Makarski dekanat: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Makarski dekanat'''-->'''Makarski dekanat''' je teritorijalno-pastoralna jedinica u sastavu [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]] i [[metropolija|metropolije]]. Obuhvaća prostor primorske strane [[Biokovo|Biokova]], od [[Vrulja|Vrulje]] i [[Dubac]]a na zapadu pa do [[Baćinska jezera|Baćinskih jezera]] i predgrađa [[Ploče|Ploča]] na jugoistoku. Sjedište je u [[Makarska|Makarskoj]].
Makarski dekanat''' je teritorijalno-pastoralna jedinica u sastavu [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]] i [[metropolija|metropolije]]. Obuhvaća prostor primorske strane [[Biokovo|Biokova]], od [[Vrulja|Vrulje]] i [[Dubac]]a na zapadu pa do [[Baćinska jezera|Baćinskih jezera]] i predgrađa [[Ploče|Ploča]] na jugoistoku. Sjedište je u [[Makarska|Makarskoj]].


Do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1945.) dekant se prostirao i iza planine Biokovo i bio je razdijeljen na vicedekanate sa sjedištima u Makarskoj, [[Podgora|Podgori]], [[Gradac|Gracu]], [[Kozica|Kozici]] i [[Dusina|Dusini]]. Današnje granice dobio je nakon utemeljenja [[Biokovski dekanat|Biokovskog dekanata]] [[1954.]] godine.<ref name="ReferenceA">Vidović, Mile, Splitsko-makarska nadbiskupija: župe i ustanove,  str. 241.</ref>
Do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1945.) dekant se prostirao i iza planine Biokovo i bio je razdijeljen na vicedekanate sa sjedištima u Makarskoj, [[Podgora|Podgori]], [[Gradac|Gracu]], [[Kozica|Kozici]] i [[Dusina|Dusini]]. Današnje granice dobio je nakon utemeljenja [[Biokovski dekanat|Biokovskog dekanata]] [[1954.]] godine.<ref name="ReferenceA">Vidović, Mile, Splitsko-makarska nadbiskupija: župe i ustanove,  str. 241.</ref>

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 12:06

Makarski dekanat je teritorijalno-pastoralna jedinica u sastavu Splitsko-makarske nadbiskupije i metropolije. Obuhvaća prostor primorske strane Biokova, od Vrulje i Dubaca na zapadu pa do Baćinskih jezera i predgrađa Ploča na jugoistoku. Sjedište je u Makarskoj.

Do kraja Drugog svjetskog rata (1945.) dekant se prostirao i iza planine Biokovo i bio je razdijeljen na vicedekanate sa sjedištima u Makarskoj, Podgori, Gracu, Kozici i Dusini. Današnje granice dobio je nakon utemeljenja Biokovskog dekanata 1954. godine.[1]

Makarski dekanat sastoji se od 18 župa i samostalnog Gospinog svetišta Vepric. Župe su: Baćina, Bast-Baška Voda, Brela Gornja, Brela Donja, Brist, Drašnice, Drvenik, Gradac, Igrane, Makar-Kotišina, Makarska (sv. Marko), Makarska (Kraljica Mira), Podaca, Podgora, Tučepi, Veliko Brdo, Zaostrog i Živogošće.

Do 1830. godine u Makarskoj je bilo sjedište biskupa. Župe Baćina i Stačevica pripadaju Dubrovačko-neretvanskoj, a ostale Splitsko-dalmatinskoj županiji.[1]

Povijest[uredi]

Bilješke[uredi]

  1. 1,0 1,1 Vidović, Mile, Splitsko-makarska nadbiskupija: župe i ustanove, str. 241.

Literatura[uredi]

  • Vidović, Mile, Splitsko-makarska nadbiskupija: župe i ustanove, Crkva u svijetu, Split, 2004. ISBN 953-6151-82-0 nevaljani ISBN

Vanjske poveznice[uredi]