Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nazarenci: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)
 
Nisu prikazane 3 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Nazarenci'''-->{{Naselje
<!--'''Nazarenci'''-->{{Infookvir naselje
| ime =Nazarenci
| ime =Nazarenci
| ime_genitiv =Neoromanike
| ime_genitiv =Neoromanike
Redak 10: Redak 10:
'''Nazarenci''' su bili [[romantizam|romantičarski]] pokret  [[Njemačka|njemačko]] - [[Austrija|austrijskih]] [[slikar]]a koji je početkom 19. stoljeća htio obnoviti umjetnost na temeljima vjerskog zanosa i iskrenosti [[Ranokršćanstvo|ranokršćanstva]].
'''Nazarenci''' su bili [[romantizam|romantičarski]] pokret  [[Njemačka|njemačko]] - [[Austrija|austrijskih]] [[slikar]]a koji je početkom 19. stoljeća htio obnoviti umjetnost na temeljima vjerskog zanosa i iskrenosti [[Ranokršćanstvo|ranokršćanstva]].
==Povijest i karakteristike==
==Povijest i karakteristike==
Povijest ''Nazarenskog pokreta'' počela je [[1809.]] kad su šest tadašnjih studenata slikarstva ([[Johann Friedrich Overbeck]], [[Franz Pforr]], [[Ludwig Vogel]], [[Johann Konrad Hottinger]], Josef Wintergerst i Joseph Sutter) na ''[[Beč]]koj Akademiji'' osnovali udruženje - '''Lukasbund''' (Lukasbrüderschaft) po uzoru na nekadašnje [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Bratovština|bratvštine]]<ref name=lex/> ([[Apostol Luka|sv. Luka]] bio je zaštitnik slikara). Kako ih profesori na Akademiji zbog njihove duge kose nisu rado gledali i čak im branili pristup, Overbeck, Pforr, Vogel i Hottinger preselili su se [[1810.]] u [[Rim]] i živjeli u napuštenom [[samostan]]u San Isidoro na brdu Pincio. <ref name=lex>{{cite web
Povijest ''Nazarenskog pokreta'' počela je [[1809.]] kad su šest tadašnjih studenata slikarstva ([[Johann Friedrich Overbeck]], [[Franz Pforr]], [[Ludwig Vogel]], [[Johann Konrad Hottinger]], Josef Wintergerst i Joseph Sutter) na ''[[Beč]]koj Akademiji'' osnovali udruženje - '''Lukasbund''' (Lukasbrüderschaft) po uzoru na nekadašnje [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Bratovština|bratvštine]]<ref name=lex/> ([[Apostol Luka|sv. Luka]] bio je zaštitnik slikara). Kako ih profesori na Akademiji zbog njihove duge kose nisu rado gledali i čak im branili pristup, Overbeck, Pforr, Vogel i Hottinger preselili su se [[1810.]] u [[Rim]] i živjeli u napuštenom [[samostan]]u San Isidoro na brdu Pincio. <ref name=lex>{{Citiranje weba
  |url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.n/n204081.htm;internal&action=_setlanguage.action?LANGUAGE=en
  |url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.n/n204081.htm;internal&action=_setlanguage.action?LANGUAGE=en
  | title =''Nazarener''
  | title =''Nazarener''
Redak 27: Redak 27:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.n/n204081.htm;internal&action=_setlanguage.action?LANGUAGE=en ''Nazarener'' (na portalu Encyclopedia of Austria)] {{eng oznaka}}
* [http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.n/n204081.htm;internal&action=_setlanguage.action?LANGUAGE=en ''Nazarener'' (na portalu Encyclopedia of Austria)] {{eng oznaka}}
{{Commonscat|Nazarener}}
 


[[Kategorija:Romantizam]]
[[Kategorija:Romantizam]]
[[Kategorija:Slikarstvo]]
[[Kategorija:Slikarstvo]]
[[Kategorija:Njemačka umjetnost]]
[[Kategorija:Njemačka umjetnost]]

Posljednja izmjena od 1. prosinac 2021. u 10:37

Nazarenci
Jakov susreće Rahelu (slika Josepha von Führicha 1836. Austrijska galerija Belvedere)
Jakov susreće Rahelu (slika Josepha von Führicha 1836. Austrijska galerija Belvedere)
Jakov susreće Rahelu (slika Josepha von Führicha 1836. Austrijska galerija Belvedere)

Nazarenci su bili romantičarski pokret njemačko - austrijskih slikara koji je početkom 19. stoljeća htio obnoviti umjetnost na temeljima vjerskog zanosa i iskrenosti ranokršćanstva.

Povijest i karakteristike

Povijest Nazarenskog pokreta počela je 1809. kad su šest tadašnjih studenata slikarstva (Johann Friedrich Overbeck, Franz Pforr, Ludwig Vogel, Johann Konrad Hottinger, Josef Wintergerst i Joseph Sutter) na Bečkoj Akademiji osnovali udruženje - Lukasbund (Lukasbrüderschaft) po uzoru na nekadašnje srednjovjekovne bratvštine[1] (sv. Luka bio je zaštitnik slikara). Kako ih profesori na Akademiji zbog njihove duge kose nisu rado gledali i čak im branili pristup, Overbeck, Pforr, Vogel i Hottinger preselili su se 1810. u Rim i živjeli u napuštenom samostanu San Isidoro na brdu Pincio. [1]Vremenom im se pridružilo još nekoliko istomišljenika.

Nakon Overbecka, i ostali članovi grupe (koji to nisu bili) obratili su se na katoličanstvo, tad su i stekli podrugljivi nadimak nazarenci zbog načina života, isposničkog izgleda i duge kose. [1]Nazarenci su izvršili snažan utjecaj na religijsko slikarstvo sve do početka ekspresionizma. Svoju inspiraciju crpli su iz njemačkog slikarstva 16. stoljeća i početaka talijanske visoke renesanse. U Rimu su freske u Casa Bartholdy (1816.1817.) i freske u Casino Massimo (1819.1830.) bile njihov najznačajniji rad. [1]Po Beču su Nazarence zastupali osobito Joseph von Führich, Eduard von Steinle, Ferdinand Olivier i Friedrich Olivier i Leopold Kupelwieser. Njihovo najznačajnije djelo koje su izveli u tom gradu su freske u crkvi Altlerchenfelder (1854.1861.) izvedene po skicama Joseph von Führich. [1]

Pogledajte i ove stranice

Izvori

Vanjske poveznice