Toggle menu
243,2 tis.
110
18
645,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mikrobiologija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Mikrobiologija'''-->'''Mikrobiologija''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''mikrós'' - malen, sitan; ''biós'' - život; ''lógos'' - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena [[znanost]] koja proučava [[mikroorganizmi|mikroorganizme]] ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom. Služi se dostignućima i metodama drugih znanosti, od kojih su najznačajnije [[kemija]], [[fizika]] i [[ekologija]]. Bliska znanost je [[imunologija]].
Mikrobiologija''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''mikrós'' - malen, sitan; ''biós'' - život; ''lógos'' - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena [[znanost]] koja proučava [[mikroorganizmi|mikroorganizme]] ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom. Služi se dostignućima i metodama drugih znanosti, od kojih su najznačajnije [[kemija]], [[fizika]] i [[ekologija]]. Bliska znanost je [[imunologija]].


Prema skupinama mikroorganizama koje proučava, mikrobiologija se dijeli na:
Prema skupinama mikroorganizama koje proučava, mikrobiologija se dijeli na:

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 07:18

Mikrobiologija (grč. mikrós - malen, sitan; biós - život; lógos - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena znanost koja proučava mikroorganizme ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom. Služi se dostignućima i metodama drugih znanosti, od kojih su najznačajnije kemija, fizika i ekologija. Bliska znanost je imunologija.

Prema skupinama mikroorganizama koje proučava, mikrobiologija se dijeli na:

  • Bakteriologiju (grč. bakterion - štapić, palica; lógos - znanost) - proučava morfološka i uzgojna svojstva bakterija, njihov rast, metabolizam (mijenu tvari) i genetiku.
  • Mikologiju (grč. mýkes - gljiva; lógos - znanost) - proučava gljive, jednostanične i višestanične, heterotrofne i aklorotrofne organizme. Proučavaju se njihova morfološka i uzgojna svojstva te rast, metabolizam i genetika.
  • Virologiju (virusologiju) (lat. virus - otrov, sluz; grč. lógos - znanost) - proučava viruse te viroide i prione, infektivne čestice manje od virusa, koji su uzročnici bolesti biljaka, životinja i ljudi.
  • Protistologiju (grč. prótistos - prvi, najraniji; lógos - znanost) - proučava protiste.
  • Parazitologiju - proučava obilježja plosnatih i valjakstih čovjekovih nametnika i člankonožaca.

Važni datumi u razvoju mikrobiologije