Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{UNESCO-svjetska baština | |||
|ime mjesta = Zaštićena područja cerrada: Nacionalni parkovi Chapada dos Veadeiros i [[Emas]] | |ime mjesta = Zaštićena područja cerrada: Nacionalni parkovi Chapada dos Veadeiros i [[Emas]] | ||
|slika = Jardim de mytrea.jpg | |slika = Jardim de mytrea.jpg | ||
Redak 18: | Redak 18: | ||
'''Chapada dos Veadeiros''' je najviša srednjo-[[brazil]]ska [[visoravan]] (''[[cerrado]]'') čija se starost procjenjuje na 1,8 milijardi godina<ref>Fernanda Iema Pinto, ''[http://www1.folha.uol.com.br/folha/turismo/americadosul/brasil-chapada_dos_veadeiros.shtml Chapada dos Veadeiros]'', na Folha Online {{pt}} Preuzeto 20. veljače 2012.</ref>. | '''Chapada dos Veadeiros''' je najviša srednjo-[[brazil]]ska [[visoravan]] (''[[cerrado]]'') čija se starost procjenjuje na 1,8 milijardi godina<ref>Fernanda Iema Pinto, ''[http://www1.folha.uol.com.br/folha/turismo/americadosul/brasil-chapada_dos_veadeiros.shtml Chapada dos Veadeiros]'', na Folha Online {{pt}} Preuzeto 20. veljače 2012.</ref>. | ||
[[Datoteka:Chapada dos Veadeiros National Park SPOT 1231.jpg|mini|lijevo|<center>Satelitski snimak NP Chapada dos Veadeiros]] | [[Datoteka:Chapada dos Veadeiros National Park SPOT 1231.jpg|mini|lijevo|<center>Satelitski snimak NP Chapada dos Veadeiros]] | ||
'''Nacionalni park Chapada dos Veadeiros''' u središnjoj [[Države Brazila|brazilskoj saveznoj državi]] [[Goias]] je osnovao brazilski predsjednik [[Juscelino Kubitschek]] 1961. godine i ima površinu od 655,14 km². Njegovi raznoliki [[tropi|tropski]] [[ekosustav]]i su jedni od najstarijih na svijetu. Milijunima godina cerrado je služio kao sklonište (refugij) mnogim vrstama tijekom razdoblja klimatskih promjena, kada je bio presudan i za održavanje iznimne [[bioraznolikost]]i. Zbog toga je, zajedno s [[Emas|Nacionalnim parkom Emas]], upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2001. godine pod nazivom "Zaštićena područja cerrada"<ref>{{ | '''Nacionalni park Chapada dos Veadeiros''' u središnjoj [[Države Brazila|brazilskoj saveznoj državi]] [[Goias]] je osnovao brazilski predsjednik [[Juscelino Kubitschek]] 1961. godine i ima površinu od 655,14 km². Njegovi raznoliki [[tropi|tropski]] [[ekosustav]]i su jedni od najstarijih na svijetu. Milijunima godina cerrado je služio kao sklonište (refugij) mnogim vrstama tijekom razdoblja klimatskih promjena, kada je bio presudan i za održavanje iznimne [[bioraznolikost]]i. Zbog toga je, zajedno s [[Emas|Nacionalnim parkom Emas]], upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2001. godine pod nazivom "Zaštićena područja cerrada"<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/143 |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on Heritage List |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=13. prosinca 2012}}</ref>. | ||
==Odlike== | ==Odlike== | ||
Redak 48: | Redak 48: | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 06:30
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Chapada dos Veadeiros je najviša srednjo-brazilska visoravan (cerrado) čija se starost procjenjuje na 1,8 milijardi godina[1].
Nacionalni park Chapada dos Veadeiros u središnjoj brazilskoj saveznoj državi Goias je osnovao brazilski predsjednik Juscelino Kubitschek 1961. godine i ima površinu od 655,14 km². Njegovi raznoliki tropski ekosustavi su jedni od najstarijih na svijetu. Milijunima godina cerrado je služio kao sklonište (refugij) mnogim vrstama tijekom razdoblja klimatskih promjena, kada je bio presudan i za održavanje iznimne bioraznolikosti. Zbog toga je, zajedno s Nacionalnim parkom Emas, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2001. godine pod nazivom "Zaštićena područja cerrada"[2].
Odlike
Chapada dos Veadeiros je najviši cerrado (portugalski za "zatvoreno"), prosječne nadmorske visine od 600-1.650 m, s najvišom točkom u planini Serra da Santana (1.691 m) koja je i najviša točka države Goiás. To je područje iznimne ljepote koje se sastoji od nekoliko širokih visoravni sa slapovima (kao što je slap Rio Preto visine 120 m) i kristalno bistrim potocima koji dijelom prolaze kroz duboke klance i uske doline. Glavni vodeni put je sliv rijeke Rio Preto koja teče na sjeverozapad i jugozapad, dok krajnji sjeverni kraj parka predstavljaju ušća rijeka Santana i Bartolomeu.
Unutar parka se razlikuje nekoliko pejzaža:
- dolina rijeke Rio Claro je nizina s relativno ravnim, brežuljkastim terenom;
- područje grebena (okomitih stijena i do 40 m visine) se nalazi na srednjem-sjevernom dijelu parka i u njemu se nalaze rijeke Rio Preto, Santana i Capim Branco, te planine na jugu;
- gorsko područje se prostire u središnjem dijelu parka i odlikuje se ravničarskim reljefom s pojedinačnim plošnim brdima koji su raštrkani cijelim područjem.
Klima je prosječne temperature od 24-26°C, minimalnih temperatura od 4-8°C i najvišima od 40-42°C.
Stijene cerrada (kvarc s tragovima kristala) su neke od najstarijih na svijetu i jako su cijenjene u industriji i terapijama kristalima.
Vegetacija parka je izrazito raznolika sa savanama koje su ispresijecane sitnim šumama, palmama i grmovima. Tu se može naći 60% svih biljnih vrsta cerrada, kao što je 25 vrsta orhideja, palme babassu i jubaea chilensis, te copaíba i tahebo.
Od životinja u parku obitava 80% životinja cerrada kao što su mnoge ugrožene vrste: pampaški jelen (Ozotoceros bezoarticus), močvarni jelen (Blastocerus dichotomus), grivasti vuk (Chrysocyon brachyurus), šumski pas (Speothos venaticus) i jaguar; te druge vrste: divovski pasanac (Priodontes maximus), divovski mravojed (Myrmecophaga tridactyla), kapibara i tapiri.
Od ptica tu se mogu pronaći mnoge savanske vrste kao što su ugrožene vrste: manji tinamu, patuljasti tinamu, žutoglava papiga (Alipiopsitta xanthops) i brazilski merganser (Mergus octosetaceus); te druge vrste: nandu, seriema, tapeti, zelenokljuni tukan (Ramphastos sulfuratus), crni jastreb (Spizaetus tyrannus), crni strvinar (Coragyps atratus) i kraljevski strvinar (Sarcoramphus papa).
-
Veliki slap rijeke Rio Preto -
Mali klanac São Jorge -
Jardim de Maytrea -
Slap Poço Encantado -
Slap Almécegas
Izvori
- ↑ Fernanda Iema Pinto, Chapada dos Veadeiros, na Folha Online
- PREUSMJERI Predložak:Por oznaka Preuzeto 20. veljače 2012.
- ↑ "World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on Heritage List". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/news/143 Pristupljeno 13. prosinca 2012
Vajske poveznice
- PREUSMJERI Predložak:Por oznaka (engl.)
- PREUSMJERI Predložak:Por oznaka