Martin Bubanj: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 22: Redak 22:


Povodom pedesete obljetnice smrti Martina Bubnja, 27. travnja 1995. godine, postavljena mu je spomen-ploča u atriju crkve Presvetog Srca Isusova na Sušaku na kojoj piše da je bio žrtva [[Komunizam|komunističkog]] nasilja.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=62-63&C=21|title=ANTIPODI POD KOLARINOM|author=Goran Moravček|date=|work=|language=|publisher=SUŠAČKA REVIJA broj 62/63|accessdate=12. studenog 2020.}}</ref>
Povodom pedesete obljetnice smrti Martina Bubnja, 27. travnja 1995. godine, postavljena mu je spomen-ploča u atriju crkve Presvetog Srca Isusova na Sušaku na kojoj piše da je bio žrtva [[Komunizam|komunističkog]] nasilja.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=62-63&C=21|title=ANTIPODI POD KOLARINOM|author=Goran Moravček|date=|work=|language=|publisher=SUŠAČKA REVIJA broj 62/63|accessdate=12. studenog 2020.}}</ref>
Dio skupine [[Riječki mučenici|Riječkih mučenika]].Sredinom siječnja 2026. [[Riječka nadbiskupija]] primila je suglasnost [[HBK|Hrvatske biskupske konferencije]] za pokretanje postupka beatifikacije i kanonizacije Riječkih mučenika.<ref>Marino Erceg: [https://www.glas-koncila.hr/tko-su-bili-rijecki-mucenici-1-pred-progoniteljima-su-uzvikivali-ako-me-ubijete-ne-cete-ubiti-i-moju-dusu/ '' TKO SU BILI RIJEČKI MUČENICI? (1) Pred progoniteljima su uzvikivali: »Ako me ubijete, ne ćete ubiti i moju dušu«'']. Glas Koncila. 9. veljače 2026. Pristupljeno 1. ožujka 2026.</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 1. ožujak 2026. u 06:04

Martin Bubanj
Datoteka:Bubanj Martin.jpg
Rođen 12. studenoga 1898.
Križišće/Mali Dol
Umro 27. travnja 1945.
Kostrena
Zaređen 1921.
Portal: Kršćanstvo

Martin Bubanj (Križišće/Mali Dol, 12. studenoga 1898.Kostrena, 27. travnja 1945.), župnik i vjeroučitelj, jedan od prvaka Katoličkog pokreta na Sušaku.

Životopis

Martin Bubanj zaređen je za svećenika 1921. godine. Bio je kapelan i srednjoškolski vjeroučitelj u Ogulinu, a potom kateheta na Sušaku. Odlukom biskupa Ivana Starčevića postao je 1934. godine glavnim urednikom časopisa Istina, koji je bio važna sastavnica Katoličkog pokreta na Sušaku. Časopis je širio ideje socijalne pravde u katoličkom duhu, u opreci s tada modernim liberalnim i komunističkim politikama; također je pisao protiv pokušaja nametanja pravoslavlja kao državne religije u Kraljevini Jugoslaviji. U ožujku 1936. imenovan je župnikom na Trsatu, a nakon razgraničenja drevne trsatske župe sv. Jurja i osnivanja župe sv. Ćirila i Metoda na Sušaku, Martin Bubanj imenovan je prvim sušačkim župnikom. .[1]

Datoteka:Matrin Bubanj crkva Presvetog Srca Isusova Susak Rijeka 06062012 2 roberta f.jpg
Spomen-ploča Martinu Bubnju u atriju Crkve Presvetog Srca Isusova na Sušaku

Odmah po dolasku partizana na Sušak, 21. travnja 1945. godine, oni su ga bili uhitili o odveli u pritvor organiziran u školi u Kostreni. Nakon nekoliko dana su ga bez suđenja ubili nad krškom jamom Bezdan pokraj Kostrene, te su ga bacili u nju zajedno s mnogim drugima. Nakon njegove smrti, podignuta je pred komunističkim vlastima optužnica protiv već ubijenog Martina Bubnja. U optužnici se navodi da je Bubanj bio pristalica Nezavisne Države Hrvatske, ali također da “nije pristajao uz ustaški pokret koji je kritizirao i ismijavao”; dodaje se u optužnici da je “bio je vrlo pametan i inteligentan, prijazan i dobar prema ljudima, tako da su ga svi voljeli. Pomagao je svima, pa čak i partizane je izvlačio iz zatvora. Na taj način htio je sakriti svoj pravi rad.”[2]

Povodom pedesete obljetnice smrti Martina Bubnja, 27. travnja 1995. godine, postavljena mu je spomen-ploča u atriju crkve Presvetog Srca Isusova na Sušaku na kojoj piše da je bio žrtva komunističkog nasilja.[3]

Dio skupine Riječkih mučenika.Sredinom siječnja 2026. Riječka nadbiskupija primila je suglasnost Hrvatske biskupske konferencije za pokretanje postupka beatifikacije i kanonizacije Riječkih mučenika.[4]

Izvori

  1. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. Marino Erceg: TKO SU BILI RIJEČKI MUČENICI? (1) Pred progoniteljima su uzvikivali: »Ako me ubijete, ne ćete ubiti i moju dušu«. Glas Koncila. 9. veljače 2026. Pristupljeno 1. ožujka 2026.
  • Goran Moravček, Katolički pokret na Sušaku; u: "Stoljetnica života i rada Milosrdnih sestara sv. Križa na Sušaku", (Rijeka - Đakovo, 2005.), str. 141-159.

Vanjske poveznice