih interperiodnih crta (lat. linea interperiodica).[2]
Nastanak i građa mijelinske ovojnice[uredi]
Građu mijelinske ovojnice najbolje razumijemo kroz promatranje njenog razvoj. Periferni akson prvo se smjesti u žlijeb citoplazme Schwannove stanice pa se rubovi ili usne žlijeba počnu produljivati, spoje se i oblikuju mesaxon u kojem se priljube vanjske površine stanične membrane obje usne. Jedna usna ostaje na površini (i oblikuje mesaxon externum), a druga se pod nju podvuče, dalje raste i spiralno ovija akson pa kad napravi puni krug, nastaje mesaxon internum. Nakon što akson bude ovijen s tri do četiri puna kruga, iz produžetaka Schwannove stanice počne se istiskivati citoplazma, a citosolne strane dva dijela membrane se priljubljuju i tako započinje nastanak kompaktnog mijelina. Intraperiodna crta je mjesto stapanja vanjskih površina dvaju dijelova stanične membrane, a glavna crta je mjesto stapanja citosolnih površina dvaju dijelova stanične membrane. U slučaju Schwannove stanice, citoplazma (nakon dovršene mijelinizacije) preostaje samo u malom području oko jezgre, a mali džepovi citoplazme mogu se naći i unutar same ovojnice i to su Schmidt-Lantermannovi usjeci . Ranvierov čvor slično je građen i u središnjem i u perifernom živčanom sustavu. Pločice (lamellae) mijelinske ovojnice završavaju uz čvor (lat. paranodus). Pritom prvo završe unutarnje pločice, a najbliže rubu čvora se smjeste vanjske pločice. Dok su područja Ranvierovih čvorova u SŽS-u ogoljela, u PŽS-u ih prekrivaju interdigitacije prstastih produljaka citoplazme susjednih Schwannovih stanica. [2][3]
Literatura[uredi]
- ↑ ''Schwannove stanice'', Perpetuum Lab Forum, sustav za on-line učenje, pristupljeno 28. ožujka 2015.
- ↑ 2,0 2,1 Judaš, Kostović: Temelji neuroznanosti, (Stanična građa središnjeg živčanog sustava: neuroni i glija, str. 5.-14.), Medicinski fakultet Zagreb, 1997.
- ↑ Bhatheja, Kanav; Field, JeffreyBhatheja, Kanav; Field, Jeffrey (2006). "Schwann cells: Origins and role in axonal maintenance and regeneration". The International Journal of Biochemistry & Cell Biology 38 (12): 1995–9. doi:10.1016/j.biocel.2006.05.007. PMID 16807057