Zavala (Ravno, BiH): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Zavala (Ravno, BiH)'''-->{{ | <!--'''Zavala (Ravno, BiH)'''-->{{Infookvir naselje u BiH | ||
|ime = Zavala | |ime = Zavala | ||
|slika = Zeljeznicka postaja Zavala 1.JPG | |slika = Zeljeznicka postaja Zavala 1.JPG | ||
Posljednja izmjena od 15. studeni 2021. u 02:11
| Zavala | |
|---|---|
  Zavala | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
| Općina/Grad | Ravno |
| Zemljopisne koordinate | 42°50′51″N 17°58′41″E / 42.8474681°N 17.9780329°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 186 |
 Željeznička postaja Zavala, sada restoran
| |
Zavala je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Zemljopis[uredi]
Nalazi se dva kilometra od entitetske granice s Republikom Srpskom i šest kilometara od državne granice s Republikom Hrvatskom. Istočno od Zavale teče rijeka Trebišnjica. Mjesto je oko 50 km udaljeno od Trebinja, a oko 15 km od Slanoga u Hrvatskoj.
Povijest[uredi]
Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Tada je bila sva Donja Hercegovina katolička, gusto načičkana župama i crkvama. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima župu Zavalu i Čvaljinu u kojoj su 2 crkve i 40 katoličkih obitelji.[2]
U Zavali je Vejsil Ćurčić našao brojne ostatke starohrvatske crkvene umjetnosti.[3]. Biskup Andrijašević je prigodom vizitacije Hercegovini 1629. vidio crkvu sv. Petra u Zavali za koju je zabilježio da se vide grobovi mnogih knezova, a među njima čak jednog dalmatinskog kralja imenom Pavlimira (»Polimir«), ali čini se da je biskup tu zabilježio narodnu predaju.[2]
Samostan Zavala posvećen je Vavedenju Presvete Bogorodice. Crkva je sjevernom stranom uvučena u pećinu. Uz samostane Žitomislić i Tvrdoš, spada u najznačajnije središte kulturnog života Hercegovine [4]. Prvi pisani trag o samostanu nastao je početkom 16. stoljeća. Tijekom Drugog svjetskog rata pretrpio je veliku štetu, a također i u posljednjem ratu oštećen je i napušten. Nakon rata samostan je ponovno obnovljen i bratstvo se vratilo. U njemu je Sveti Vasilije Ostroški stupio u monaštvo.
Tijekom Rata u BiH mjesto je uništeno. Iz mjesta Mareva Ljut nadomak Zavale podrijetlom je srpski političar Vojislav Šešelj [5] . Oko 400 m od Zavale je pećina Vjetrenica i poznati pravoslavni samostan. Na lokalitetu Petkovica su ostaci Crkve svetog Petra koja potječe iz prednemanjićkog doba.
24. listopada 2020. na Crkvini je pronađena ispod stećaka reljefna ploča oltarne pregrade iz 9. stoljeća s kršćanskim motivima. Jedinstvena ploča iz trolisne crkve svjedoči vremenu predromanike i jedina je takva građevina u BiH. Otkrivanje ove jedinstvene crkve svjedoči da su tu bile tri crkve iz triju različitih vremenskih razdoblja, a ne samo jednog kako se isprve smatralo, te svjedoči o kontinuitetu kršćanstva u ovim krajevima.[6]
Stanovništvo[uredi]
1991.[uredi]
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[7]:
ukupno: 105
- Srbi - 88
- Hrvati - 13
- Jugoslaveni - 4
2013.[uredi]
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 186
- Hrvati - 143
- Srbi - 43
Zanimljivosti[uredi]
U Zavali se nalazila jedna od postaja na željezničkoj pruzi Gabela – Zelenika. Stanična zgrada bila je poput zgrade u Hutovu, a postojala su još i tri kolosijeka i skladište za robu. U zgradi je danas ugostiteljski objekt.[8]
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. svibnja 2019.
- ↑ 2,0 2,1 Digitalni arhiv Infobiro.ba Krunoslav Draganović: Donja Hercegovina prije 300 godina , Kalendar Napredak 1. siječnja 1935. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)
- ↑ »Napredak«, br. 1., 1933.
- ↑ </ www.turizamrs.org, "Manastir Zavala", pristupljeno 11. siječnja 2013.
- ↑ (srp.) www.vesti-online.com, "Priča Vojislava Šešelja (1): U Partiju preko žuljeva", objavljeno 26. ožujka 2012., pristupljeno 11. siječnja 2013.
- ↑ Dnevnik.ba: Veliko arheološko otkriće u BiH: Kod Ravnog pronađena reljefna ploča iz 9. stoljeća s kršćanskim motivima Dnevnik.ba. 24. listopada 2020. Pristupljeno 29. listopada 2020.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Stanislav Vukorep: Pruge koje su život značile, Ravno 2015. (nakladnik: Općina Ravno, ISBN 9789926804305)
Vanjske poveznice[uredi]
- Turistička zajednica Republike Srpske: samostan Zavala
- Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska: samostan Zavala
| |||||