More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}' |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir životopis | |||
| ime = Hugo Klajn | | ime = Hugo Klajn | ||
| slika = Hugo Klajn.jpg | | slika = Hugo Klajn.jpg | ||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Hugo Klajn je rođen u [[Vukovar]]u [[30. rujna]] [[1894.]] u [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] obitelji koja je generacijama živjela u Hrvatskoj. Osnovnu i srednju školu završio je u Vukovaru. Studirao je medicinu u [[Beč]]u slušajući predavanja [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Diplomirao je 1919. godine. Nakon diplome preselio se je u [[Beograd]], gdje se oženio Stanom Đurić. Između dva svjetska rata Klajn je radio kao liječnik u Beogradu, te prevodi i piše tekstove iz područja [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Klajn je dao poseban doprinos proučavanju ratnih [[anksioznost|anksioznih]] poremećaja svojom studijom "Ratna neuroza Jugoslavena" iz 1945. godine.<ref name="blic">{{ | Hugo Klajn je rođen u [[Vukovar]]u [[30. rujna]] [[1894.]] u [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] obitelji koja je generacijama živjela u Hrvatskoj. Osnovnu i srednju školu završio je u Vukovaru. Studirao je medicinu u [[Beč]]u slušajući predavanja [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Diplomirao je 1919. godine. Nakon diplome preselio se je u [[Beograd]], gdje se oženio Stanom Đurić. Između dva svjetska rata Klajn je radio kao liječnik u Beogradu, te prevodi i piše tekstove iz područja [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Klajn je dao poseban doprinos proučavanju ratnih [[anksioznost|anksioznih]] poremećaja svojom studijom "Ratna neuroza Jugoslavena" iz 1945. godine.<ref name="blic">{{srp oznaka}} {{Citiranje www|naslov=Ivan Klajn: Krleža me je učio tajnama fine književnosti|url=http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/277625/Ivan-Klajn-Krleza-me-je-ucio-tajnama-fine-knjizevnosti|autor=Südwestrundfunk|autorlink=|prezime=Nikolić|ime=Aleksandar|koautori=|urednik=|izdavač=Blic|format=|rad=|stranice=|dan=18. srpnja 2011.|mjesec=|godina=|preuzeto=13. kolovoza 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref><ref name="ceehm">{{eng icon}} {{Citiranje www|naslov=The Mysterious Career Change of Hugo Klajn|url=http://ceehmnetwork.wordpress.com/2013/05/24/the-mysterious-career-change-of-hugo-klajn/|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=CEEHM Network|format=|rad=|stranice=|dan=24. svibnja 2013.|mjesec=|godina=|preuzeto=17. kolovoza 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> | ||
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], 1945. godine, postaje stalni redatelj "Narodnog kazališta u Beogradu". Režirao je niz kazališnih predstava u narodnim kazalištima [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Niš]]a, [[Skoplje|Skoplja]], [[Mostar]]a, [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Split]]a. 1959. godine režirao je TV dramu "Dnevnik [[Anne Frank]]". Od 1949. bavi se pedagoškim radom na "Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu" kao profesor kazališne režije, a od 1949. do 1952. godine predaje psihologiju. Svojom dvadesetogodišnjom praksom redatelja-analitičara, koju je prenosio na svoje učenike i pretočio u svoje djelo „Osnovni problemi režije“, dr. Hugo Klajn je utro put mnogim generacijama koje i danas prate njegove radove. Tako da danas kada se govori o sistemu glume i režije, po kome se rukovode umjetničke škole u svijetu, govori se o "Stanislavski sistemu" i "Osnovnom problemu režije Klajn", a koji zajedno čine osnovu za obrazovanje novih generacija umjetnika poznatom pod imenom "Sistem Klajn-Stanislavski".<ref name="blic"/><ref name="ceehm"/> | Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], 1945. godine, postaje stalni redatelj "Narodnog kazališta u Beogradu". Režirao je niz kazališnih predstava u narodnim kazalištima [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Niš]]a, [[Skoplje|Skoplja]], [[Mostar]]a, [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Split]]a. 1959. godine režirao je TV dramu "Dnevnik [[Anne Frank]]". Od 1949. bavi se pedagoškim radom na "Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu" kao profesor kazališne režije, a od 1949. do 1952. godine predaje psihologiju. Svojom dvadesetogodišnjom praksom redatelja-analitičara, koju je prenosio na svoje učenike i pretočio u svoje djelo „Osnovni problemi režije“, dr. Hugo Klajn je utro put mnogim generacijama koje i danas prate njegove radove. Tako da danas kada se govori o sistemu glume i režije, po kome se rukovode umjetničke škole u svijetu, govori se o "Stanislavski sistemu" i "Osnovnom problemu režije Klajn", a koji zajedno čine osnovu za obrazovanje novih generacija umjetnika poznatom pod imenom "Sistem Klajn-Stanislavski".<ref name="blic"/><ref name="ceehm"/> | ||
Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 03:14
| Hugo Klajn | |
| Hugo Klajn | |
| Rođenje | 30. rujna 1894. |
|---|---|
| Smrt | 2. prosinca 1981. |
| Zanimanje | liječnik, redatelj |
Hugo Klajn (Vukovar, 30. rujna 1894. - Beograd, 2. prosinca 1981.), srpski liječnik i redatelj židovskog podrijetla.
Životopis
Hugo Klajn je rođen u Vukovaru 30. rujna 1894. u židovskoj obitelji koja je generacijama živjela u Hrvatskoj. Osnovnu i srednju školu završio je u Vukovaru. Studirao je medicinu u Beču slušajući predavanja Sigmunda Freuda. Diplomirao je 1919. godine. Nakon diplome preselio se je u Beograd, gdje se oženio Stanom Đurić. Između dva svjetska rata Klajn je radio kao liječnik u Beogradu, te prevodi i piše tekstove iz područja psihoanalize. Klajn je dao poseban doprinos proučavanju ratnih anksioznih poremećaja svojom studijom "Ratna neuroza Jugoslavena" iz 1945. godine.[1][2]
Nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine, postaje stalni redatelj "Narodnog kazališta u Beogradu". Režirao je niz kazališnih predstava u narodnim kazalištima Sarajeva, Niša, Skoplja, Mostara, Banje Luke i Splita. 1959. godine režirao je TV dramu "Dnevnik Anne Frank". Od 1949. bavi se pedagoškim radom na "Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu" kao profesor kazališne režije, a od 1949. do 1952. godine predaje psihologiju. Svojom dvadesetogodišnjom praksom redatelja-analitičara, koju je prenosio na svoje učenike i pretočio u svoje djelo „Osnovni problemi režije“, dr. Hugo Klajn je utro put mnogim generacijama koje i danas prate njegove radove. Tako da danas kada se govori o sistemu glume i režije, po kome se rukovode umjetničke škole u svijetu, govori se o "Stanislavski sistemu" i "Osnovnom problemu režije Klajn", a koji zajedno čine osnovu za obrazovanje novih generacija umjetnika poznatom pod imenom "Sistem Klajn-Stanislavski".[1][2]
U braku sa suprugom Stanom Đurić imao je sina Ivana Klajna, akademika i jezikoslovca.[1][2]
Knjige
- "Nervi sistem" (1933.)
- "Abnormalnosti normalnih. Tri predavanja iz primenjene psihopatologije" (1936.)
- "Život dvočasovni: pozorišne kritike" (1957.)
- "Osamnaesti brimer Luja Bonaparte" (1960.)
- "Šekspir i čoveštvo" (1964.)
- "Uvod u psihoanalizu" (1964.)
- "Pojave i problemi savremenog pozorišta" (1969.)
- "Odabrana dela Sigmunda Frojda" (1973.)
- "Psihopatologija svakodnevnog života" (1981.)
- "Režija u amaterskom teatru: priručnik za amatere reditelje" (1992.)
- "Ratna neuroza Jugoslavena" (1995.)
- "Kir Janja" (1998.)
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 (srp.) Nikolić, Aleksandar. Ivan Klajn: Krleža me je učio tajnama fine književnosti. Blic, preuzeto 13. kolovoza 2013.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 (eng.) The Mysterious Career Change of Hugo Klajn. CEEHM Network, preuzeto 17. kolovoza 2013.
Vanjske poveznice
- Hugo Klajn u internetskoj bazi filmova IMDb-u