Razlika između inačica stranice »Rana profaza«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Rana profaza'''-->[[ | <!--'''Rana profaza'''-->[[Datoteka:Preprophaseband.png|mini|Preprofaza]] | ||
'''Predprofaza''' ili '''rana profaza''' je jedna od podfaza [[mitoza|mitoze]]. U životinjskih ta faza ne postoji, a kod biljnih to je prva podfaza [[mitoza|mitoze]], nakon koje slijedi [[prometafaza]].<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> <ref name="PBF">[http://www.pbf.unizg.hr/hr/content/download/27698/107543/version/1/file/Vje%C5%BEba+8.pdf Vježba 8 - Mitoza], PBF</ref> | '''Predprofaza''' ili '''rana profaza''' je jedna od podfaza [[mitoza|mitoze]]. U životinjskih ta faza ne postoji, a kod biljnih to je prva podfaza [[mitoza|mitoze]], nakon koje slijedi [[prometafaza]].<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> <ref name="PBF">[http://www.pbf.unizg.hr/hr/content/download/27698/107543/version/1/file/Vje%C5%BEba+8.pdf Vježba 8 - Mitoza], PBF</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 18:41, 7. svibnja 2022.
Predprofaza ili rana profaza je jedna od podfaza mitoze. U životinjskih ta faza ne postoji, a kod biljnih to je prva podfaza mitoze, nakon koje slijedi prometafaza.[1][2] [3]
Budući da je u podfazi interfaze S DNK udvostručena, kromosomi su dvostruki.[3] Situacija je da se tada velika središnja vakuola prostire najvećim dijelom stanice, skoro 90%, stanična se jezgra mora premjestiti u središnji dio stanice.[3] Tada se stvaraju citoplazmatske vrpce unutar koji se nalaze mikrofilamenti (aktinske niti).[3] Te vrpce prodru kroz tu središnju vakuolu i spoje se s okolinom jezgre.[3] Pomoću tih niti jezgra se povlači prema središnjem dijelu stanice.[3] Citoplazmatske vrpce se spajaju na mjestu buduće ekvatorske ravnine.[3] Spoj je popriječan.[3] Spoj koji naprave citoplazmatske vrpce u sredini stanice tvori citoplazmatski prostor.[3] Tad je to jedna struktura koju nazivamo fragmosom.[3] Neposredno ispod plazmatske membrane nastaje gusti snop mikrocjevčica i mikrofilamenata u obliku predprofaznog prstena koji podupiru fragmosom. [3] U predprofazi počinje polimerizacija tubulina u mikrotubule u ovojnici.[4]
Referencije
- ↑ Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije stanice, Biološki odsjek PMF-a Zagreb
- ↑ Stanični ciklus eukariota, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
- ↑ 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 Vježba 8 - Mitoza, PBF
- ↑ 04-Citoskelet. Međustanične veze. Stanična stijenka, PBF