Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Le(.*)'''-->' u '' |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{UNESCO – svjetska baština | |||
|ime mjesta = Kultivirani krajolik Le Morne | |ime mjesta = Kultivirani krajolik Le Morne | ||
|slika = Le Morne2.jpg | |slika = Le Morne2.jpg | ||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
* Dominique Auzias i Jean-Paul Labourdette, ''[http://books.google.de/books?id=X3Q8ycVy6NAC&pg=PA89&dq=Foudia+rubra&as_brr=1&sig=TAQUttlBIdfMWJkWS0ET45W6-eM#PPA321,M2 Maurice, Rodrigues Le Petit futé]'' {{ | * Dominique Auzias i Jean-Paul Labourdette, ''[http://books.google.de/books?id=X3Q8ycVy6NAC&pg=PA89&dq=Foudia+rubra&as_brr=1&sig=TAQUttlBIdfMWJkWS0ET45W6-eM#PPA321,M2 Maurice, Rodrigues Le Petit futé]'' {{fra oznaka}} | ||
* Rosabelle Boswell, ''Le Malaise Créole: Ethnic Identity in Mauritius'', Berghahn Books, 2006. {{ISBN|1845450752}} | * Rosabelle Boswell, ''Le Malaise Créole: Ethnic Identity in Mauritius'', Berghahn Books, 2006. {{ISBN|1845450752}} | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 09:58
| Kultivirani krajolik Le Morne | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| |
 Mauricijus
  Le Morne Brabant | |
| Godina uvrštenja: | 2008. (32. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iii, vi |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | http://whc.unesco.org/en/list/1259 UNESCO |
Le Morne Brabant je poluotok na najjužnijem zapadnom dijelu otoka Mauricijusa kojim dominira golema bazaltna stijena visine 556 metara, čineći ovaj krajolik najznamenitijim na cijelom otoku. Vrh stijene je gotovo ravan i ima površinu od 12 hekatara. Također, na njezinim liticama postoje brojni otvori i plitke špilje, dok je okružena plitkom lagunom koja je velika turistička atrakcija[1]. Le Morne Brabant uživa jedinstvenu mikroklimu, zbog čega je jedno od tri posljednja utočišta jedne od najrjeđih biljaka na svijetu, mandrinete (Hibiscus fragilis), ali i drugih endema kao što je Trochetia boutoniana.
Stijena Le Mornea je postala poznata u 19. stoljeću kao sklonište odbjeglih robova (poznati kao "maruni" od španj. cimarrón što znači "brđani") dovedenih na Mauricijus iz raznih krajeva svijeta kao što su: Afrika, Madagaskar, Indija i Jugoistočna Azija. Strme i šumovite litice su im pružale sigurno utočište, a na njezinom vrhu su napravili malo drveno naselje koje je bilo poznato kao "Marunska republika". Nakon što je robovlasništvo zabranjeno u Britanskom carstvu, policija je 1. veljače 1835. god. došla do Le Mornea da izvijesti skrivene robove kako su sada slobodni ljudi. No, prestravljeni robovi nisu razumjeli poslanike i bacili su se sa stijene kako bi izbjegli ropstvo. Od tada, ovaj datum mauricijski kreoli obilježavaju kao Godišnjicu ukidanja ropstva.
Stijena Le Morne je u usmenoj predaji na Mauricijusu postala simbolom borbe robova za slobodu i njihove žrtve i zbog toga je njezin kultivirani krajolik upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi.
Danas na sjevernom kraju poluotoka postoji naselje privatnih vila, Morcellement Cambier. Njihovi posjedi čine zajednicu koja ima jedinstven pogled na lagunu i nije otvorena posjetiteljima.
Izvori
- ↑ Le Morne Heritage Trust Fund (eng.) Preuzeto 11. studenog 2011.
- Dominique Auzias i Jean-Paul Labourdette, Maurice, Rodrigues Le Petit futé (fra.)
- Rosabelle Boswell, Le Malaise Créole: Ethnic Identity in Mauritius, Berghahn Books, 2006. ISBN 1845450752
Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Le Morne Brabant |