Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Čileansko vino: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Č(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Čileansko vino'''-->[[Datoteka:Vino Don Francisco.jpg|230px|desno|thumb|Čileansko vino]]
[[Datoteka:Vino Don Francisco.jpg|230px|desno|thumb|Čileansko vino]]
'''Čileansko vino''' počelo se proizvoditi [[Kolonizacija Južne Amerike|dolaskom španjolskih doseljenika]]. Važan je i [[Francuska|francuski]] utjecaj. Vino se dobiva od uglavnom tipičnih francuskih sorti [[grožđe|grožđa]].
'''Čileansko vino''' počelo se proizvoditi [[Kolonizacija Južne Amerike|dolaskom španjolskih doseljenika]]. Važan je i [[Francuska|francuski]] utjecaj. Vino se dobiva od uglavnom tipičnih francuskih sorti [[grožđe|grožđa]].



Posljednja izmjena od 29. svibanj 2025. u 12:12

Čileansko vino

Čileansko vino počelo se proizvoditi dolaskom španjolskih doseljenika. Važan je i francuski utjecaj. Vino se dobiva od uglavnom tipičnih francuskih sorti grožđa.

Većina čileanskih vinograda nalazi se u središnjem dijelu zemlje između Anda i obalnih planina. Klima je pogodnija za proizvodnju grožđa nego u Argentini. Glavna su proizvodna područja (od sjevera prema jugu): Aconcaguavallei, Casablanca, Maipo Valley, Rapel Valley, Curico, Maule, Bío-Bío i Itata.

Čileanci vrlo uspješno način povezuju turizam i vinogradarstvo. Većina vinograda otvorena su za javnost. Do vinograda se može dići i starim parnim vlakom iz 1913.

Glavni sorte grožđa su: cabernet sauvignon, merlot, chardonnay, sauvignon blanc i semillion. Čile ima svoju sortu carmenère, slično merlotu. Okus čileanskih vina bogat je i sočan.

Galerija

Sadržaj