Toggle menu
243,2 tis.
110
18
645,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kosta Hörmann: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kosta Hörmann'''-->'''Konstantin (Kosta) Hörmann''' (''Hoermann'') ([[Bjelovar]], [[1850.]] - [[Beč]], [[1921.]])<ref>[http://www.bhdani.com/arhiva/135/t352a.htm Arhiva DANI 135, www.bhdani.com]</ref> kulturni radnik, od 1878. visoki činovnik [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vlade u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Prvi ravnatelj i organizator Zemaljskoga muzeja (1888.), te uređivao (od 1889. godine) časopis Glasnik Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu. Pokrenuo je značajni književni časopis "Nada" (1895.), koji je uređivao [[Silvije Strahimir Kranjčević]].<ref>Mirko Žeželj, Tragajući za Matošem, Matica hrvatska, Zagreb, 1970, str. 90</ref>
Konstantin (Kosta) Hörmann''' (''Hoermann'') ([[Bjelovar]], [[1850.]] - [[Beč]], [[1921.]])<ref>[http://www.bhdani.com/arhiva/135/t352a.htm Arhiva DANI 135, www.bhdani.com]</ref> kulturni radnik, od 1878. visoki činovnik [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vlade u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Prvi ravnatelj i organizator Zemaljskoga muzeja (1888.), te uređivao (od 1889. godine) časopis Glasnik Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu. Pokrenuo je značajni književni časopis "Nada" (1895.), koji je uređivao [[Silvije Strahimir Kranjčević]].<ref>Mirko Žeželj, Tragajući za Matošem, Matica hrvatska, Zagreb, 1970, str. 90</ref>


== Djela ==
== Djela ==

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 13:59

Konstantin (Kosta) Hörmann (Hoermann) (Bjelovar, 1850. - Beč, 1921.)[1] kulturni radnik, od 1878. visoki činovnik austrougarske vlade u Bosni i Hercegovini. Prvi ravnatelj i organizator Zemaljskoga muzeja (1888.), te uređivao (od 1889. godine) časopis Glasnik Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu. Pokrenuo je značajni književni časopis "Nada" (1895.), koji je uređivao Silvije Strahimir Kranjčević.[2]

Djela

  • Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1888.

Izvori

  1. Arhiva DANI 135, www.bhdani.com
  2. Mirko Žeželj, Tragajući za Matošem, Matica hrvatska, Zagreb, 1970, str. 90