Kukuljević Sakcinski: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 00:34

Kukuljević Sakcinski je hrvatska plemićka obitelj. Podrijetlom je iz Imotske krajine.

Sjedišta je mijenjala tijekom povijesti. Prvo je bilo Imotski (-1550.), pa Senj (1550.-1622.), do raseljenja uskoka, nakon čega je Bribir kod Novog Vinodolskog (1622.-1700.), jednoj grani Međimurje (1689.-), Varaždin (1750.-), a drugoj grani Bakar (1775,-) te Jurketinec (1727.-) i naposljetku Zagreb (1825.-)

Povijest

Iz Imotskog su za vrijeme stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, u razdoblju osmanskog nadiranja polovicom 16. stoljeća bili prisiljeni prebjeći sjevernije u sigurniji Senj.

Ondje se je jedan član obitelji oženio posljednjom pripadnicom stare senjske patricijske obitelji Bassani de Sacci, kojoj je plemstvo 1490. podijelio kralj Vladislav, prema usmenom kazivanju Ivana Kukuljevića, a koje je prenio Tadija Smičiklas.^[1] Otac joj je 1596. godine poginuo pod Klisom. Pretpostavlja se da je taj član Jakov. Kad je vladar izdao naredbu o raseljavanju uskoka 1622., sin mu se je Antun preselio u okolicu Novog Vinodolskog, u Bribir. 1649. je godine stekao hrvatsko-ugarsko plemstvo. Prema onom nastavku de Sacci, obitelj je pohrvatila to prezime u Sakcinski.

Grb Kukuljevića prema grbovnici od 9. prosinca 1649.

Obitelj se je granala. Neke su grane izumirle, a neke nove su se formirale. Novo odredište obitelji bilo je Međumurje. Od tamo se je u obližnji Varaždin preselio Toma Melkior Kukuljević Sakcinski koji je poslije postao gradonačelnikom i vrhovnim blagajnikom Varaždinske županije. Imao je dvojicu sinova Franju i Antuna koji su formirali nove grane: bakarsku i zagorsku.

Poznati pripadnici

Vuk Kukuljević Sakcinski (1705. – Zagreb, 28. studenoga 1751.) je bio hrvatski povjesničar, bogoslov, kanonik i generalni vikar Zagrebačke biskupije.^[2]
Franjo V. (1775.-1844.), važni pripadnik hrvatske zajednice u Trstu,
Ivan Fran (1801.-1878.), istaknuti ilirac za revolucionarne 1848./1849. u Bakru gdje je bio u magistratu (Fran Kukuljević, veliki župan virovitički?^[3]}
Antun Kukuljević Sakcinski (1776.-1851.), podžupan Varaždinske županije i hrvatski zastupnik u zajedničkom hrvatsko-ugarskom saboru u Požunu (1832-1836), vrhovni ravnatelj škola u Hrvatskoj (1836.-1847.)
Ivan Kukuljević Sakcinski (1816.-1889.), povjesničar, književnik i političar, saborski zastupnik, osnivač hrvatske arheologije i suvremene hrvatske povijesne znanosti, predsjednik Matice Hrvatske i počasni član JAZU^[4]
Božidar Kukuljević Sakcinski (1861.-1927.), pravnik i skladatelj
Ladislav (1815.-1896.), sudac^[5], veliki župan križevački, političar i mecena, rudarski poduzetnik, brat poznatog političara Ivana^[6]^[7]^[8]^[9], uzgojitelj prvog loznjaka u Ivancu za uzgoj američke loze, otporne na bolesti^[10], jedan od najimućnijih ljudi svog vremena^[11]
Milutin Kukuljević Sakcinski (1849.-1910.), hrvatski političar^[12]
Franjo Kukuljević (1909.-2002.), hrv. tenisač, državni reprezentativac^[13]
Ladislav Šaban, po majci Kukuljević, unuk Ivana Kukuljevića Sakcinskog, član suradnik HAZU, hrvatski glazbeni pedagog
Kornelija Kukuljević Sakcinski (1829.-1897.), kulturna djelatnica^[14]

Vidi

Kaštel u Ivancu ("Kukuljevićev grad")^[15]

Izvori

Veći dio sadržaja preuzet je (prema dopusnici) je sa stranica ICARUS.net/Hrvatski državni arhiv Obitelj Kukuljević

te prenesen u nešto sažetom obliku, da se ne bi doslovno prepisao cijeli sadržaj.

↑ Berislav Šebečić: O hrvatskim domoljubima Ljudevitu Farkašu Vukotinoviću, prirodoslovcu i Ladislavu Kukuljeviću Sakcinskom, rudarskom poduzetniku Rudarsko-geološko-naftni zbornik, sv. 21, Zagreb, 2009.
↑ Hrvatska znanstvena bibliografija
↑ ICARUS.net, Hrvatski državni arhiv, Obitelj Kukuljević (fond)
↑ FOI
↑ Spominje se u agrarnim nemirima u Križevačkoj i Varaždinskoj županiji 1848. - 1850.. Slavko Gavrilović: [http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_3_GAVRILOVIC.pdf Agrarni nemiri u Križevačkoj i Varaždinskoj županiji 1848.-1850., Historijski zbornik, 1960. (srp.)
↑ Hrvatska znanstvena bibliografija Iva Mandušić: Biografija političara i mecene Ladislava Kukuljevića Sakcinskog (1915-1896).
↑ Poznati Ivančani
↑ Berislav Šebečić: [http://hrcak.srce.hr/file/72955 O hrvatskim domoljubima Ljudevitu Farkašu Vukotinoviću, prirodoslovcu i Ladislavu Kukuljeviću Sakcinskom, rudarskom poduzetniku] Rudarsko-geološko-naftni zbornik, sv. 21, Zagreb, 2009.
↑ Gradski muzej Varaždin Slika
↑ Ivanečki stari vinogradari: Štubleki, mamut-brave... Regionalni.com , 8. svibnja 2011.
↑ Ivanec
↑ Hrvatska znanstvena bibliografija Iva Mandušić: Biografija političara Milutina Kukuljevića Sakcinskog (1849-1910).
↑ Drugo izdanje Marulićeve »Judite« stiglo u Zagreb antikvarnim kanalima
↑ FOI
↑ Suzana Jagić: Ivanec - povijesna svjedočanstva Povijest.net

[1] Berislav Šebečić: O hrvatskim domoljubima Ljudevitu Farkašu Vukotinoviću, prirodoslovcu i Ladislavu Kukuljeviću Sakcinskom, rudarskom poduzetniku Rudarsko-geološko-naftni zbornik, sv. 21, Zagreb, 2009.

[2] Hrvatska znanstvena bibliografija

[3] ICARUS.net, Hrvatski državni arhiv, Obitelj Kukuljević (fond)

[4] FOI

[5] Spominje se u agrarnim nemirima u Križevačkoj i Varaždinskoj županiji 1848. - 1850.. Slavko Gavrilović: [http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_3_GAVRILOVIC.pdf Agrarni nemiri u Križevačkoj i Varaždinskoj županiji 1848.-1850., Historijski zbornik, 1960. (srp.)

[6] Hrvatska znanstvena bibliografija Iva Mandušić: Biografija političara i mecene Ladislava Kukuljevića Sakcinskog (1915-1896).

[7] Poznati Ivančani

[8] Berislav Šebečić: [http://hrcak.srce.hr/file/72955 O hrvatskim domoljubima Ljudevitu Farkašu Vukotinoviću, prirodoslovcu i Ladislavu Kukuljeviću Sakcinskom, rudarskom poduzetniku] Rudarsko-geološko-naftni zbornik, sv. 21, Zagreb, 2009.

[9] Gradski muzej Varaždin Slika

[10] Ivanečki stari vinogradari: Štubleki, mamut-brave... Regionalni.com , 8. svibnja 2011.

[11] Ivanec

[12] Hrvatska znanstvena bibliografija Iva Mandušić: Biografija političara Milutina Kukuljevića Sakcinskog (1849-1910).

[13] Drugo izdanje Marulićeve »Judite« stiglo u Zagreb antikvarnim kanalima

[14] FOI

[15] Suzana Jagić: Ivanec - povijesna svjedočanstva Povijest.net

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Kukuljević Sakcinski'''-->'''Kukuljević Sakcinski''' je [[hrvatsko plemstvo|hrvatska]] [[plemstvo|plemićka]] obitelj. Podrijetlom je iz [[Imotska krajina|Imotske krajine]].
+Kukuljević Sakcinski''' je [[hrvatsko plemstvo|hrvatska]] [[plemstvo|plemićka]] obitelj. Podrijetlom je iz [[Imotska krajina|Imotske krajine]].
 Sjedišta je mijenjala tijekom povijesti. Prvo je bilo [[Imotski]] (-1550.), pa Senj (1550.-1622.), do raseljenja uskoka, nakon čega je Bribir kod Novog Vinodolskog (1622.-1700.), jednoj grani [[Međimurje]] (1689.-), [[Varaždin]] (1750.-), a drugoj grani [[Bakar (grad)|Bakar]] (1775,-) te [[Jurketinec]] (1727.-) i naposljetku [[Zagreb]] (1825.-)
@@ Redak 8: / Redak 8: @@
 Ondje se je jedan član obitelji oženio posljednjom pripadnicom stare senjske [[patricij]]ske obitelji ''Bassani de Sacci'', kojoj je plemstvo 1490. podijelio kralj [[Vladislav]], prema usmenom kazivanju Ivana Kukuljevića, a koje je prenio Tadija Smičiklas.<ref>Berislav Šebečić: [http://hrcak.srce.hr/file/72955 O hrvatskim domoljubima Ljudevitu Farkašu Vukotinoviću, prirodoslovcu i Ladislavu Kukuljeviću Sakcinskom, rudarskom poduzetniku] Rudarsko-geološko-naftni zbornik, sv. 21, Zagreb, 2009.</ref> Otac joj je 1596. godine poginuo pod Klisom. Pretpostavlja se da je taj član Jakov. Kad je vladar izdao [[:s:Naredba o raseljavanju uskoka iz Senja|naredbu o raseljavanju uskoka]] 1622., sin mu se je Antun preselio u okolicu Novog Vinodolskog, u Bribir. 1649. je godine stekao hrvatsko-ugarsko plemstvo. Prema onom nastavku ''de Sacci'', obitelj je pohrvatila to prezime u ''Sakcinski''.
-[[File:HR-Kukuljević2.jpg|thumb|Grb Kukuljevića prema grbovnici od 9. prosinca 1649.]]
+[[Datoteka:HR-Kukuljević2.jpg|thumb|Grb Kukuljevića prema grbovnici od 9. prosinca 1649.]]
-[[File:HR-Kukuljević.jpg|thumb|Grb Ivana Kukuljevića Sakcinskog]]
+[[Datoteka:HR-Kukuljević.jpg|thumb|Grb Ivana Kukuljevića Sakcinskog]]