Franjo Lučić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Franjo Lučić'''-->{{Glazbenik
{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Franjo pl. Lučić
| Ime                  = Franjo pl. Lučić
| Img                  = Franjo Lučić.jpg
| Img                  = Franjo Lučić.jpg
Redak 8: Redak 8:
| Rodno_ime            =  
| Rodno_ime            =  
| Pseudonim            =  
| Pseudonim            =  
| Rođenje              = [[31. ožujka]] [[1889.]]
| Rođenje              = [[31. ožujka]] [[glazba u 1889.|1889.]]
| Smrt                = [[16. ožujka]] [[1972.]]
| Smrt                = [[16. ožujka]] [[glazba u 1972.|1972.]]
| Mjesto rođenja      = [[Kuče]]
| Mjesto rođenja      = [[Kuče]]
| Prebivalište        = [[Zagreb]]
| Prebivalište        = [[Zagreb]]
Redak 29: Redak 29:
[[Datoteka:Franjo pl Lučić.jpg|mini|140px|lijevo|[[Bista]] Franje Lučića]]
[[Datoteka:Franjo pl Lučić.jpg|mini|140px|lijevo|[[Bista]] Franje Lučića]]
Glazbeno obrazovanje tekao je na Muzičkoj školi [[HGZ|Hrvatskoga glazbenog zavoda]] u Zagrebu na kojoj će postati i [[profesor]] teorijskih glazbenih predmeta. Glazbenu školu "[[Polyhimnia]]" osnovao je [[1932.]] godine. Neko vrijeme bio je orguljaš [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]]. Kao skladatelj bio je sklon crkvenim i duhovnim oblicima, a u središtu zanimanja bile su mu orgulje. U opusu od 120-ak djela – [[Skladba|skladbe]] za orgulje, [[orkestar]], [[Vokalna glazba|vokalna]] i [[crkvena glazba]] – ističu se ''Prva simfonija'' (1917.), jedna od prvih modernih hrvatskih [[simfonija]], [[kantata]] ''Noć na Uni'' i ''Koncert za orgulje i orkestar'', prvo djelo te vrste u [[Hrvatska glazba|hrvatskoj glazbi]]. U skladanju oslonjenome na tradiciju romantičara znalački se služio [[Polifonija|polifonijom]], pozorno gradio [[Glazbeni oblici|glazbenu formu]], vješto orkestrirao te se ponekad nadahnjivao pučkim melosom. Napisao je niz teorijskih djela i školskih [[udžbenik]]a za predmete glazbene teorije, među kojima je osobito značajna "Polifona kompozicija" (1954.).
Glazbeno obrazovanje tekao je na Muzičkoj školi [[HGZ|Hrvatskoga glazbenog zavoda]] u Zagrebu na kojoj će postati i [[profesor]] teorijskih glazbenih predmeta. Glazbenu školu "[[Polyhimnia]]" osnovao je [[1932.]] godine. Neko vrijeme bio je orguljaš [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]]. Kao skladatelj bio je sklon crkvenim i duhovnim oblicima, a u središtu zanimanja bile su mu orgulje. U opusu od 120-ak djela – [[Skladba|skladbe]] za orgulje, [[orkestar]], [[Vokalna glazba|vokalna]] i [[crkvena glazba]] – ističu se ''Prva simfonija'' (1917.), jedna od prvih modernih hrvatskih [[simfonija]], [[kantata]] ''Noć na Uni'' i ''Koncert za orgulje i orkestar'', prvo djelo te vrste u [[Hrvatska glazba|hrvatskoj glazbi]]. U skladanju oslonjenome na tradiciju romantičara znalački se služio [[Polifonija|polifonijom]], pozorno gradio [[Glazbeni oblici|glazbenu formu]], vješto orkestrirao te se ponekad nadahnjivao pučkim melosom. Napisao je niz teorijskih djela i školskih [[udžbenik]]a za predmete glazbene teorije, među kojima je osobito značajna "Polifona kompozicija" (1954.).
1934. je skladao ''Elegiju u f-molu'', djelo za orgulje, a po želji [[Čedomila Dugana|Čedomila Dugana]] za kolaudaciju orgulja zagrebačke katedrale. Lučić ju je potom godinu poslije sam preradio za orkestar.<ref>Snježana Miklaušić-Ćeran: [https://www.klasika.hr/index.php?p=article&id=3113 '' Snalažljivost, muzikalnost i spretnost iskusnog violista i dirigenta u dvostrukoj ulozi'']. Klasika.hr. 24. veljače 2023. Pristupljeno 28. listopada 2025.</ref>


Dana [[13. prosinca]] [[1918.]] bio je izabran za [[župan]]a [[Plemenita općina Turopoljska|Plemenite općine Turopoljske]]. Mandat mu je dvaput produljivan, tako da je kao župan djelovao punih devet godina.
Dana [[13. prosinca]] [[1918.]] bio je izabran za [[župan]]a [[Plemenita općina Turopoljska|Plemenite općine Turopoljske]]. Mandat mu je dvaput produljivan, tako da je kao župan djelovao punih devet godina.

Posljednja izmjena od 28. listopad 2025. u 01:40

Franjo pl. Lučić
Datoteka:Franjo Lučić.jpg
Rođen/a31. ožujka 1889.
Umro/umrla16. ožujka 1972.
Zanimanjeprofesor teorijskih glazbenih predmeta
Instrumentorgulje

Franjo pl. Lučić (Kuče kraj Velike Gorice, 31. ožujka 1889.Zagreb, 16. ožujka 1972.), hrvatski skladatelj, orguljaš i glazbeni teoretičar.

Životopis

Datoteka:Franjo pl Lučić.jpg
Bista Franje Lučića

Glazbeno obrazovanje tekao je na Muzičkoj školi Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu na kojoj će postati i profesor teorijskih glazbenih predmeta. Glazbenu školu "Polyhimnia" osnovao je 1932. godine. Neko vrijeme bio je orguljaš zagrebačke katedrale. Kao skladatelj bio je sklon crkvenim i duhovnim oblicima, a u središtu zanimanja bile su mu orgulje. U opusu od 120-ak djela – skladbe za orgulje, orkestar, vokalna i crkvena glazba – ističu se Prva simfonija (1917.), jedna od prvih modernih hrvatskih simfonija, kantata Noć na Uni i Koncert za orgulje i orkestar, prvo djelo te vrste u hrvatskoj glazbi. U skladanju oslonjenome na tradiciju romantičara znalački se služio polifonijom, pozorno gradio glazbenu formu, vješto orkestrirao te se ponekad nadahnjivao pučkim melosom. Napisao je niz teorijskih djela i školskih udžbenika za predmete glazbene teorije, među kojima je osobito značajna "Polifona kompozicija" (1954.).

1934. je skladao Elegiju u f-molu, djelo za orgulje, a po želji Čedomila Dugana za kolaudaciju orgulja zagrebačke katedrale. Lučić ju je potom godinu poslije sam preradio za orkestar.[1]

Dana 13. prosinca 1918. bio je izabran za župana Plemenite općine Turopoljske. Mandat mu je dvaput produljivan, tako da je kao župan djelovao punih devet godina.

Izvori


Datoteka:Globe stub.svg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije
http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=37385
koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.



Vanjske poveznice

  1. Snježana Miklaušić-Ćeran: Snalažljivost, muzikalnost i spretnost iskusnog violista i dirigenta u dvostrukoj ulozi. Klasika.hr. 24. veljače 2023. Pristupljeno 28. listopada 2025.