Hemodijaliza: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hemodijaliza'''-->[[Datoteka:Patient receiving dialysis.jpg|mini|300px|Pacijent na hemodijalizi]]
[[Datoteka:Patient receiving dialysis.jpg|mini|300px|Pacijent na hemodijalizi]]
'''Hemodijaliza''' (u govoru samo '''[[dijaliza]]''') je metoda odstranjivanja otpadnih tvari iz krvi, kao što su [[kalij]] i [[urea]], ali i viška [[voda|vode]] u slučaju [[Bubrežna insuficijencija|zatajenja bubrega]]. Hemodijaliza je jedna od tri terapije za zamjenu funkcije bubrega. Druge dvije su [[transplantacija]] bubrega i [[peritonejska dijaliza]]. Od svih terapija hemodijaliza je najčešći oblik liječenja bolesnika s konačnim zatajenjem bubrega.<ref name="dijaliza">{{Citiranje časopisa |url=http://www.peritonejska-dijaliza.hr/index.php?option=hemodijaliza |accessdate=17. lipnja 2013. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101107162028/http://www.peritonejska-dijaliza.hr/index.php?option=hemodijaliza |archivedate=7. studenoga 2010. }}</ref> Rutinska hemodijaliza se najčešće obavlja kod neležećih pacijenata koji dolaze u [[bolnica|bolnice]] ili druge ustanove opremljene za ovaj postupak. Hemodijalizu na klinikama obavljaju specijalizirane medicinske sestre i tehničari. Veoma rijetko hemodijaliza se obavlja i u kući. Većina bolesnika dijalizira se 3 puta tjedno, a postupak prosječno traje 4 sata.<ref name="dijaliza"/>
'''Hemodijaliza''' (u govoru samo '''[[dijaliza]]''') je metoda odstranjivanja otpadnih tvari iz krvi, kao što su [[kalij]] i [[urea]], ali i viška [[voda|vode]] u slučaju [[Bubrežna insuficijencija|zatajenja bubrega]]. Hemodijaliza je jedna od tri terapije za zamjenu funkcije bubrega. Druge dvije su [[transplantacija]] bubrega i [[peritonejska dijaliza]]. Od svih terapija hemodijaliza je najčešći oblik liječenja bolesnika s konačnim zatajenjem bubrega.<ref name="dijaliza">{{Citiranje časopisa |url=http://www.peritonejska-dijaliza.hr/index.php?option=hemodijaliza |accessdate=17. lipnja 2013. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101107162028/http://www.peritonejska-dijaliza.hr/index.php?option=hemodijaliza |archivedate=7. studenoga 2010. }}</ref> Rutinska hemodijaliza se najčešće obavlja kod neležećih pacijenata koji dolaze u [[bolnica|bolnice]] ili druge ustanove opremljene za ovaj postupak. Hemodijalizu na klinikama obavljaju specijalizirane medicinske sestre i tehničari. Veoma rijetko hemodijaliza se obavlja i u kući. Većina bolesnika dijalizira se 3 puta tjedno, a postupak prosječno traje 4 sata.<ref name="dijaliza"/>



Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 03:19

Pacijent na hemodijalizi

Hemodijaliza (u govoru samo dijaliza) je metoda odstranjivanja otpadnih tvari iz krvi, kao što su kalij i urea, ali i viška vode u slučaju zatajenja bubrega. Hemodijaliza je jedna od tri terapije za zamjenu funkcije bubrega. Druge dvije su transplantacija bubrega i peritonejska dijaliza. Od svih terapija hemodijaliza je najčešći oblik liječenja bolesnika s konačnim zatajenjem bubrega.<ref name="dijaliza"> Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. studenoga 2010.. http://www.peritonejska-dijaliza.hr/index.php?option=hemodijaliza Pristupljeno 17. lipnja 2013. </ref> Rutinska hemodijaliza se najčešće obavlja kod neležećih pacijenata koji dolaze u bolnice ili druge ustanove opremljene za ovaj postupak. Hemodijalizu na klinikama obavljaju specijalizirane medicinske sestre i tehničari. Veoma rijetko hemodijaliza se obavlja i u kući. Većina bolesnika dijalizira se 3 puta tjedno, a postupak prosječno traje 4 sata.<ref name="dijaliza"/>

Povijest[uredi]

Kolffov rotirajući bubanj za hemodijalizu.

Prvi povijesni opis hemodijalize kao medicinske tehnike objavljen je 1913. godine. Abel, Rowntree i Turner sa sveučilišta u Baltimoreu "dijalizirali" su anestetizirane životinje usmjerujući njihovu krv izvan tijela kroz cjevčice s polupropusnim membranama <ref>http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/centri_za_edukaciju/dijaliza/povijest_dijalize</ref> Prvu uspješnu hemodijalizu na čovjeku proveo je 1924. godine njemački doktor Georg Haas. Dijaliza je trajala 15 minuta i protekla je bez komplikacija. Haas je potom 1928. uveo heparin u proces dijalize, ali zbog nedostatka podrške prestao je sa daljnjim radom.<ref> Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2007.. http://www.uniklinikum-giessen.de/med3/history/haas/2001-Dial-Transpl.pdf Pristupljeno 17. lipnja 2013. </ref> Nakon njega, nizozemac Willem Kolff iradio je prvi aparat za hemodijalizu, a kao dijaliznu membranu je upotrebljavao celofan.<ref name="dijaliza"/> Godine 1960. američki znanstvenik Belding Scribner učinio je prvi trajni krvožilni pristup, stvorivši time temelj za razvoj kronične hemodijalize, a prvi centar za hemodijalizu je otvoren u Seattleu dvije godine kasnije.<ref name="dijaliza"/>

Princip[uredi]

Shematski prikaz hemodijalize

Princip hemodijalize je isti kao i kod drugih metoda s dijalizom, a to uključuje difuziju otopljene tvari kroz polupropusnu membranu. Hemodijaliza koristi suprotno strujanje tekućina gdje dijalizat teče u suprotnom smjeru od kretanja krvi u dijalizatoru. Ovaj protuprotok održava koncentraciju otopljene tvari s obje strane membrane na maksimalnim vrijednostima i tako povećava učinkovitost dijalize.

Odstranjivanje tekućine se postiže korištenjem hidrostatskog tlaka u djelu sa dijalizom, čineći da slobodna voda i neke otopljene tvari prolaze kroz membranu putem razlike u tlaku.

Dijaliza koji se koristi predstavlja sterilnu ionsku otopinu. Dijalizat obično sadrži natrij, kalij, kalcij, magnezij, kloride, acetate, bikarbonate, dekstrozu i PCO2 u pročišćenoj vodi. Često se dodaje i heparin kako bi se izbjeglo zgrušavanje krvi na mjestu krvožilnog pristupa.<ref name="cybermed.hr">http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/centri_za_edukaciju/dijaliza/dijaliza</ref> Urea i drugi otpadni produkti, kao i kalij i fosfati, difuzijom prelaze u dijalizat. Koncentracije natrija i klorida su slične kao i u normalnoj krvnoj plazmi radi sprečavanja njihovog gubitka. Bikarbonati se nalaze u većoj koncentraciji nego u plazmi radi uravnoteženja pH vrijednosti krvi.

Pristup krvi[uredi]

Arteriovenska fistula

U hemodijalizi postoje tri metode koje se koriste za pristup krvi<ref> Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. ožujka 2009.. http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/centri_za_edukaciju/dijaliza/vrste_dijaliza/hemodijaliza Pristupljeno 17. lipnja 2013. </ref>:

  • Intravenozni kateter
  • Arteriovenska (AV) fistula
  • Arteriovenska sintetska premosnica

Vrsta metode koja se koristi ovisi o više faktora kao što su vrijeme otkazivanja bubrega i stanje krvožilnog sustava pacijenta.

Intravenozni kateter[uredi]

Intravenozni kateter je najčešće privremen, a rjeđe i trajan kateter (s potkožnim ugrađenim jastučićem). Privremeni kateter se postavlja u slučaju nedostatka AV-fistule ili AV-premosnice ili u slučaju nemogućnosti njihove punkcije. Postavlja se u gornju šuplju venu kroz nutarnju vratnu venu ili u donju šuplju venu kroz bedrenu venu.

Arteriovenska fistula[uredi]

Arteriovenska fistula predstavlja najpoželjniji način pristupa krvotoku za bolesnike koji su na redovnoj hemodijalizi, a ostvaruje se kirurškim spajanjem arterije i vene na podlaktici bolesnika. Nakon 4 do 6 tjedana stvorena se fistula može koristiti za hemodijalizu. Takva vrsta pristupa uz odgovarajuću njegu može potrajati godinama.

Arteriovenska sintetska premosnica[uredi]

Arteriovenska premosnica ili graft je umjetni umetak koji se kirurški stavlja između arterije i vene. Koristi se u slučaju kada su vene premale da tvore fistulu. Arteriovenskoj premosnici je potrebno oko 4 tjedna da zacijeli. Kod arteriovenskih premosnica češće dolazi do nastajanja ugrušaka i infekcija nego kod fistula.

Oprema[uredi]

Aparat za hemodijalizu.

Dijalizator je funkcionalna jedinica aparata za hemodijalizu. Premda je aparat za dijalizu prilično velika sprava, sam dijalizator je velik svega 30-tak cm. Dijalizator ima dva odjeljka odvojena jednom membranom. Jedan odjeljak sadrži dijalizat dok se u drugom odjeljku nalazi bolesnikova krv.<ref name="cybermed.hr"/>

Aparat za dijalizu obavlja tri osnovne radnje:

  • pumpa krv kroz dijalizator i regulira protok zbog sigurnosti;
  • odstranjuje otpadne tvari iz krvi;
  • prati krvni tlak i količinu tekućine odstranjene iz tijela.

U slučaju bilo kakve promjene aparat zvučnim signalom upozorava medicinske tehničare koji brinu o pacijentu.

Izvori[uredi]

<references group=""></references>
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Hemodijaliza.