Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Luganska Narodna Republika: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 70: Redak 70:
== Izbijanje oružanog sukoba ==
== Izbijanje oružanog sukoba ==


Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] 21. veljače 2014., nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države. Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u [[Donjeck]]u i [[Lugansk]]u, naoružane skupine, koje su se isprva nazivale "jedinice za samoobranu", su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.<ref name="hrw questions">{{cite web|publisher=Human Rights Watch|title=Eastern Ukraine: Questions and Answers about the Laws of War|date=1.7. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war}}</ref> Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane [[federacija]], drugi da se te regije pripoje Rusiji,<ref name="hrw questions"/> po uzoru na [[Republika_Krim#Pripajanje_Rusiji|rusku aneksiju Krima]].
Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] 21. veljače 2014., nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države. Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u [[Donjeck]]u i [[Lugansk]]u, naoružane skupine, koje su se isprva nazivale "jedinice za samoobranu", su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.<ref name="hrw questions">{{Citiranje weba|publisher=Human Rights Watch|title=Eastern Ukraine: Questions and Answers about the Laws of War|date=1.7. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war}}</ref> Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane [[federacija]], drugi da se te regije pripoje Rusiji,<ref name="hrw questions"/> po uzoru na [[Republika_Krim#Pripajanje_Rusiji|rusku aneksiju Krima]].


Dana 27. travnja, naoružane jedinice u Lugansku proglasile su "Narodnu Republiku Lugansk". Između travnja i lipnja, [[paravojska|paravojne jedinice]] su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz [[Slovjansk]]a te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.<ref name="hrw questions"/> Zauzeli su i kontrolu nad pojedinim cestama, te su potom uspostavili više kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine.
Dana 27. travnja, naoružane jedinice u Lugansku proglasile su "Narodnu Republiku Lugansk". Između travnja i lipnja, [[paravojska|paravojne jedinice]] su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz [[Slovjansk]]a te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.<ref name="hrw questions"/> Zauzeli su i kontrolu nad pojedinim cestama, te su potom uspostavili više kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine.
Redak 76: Redak 76:
Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena do predsjedničkih izbora 25. svibnja, je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala "antiterorističkom operacijom".<ref name="hrw questions"/> Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odmetnutih gradova.
Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena do predsjedničkih izbora 25. svibnja, je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala "antiterorističkom operacijom".<ref name="hrw questions"/> Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odmetnutih gradova.


Proruske skupine su 11. svibnja organizirale referendum o odcjepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili neovisnost nakon što je navodno preko 90% glasača glasovalo "za". [[EU]] je referendum proglasila "nezakonitim".<ref>{{cite web|publisher=Xinhua|title=''EU calls referendum in eastern Ukraine "illegitimate"''|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328798.htm}}</ref> Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlastima u [[Kijev]]u, ali su proruski pobunjenici to odbili.<ref>{{cite web|title=''Voters in Ukraine's Lugansk back region's independence: organizer''|publisher=Xinhua|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328773.htm}}</ref> Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk izdali su odredbe kojima "zabranjuju glasovanje" u tim područjima te su prijetili smrću svakome tko je sudjelovao u tim izborima.<ref name="hrw questions"/> Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.<ref name="hrw questions"/>
Proruske skupine su 11. svibnja organizirale referendum o odcjepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili neovisnost nakon što je navodno preko 90% glasača glasovalo "za". [[EU]] je referendum proglasila "nezakonitim".<ref>{{Citiranje weba|publisher=Xinhua|title=''EU calls referendum in eastern Ukraine "illegitimate"''|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328798.htm}}</ref> Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlastima u [[Kijev]]u, ali su proruski pobunjenici to odbili.<ref>{{Citiranje weba|title=''Voters in Ukraine's Lugansk back region's independence: organizer''|publisher=Xinhua|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328773.htm}}</ref> Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk izdali su odredbe kojima "zabranjuju glasovanje" u tim područjima te su prijetili smrću svakome tko je sudjelovao u tim izborima.<ref name="hrw questions"/> Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.<ref name="hrw questions"/>


==Izvori==
==Izvori==

Posljednja izmjena od 1. prosinac 2021. u 08:05

Luganska Narodna Republika
Луганская Народная Республика
Zastava Grb
Zastava Grb
Luganska NR u Europi
Glavni grad Lugansk
Službeni jezik ruski
Državni vrh
 - čelnik Igor Plotnicki
 - Predsjednik Vlade Genadij Cipkalov
 - predsjednik Vrhovnog sovjeta Aleksej Kariakin
Neovisnost 12. svibnja 2014.
Osnovana 27. travnja 2014.
Proglašena neovisnost 12. svibnja 2014.
Stupanje u Novorusiju 24. svibnja 2014.

Luganska Narodna Republika (ruski: Луганская Народная Республика) je država proglašena na području Luganske oblasti na istoku Ukrajine bez međunarodnog priznanja. Na istoku graniči s Rusijom, a na sjeveru s Donjeckom Narodnom Republikom (također separatističkom državom) i Ukrajinom na zapadu. Neovisnost je proglasila 14. svibnja 2014., a priznaje ju jedino međunarodno nepriznata Južna Osetija.

Izbijanje oružanog sukoba

Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča 21. veljače 2014., nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države. Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u Donjecku i Lugansku, naoružane skupine, koje su se isprva nazivale "jedinice za samoobranu", su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.[1] Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane federacija, drugi da se te regije pripoje Rusiji,[1] po uzoru na rusku aneksiju Krima.

Dana 27. travnja, naoružane jedinice u Lugansku proglasile su "Narodnu Republiku Lugansk". Između travnja i lipnja, paravojne jedinice su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz Slovjanska te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.[1] Zauzeli su i kontrolu nad pojedinim cestama, te su potom uspostavili više kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine.

Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena do predsjedničkih izbora 25. svibnja, je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala "antiterorističkom operacijom".[1] Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odmetnutih gradova.

Proruske skupine su 11. svibnja organizirale referendum o odcjepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili neovisnost nakon što je navodno preko 90% glasača glasovalo "za". EU je referendum proglasila "nezakonitim".[2] Ruski predsjednik Vladimir Putin prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlastima u Kijevu, ali su proruski pobunjenici to odbili.[3] Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk izdali su odredbe kojima "zabranjuju glasovanje" u tim područjima te su prijetili smrću svakome tko je sudjelovao u tim izborima.[1] Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.[1]

Izvori

Vidi još