Razlika između inačica stranice »Duško Kečkemet«
(Bot: Automatski unos stranica) |
|||
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Duško Kečkemet'''-->'''Duško Kečkemet''' ([[Supetar]] na [[Brač]]u, [[1923.]] – [[Split]], [[12. svibnja]] [[2020.]]<ref name=dk>{{ | <!--'''Duško Kečkemet'''-->'''Duško Kečkemet''' ([[Supetar]] na [[Brač]]u, [[1923.]] – [[Split]], [[12. svibnja]] [[2020.]]<ref name=dk>{{Citiranje weba|url=http://www.knjiznicasupetar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=20&Itemid=15|title="Duško Kečkemet"|language=}} knjiznicasupetar.hr (20. prosinca 2011.)</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Povijest umjetnosti|povjesničar umjetnosti]] i jedan od najproduktivnijih hrvatskih humanističkih znanstvenika. Autor je velikog broja knjiga, poglavito o povijesti i osobama vezanim za Split i općenito [[Dalmacija|Dalmaciju]]. | ||
== Životopis == | |||
Rodio se je u Supetru od oca činovnika i matere koja je bila kći poznatoga građevnog poduzetnika koji je gradio splitsko kazalište, sinjsku željezničku prugu i dr. U susjednom je Splitu završio gimnaziju. Studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu povijest umjetnosti i kulturu s klasičnom arheologijom. Od 1945. do 1949. bio je kustosom u Gipsoteci, (danas Gliptoteci HAZU) u Zagrebu, zadužen za suvremenu hrvatsku umjetnost. Također je bio kustosom i poslije ravnateljem novoosnovanog Muzeja grada Splita (1950.-1979.). Kao mlađi aktivnije se je bavio književnim radom. Objavio je nekoliko grafičkih mapa. Predavao je povijest svjetske i hrvatske umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu.<ref name=Supetar>[https://gradsupetar.hr/novosti/1261-umro-dusko-keckemet.html ''Umro Duško Kečkemet.'']. Grad Supetar. 13. svibnja 2020. Pristupljeno 18. ožujka 2022.</ref> | |||
Detaljno je fotografirao i dokumentirao stari Split, zbivanja, skupljao slike, grafike, stare razglednice, arhivske i objavljene tekstove o Splitu, plakate i kazališne programe. Zajedno s Davorom Domančićem, muzeološki je postavio Pomorski muzej muzej JAZU Split, i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Muzej grada Trogira i dr. Napisao je vodiče Splita, Brača, Kaštela. Za Supetar je znatno zaslužan za vrjednovanje i upoznavanje s radom supetarskog kipara Ivana Rendića, što je rezultiralo Galerijom i spomen sobom Ivana Rendića. Član mnogih republičkih komisija i radnih tijela. Djelovao je u Društvu za zaštitu Marjana. Bio je ravnateljem Fondacije Meštrović, Muzeja grada Splita i Galerije Meštrović.<ref name=Supetar/> | |||
Stalni je suradnik i autor brojnih bibliografskih jedinica u izdanjima Leksikografskog zavoda. Fotografirao je i dokumentirao stari Split. Objavio je veći broj monografija i radova posvećenih povijesti Splita i njegovim javnim spomenicima, o putopiscima, slikarima, arhitektima i arheolozima i njihovim knjigama o Splitu i Dalmaciji. Također se je dosta bavio životom i djelom Ivana Meštrovića. Pisao je i objavljivao likovne kritike i prikaze izložaba.<ref name=Supetar/> | |||
== Djela == | == Djela == | ||
''<small>Nepotpun popis; izvor<ref name=dk1>{{ | Opus mu obuhvaća oko 50 knjiga, 150 znanstvenih radova i 1000 popularnoznanstvenih radova, enciklopedijskih napisa, likovnih kataloga i prikaza izložaba.<ref name=Supetar/> | ||
''<small>Nepotpun popis; izvor<ref name=dk1>{{Citiranje weba|url=http://knjiga.hr/05.asp?param=K&ID=812|title="Duško Kečkemet - knjige iz Hrvatske"|language=}} knjiga.hr (20. prosinca 2011.)</ref></small>'' | |||
* ''Bibliografija o Splitu'', 2 sv., ''Dio 1: Od prethistorije do 1860. godine.''; ''Dio 2: Od 1860. - 1955. godine.'', Muzej grada Splita, Split, 1955.-1956. | * ''Bibliografija o Splitu'', 2 sv., ''Dio 1: Od prethistorije do 1860. godine.''; ''Dio 2: Od 1860. - 1955. godine.'', Muzej grada Splita, Split, 1955.-1956. | ||
* ''Split sa starih razglednica'', 1995. (suautor Ante Jelavić) | * ''Split sa starih razglednica'', 1995. (suautor Ante Jelavić) | ||
Redak 27: | Redak 35: | ||
== Ostalo == | == Ostalo == | ||
* "[[Libar Miljenka Smoje oli ča je život vengo fantažija]]" kao sudionik dokumentarnog serijala ([[2012.]]) | * "[[Libar Miljenka Smoje oli ča je život vengo fantažija]]" kao sudionik dokumentarnog serijala ([[2012.]]) | ||
== Nagrade i priznanja == | |||
Među istaknute nagrade i priznanja koje je primio spadaju:<ref name=Supetar/> | |||
* počasni građanin Grada Supetra | |||
* Godišnja nagrada Grada Zagreba | |||
* Godišnja nagrada Grada Splita | |||
* Nagrada za životno djelo grada Splita | |||
* Nagrada Francuskog ministarstva kulture. | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Redak 34: | Redak 50: | ||
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]] | [[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Brač]] | [[Kategorija:Životopisi, Brač]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Split]] |
Trenutačna izmjena od 20:06, 18. ožujka 2022.
Duško Kečkemet (Supetar na Braču, 1923. – Split, 12. svibnja 2020.[1]) bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i jedan od najproduktivnijih hrvatskih humanističkih znanstvenika. Autor je velikog broja knjiga, poglavito o povijesti i osobama vezanim za Split i općenito Dalmaciju.
Životopis
Rodio se je u Supetru od oca činovnika i matere koja je bila kći poznatoga građevnog poduzetnika koji je gradio splitsko kazalište, sinjsku željezničku prugu i dr. U susjednom je Splitu završio gimnaziju. Studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu povijest umjetnosti i kulturu s klasičnom arheologijom. Od 1945. do 1949. bio je kustosom u Gipsoteci, (danas Gliptoteci HAZU) u Zagrebu, zadužen za suvremenu hrvatsku umjetnost. Također je bio kustosom i poslije ravnateljem novoosnovanog Muzeja grada Splita (1950.-1979.). Kao mlađi aktivnije se je bavio književnim radom. Objavio je nekoliko grafičkih mapa. Predavao je povijest svjetske i hrvatske umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu.[2]
Detaljno je fotografirao i dokumentirao stari Split, zbivanja, skupljao slike, grafike, stare razglednice, arhivske i objavljene tekstove o Splitu, plakate i kazališne programe. Zajedno s Davorom Domančićem, muzeološki je postavio Pomorski muzej muzej JAZU Split, i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Muzej grada Trogira i dr. Napisao je vodiče Splita, Brača, Kaštela. Za Supetar je znatno zaslužan za vrjednovanje i upoznavanje s radom supetarskog kipara Ivana Rendića, što je rezultiralo Galerijom i spomen sobom Ivana Rendića. Član mnogih republičkih komisija i radnih tijela. Djelovao je u Društvu za zaštitu Marjana. Bio je ravnateljem Fondacije Meštrović, Muzeja grada Splita i Galerije Meštrović.[2]
Stalni je suradnik i autor brojnih bibliografskih jedinica u izdanjima Leksikografskog zavoda. Fotografirao je i dokumentirao stari Split. Objavio je veći broj monografija i radova posvećenih povijesti Splita i njegovim javnim spomenicima, o putopiscima, slikarima, arhitektima i arheolozima i njihovim knjigama o Splitu i Dalmaciji. Također se je dosta bavio životom i djelom Ivana Meštrovića. Pisao je i objavljivao likovne kritike i prikaze izložaba.[2]
Djela
Opus mu obuhvaća oko 50 knjiga, 150 znanstvenih radova i 1000 popularnoznanstvenih radova, enciklopedijskih napisa, likovnih kataloga i prikaza izložaba.[2] Nepotpun popis; izvor[3]
- Bibliografija o Splitu, 2 sv., Dio 1: Od prethistorije do 1860. godine.; Dio 2: Od 1860. - 1955. godine., Muzej grada Splita, Split, 1955.-1956.
- Split sa starih razglednica, 1995. (suautor Ante Jelavić)
- Anegdote o kiparu Ivanu Rendiću, 1999.
- Hrvatski narodni preporod u Splitu - zbivanja i likovi, 1999.
- Bračke bunje, 2000.
- Antun Zupa, 2000.
- Emanuel Vidović - život i djelo, 2000.
- Hrvatska povijesno-kulturna baština
- Povijest Splita - Od prethistorijskih vremena do definitivnog gubitka pune autonomije 1420. godine
- Borba za grad - urbanističke, arhitektonske, spomeničke i ekološke teme starog i novog Splita, 2002.
- Prošlost Splita, 2002.
- Robert Adam - Dioklecijanova palača i klasicizam, 2003.
- Kulturna i umjetnička baština u Dalmaciji - izabrani radovi, sv.1 i 2, 2004.
- Fotografija u Splitu 1859. - 1990., (2004.)
- Slikari, kipari, arhitekti - likovna umjetnost u Splitu 1945.-1992., 2004.
- Brač - vodič kroz povijest i kulturnu baštinu, 2006.
- Jedan drugi svijet - ekološki zapisi o prirodi, 2007.
- Split na starim razglednicama, 2008.
- Stari Split od kantuna do kantuna, 2009.
- Život Ivana Meštrovića (1883.-1962.-2002.), sv. 1-2, Školska knjiga, Zagreb, 2009.[4]
- Nepoznati Tijardović: likovno stvaralaštvo najpoznatijeg splitskog skladatelja, 2012.
Ostalo
- "Libar Miljenka Smoje oli ča je život vengo fantažija" kao sudionik dokumentarnog serijala (2012.)
Nagrade i priznanja
Među istaknute nagrade i priznanja koje je primio spadaju:[2]
- počasni građanin Grada Supetra
- Godišnja nagrada Grada Zagreba
- Godišnja nagrada Grada Splita
- Nagrada za životno djelo grada Splita
- Nagrada Francuskog ministarstva kulture.
Izvori
- ↑ ""Duško Kečkemet"". http://www.knjiznicasupetar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=20&Itemid=15 knjiznicasupetar.hr (20. prosinca 2011.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Umro Duško Kečkemet.. Grad Supetar. 13. svibnja 2020. Pristupljeno 18. ožujka 2022.
- ↑ ""Duško Kečkemet - knjige iz Hrvatske"". http://knjiga.hr/05.asp?param=K&ID=812 knjiga.hr (20. prosinca 2011.)
- ↑ Život Ivana Meštrovića : (1883.-1962.-2002.) / Duško Kečkemet, katalog.kgz.hr, pristupljeno 21. srpnja 2016.