Elektromagnetski protokomjer: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''El(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Elektromagnetski protokomjer.JPG|mini|desno|300px|Primjer elektromagnetskog protokomjera.]] | |||
'''Elektromagnetski protokomjer''' je [[mjerni instrument]] za [[mjerenje protoka]] koji koristi pojavu da sam [[fluid]] ([[tekućina]] ili [[plin]]) djeluje kao [[električni vodič]] napona unutar [[cijev]]i, a na stijenkama su postavljene dvije [[katoda|elektrode]] (izolirane od same cijevi). [[Magnetski tok]] se nanosi okomito na [[volumni protok|protok]] te se javlja [[napon]] uslijed djelovanja [[Elektromotorna sila|elektromotorne sile]] ([[Lorentzova sila]]) koji prelazi s elektroda. Upotrebljava se [[Izmjenična električna struja|izmjenično]] [[magnetsko polje]] da se izbjegne trajna polarizacija elektroda. <ref> Ž. Kurtanjek: "Mjerenje protoka", www.pbf.unizg.hr, 2007.</ref> | '''Elektromagnetski protokomjer''' je [[mjerni instrument]] za [[mjerenje protoka]] koji koristi pojavu da sam [[fluid]] ([[tekućina]] ili [[plin]]) djeluje kao [[električni vodič]] napona unutar [[cijev]]i, a na stijenkama su postavljene dvije [[katoda|elektrode]] (izolirane od same cijevi). [[Magnetski tok]] se nanosi okomito na [[volumni protok|protok]] te se javlja [[napon]] uslijed djelovanja [[Elektromotorna sila|elektromotorne sile]] ([[Lorentzova sila]]) koji prelazi s elektroda. Upotrebljava se [[Izmjenična električna struja|izmjenično]] [[magnetsko polje]] da se izbjegne trajna polarizacija elektroda. <ref> Ž. Kurtanjek: "Mjerenje protoka", www.pbf.unizg.hr, 2007.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 1. srpanj 2025. u 12:00
Elektromagnetski protokomjer je mjerni instrument za mjerenje protoka koji koristi pojavu da sam fluid (tekućina ili plin) djeluje kao električni vodič napona unutar cijevi, a na stijenkama su postavljene dvije elektrode (izolirane od same cijevi). Magnetski tok se nanosi okomito na protok te se javlja napon uslijed djelovanja elektromotorne sile (Lorentzova sila) koji prelazi s elektroda. Upotrebljava se izmjenično magnetsko polje da se izbjegne trajna polarizacija elektroda. [1]
Prednosti elektromagnetskog protokomjera su:
- električna vodljivost ne utječe na mjerni signal;
- linearnost (ravnost) karakteristike u cijelom mjernom opsegu, precizno umjeravanje za cijeli mjerni opseg;
- neovisnost mjernog signala elektromotorne sile od ostalih svojstava tekućine kao što su gustoća, viskoznost, temperatura, tlak;
- može se primijeniti za mjerenje protoka dvofaznih tekućina ili suspenzije krutih čestica ;
- nema pada tlaka protjecanjem kroz uređaj.
Nedostaci elektromagnetski protokomjera su:
- kapljevina ili plin moraju imati minimalnu električnu vodljivost (prirodna voda, vodeneotopine), a ne može se primijeniti za deioniziranu vodu i ugljikovodike (nafta, benzin). Znači da se elektromagnetski protokomjer može primijeniti samo za vodljive kapljevine. [2]