More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Nisu prikazane 3 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Raketiranje Banskih dvora'''-->[[ | <!--'''Raketiranje Banskih dvora'''-->[[Datoteka:Iz Banskih dvora raketiranje 1991 MGZ 080209.jpg|right|thumb|300px|Fotografija Hrvoja Kneza s prikazom uzdizanja dima nakon eksplozije u Banskim dvorima 7. listopada 1991. godine (izloženo u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]]; vide se primjerci uništenoga namještaja iz zgrade)]] | ||
[[ | [[Datoteka:Spomen-ploca Raketiranje Banskih dvora.jpg|right|thumb|300px|Spomen-ploča postavljena na zgradi Vlade Republike Hrvatske u povodu 20. obljetnice napada]] | ||
'''Raketiranje Banskih dvora''' označava zračni napad [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] na [[Banski dvori|Banske dvore]], službeno sjedište [[hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] u [[Zagreb]]u, [[7. listopada]] [[1991.]] godine tijekom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]].<ref name="raketirani">{{ | '''Raketiranje Banskih dvora''' označava zračni napad [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] na [[Banski dvori|Banske dvore]], službeno sjedište [[hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] u [[Zagreb]]u, [[7. listopada]] [[1991.]] godine tijekom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]].<ref name="raketirani">{{Citiranje web |title=Prije 18 godina raketirani su Banski dvori |last= |first=|publisher=Metro-portal.hr |url=http://metro-portal.hr/vijesti/hrvatska/prije-18-godina-raketirani-su-banski-dvori |date=7. listopada 2010 |accessdate=26. kolovoza 2010}}</ref><ref name="banski dvori"/><ref name="banski dvori2">{{Citiranje knjige |title=Mediterranean Europe |last=Garwood |first=Duncan |authorlink= |coauthors= |year= |publisher= |location= |isbn= |page=119 |pages= |url=http://books.google.hr/books?id=YbtxTd95IjwC&pg=PA119&lpg=PA119&dq=zagreb+presidential+palace+7+august+1991&source=bl&ots=-pcL2dX4QI&sig=dGRwbAOr7WdDf_YXWFaKi_S7KGY&hl=hr&ei=Uk92TLr7BI7KjAfvmaW_Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CDwQ6AEwBQ#v=onepage&q=zagreb%20presidential%20palace%207%20august%201991&f=false |accessdate=26. kolovoza 2010}} {{hr icon}}</ref><ref name="NYTimes-BanskiDvoriRaid-8Oct1991">{{Citiranje novina | publisher = The New York Times | url = http://www.nytimes.com/1991/10/08/world/yugoslav-planes-attack-croatian-presidential-palace.html | title = Yugoslav Planes Attack Croatian Presidential Palace | date = 8. listopada 1991 | accessdate= 2010-12-13}}</ref><ref name="LATimes-BanskiDvoriRaid-8Oct1991">{{Citiranje novina | publisher = Los Angeles Times | url = http://articles.latimes.com/1991-10-08/news/mn-151_1_civil-war | title = Croatia Leader's Palace Attacked | date = 8. listopada 1991 | author= Carol J. Williams | accessdate= 2011-01-13}}</ref> | ||
Cilj napada bio je ubiti hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, a radi potpunog uništenja političkog vodstva Hrvatske i slom borbenog morala Hrvata.<ref name="narod.hr"/> | Cilj napada bio je ubiti hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, a radi potpunog uništenja političkog vodstva Hrvatske i slom borbenog morala Hrvata.<ref name="narod.hr"/> | ||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
Početkom listopada 1991. udružena JNA, hrvatski Srbi s okupiranih hrvatskih teritorija i srpski dragovoljci iz Srbije, BiH i Crne Gore izveli su [[opći napad na Hrvatsku početkom listopada 1991.|opći frontalni napad]] na Hrvatsku u kojem su napali sve ključne točke i gradove u Hrvatskoj, a radi potpunog sloma hrvatske obrane.<ref>rž: [http://narod.hr/hrvatska/pocetak-listopada-1991-opci-i-najtezi-napad-na-hrvatsku-s-ciljem-potpunog-sloma-obrane Na današnji dan. Početak listopada 1991. – opći i najteži napad na Hrvatsku s ciljem potpunog sloma obrane], narod.hr, 6. listopada 2015.</ref> | Početkom listopada 1991. udružena JNA, hrvatski Srbi s okupiranih hrvatskih teritorija i srpski dragovoljci iz Srbije, BiH i Crne Gore izveli su [[opći napad na Hrvatsku početkom listopada 1991.|opći frontalni napad]] na Hrvatsku u kojem su napali sve ključne točke i gradove u Hrvatskoj, a radi potpunog sloma hrvatske obrane.<ref>rž: [http://narod.hr/hrvatska/pocetak-listopada-1991-opci-i-najtezi-napad-na-hrvatsku-s-ciljem-potpunog-sloma-obrane Na današnji dan. Početak listopada 1991. – opći i najteži napad na Hrvatsku s ciljem potpunog sloma obrane], narod.hr, 6. listopada 2015.</ref> | ||
Dana 7. listopada sirene civilne zaštite oglasile su se u Zagrebu. Oko 15 sati eksplozija je odjeknula Banskim dvorima (službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata<ref name="narod.hr">rž: [http://narod.hr/kultura/7-listopada-1991-banski-dvori-pokusaj-ubojstva-hrvatskog-predsjednika-tudmana Na današnji dan. 7. listopada 1991. Banski dvori – pokušaj ubojstva hrvatskog predsjednika Tuđmana], narod.hr, 7. listopada 2015.</ref>), koji se nalaze u središtu glavnoga grada. Hrvatska vlada izvjestila je da su jugoslavenski [[borbeni zrakoplov|borbeni avioni]] [[MiG-29]] (najsuvremeniji zrakoplovi što ih je imala JNA<ref name="narod.hr"/>)<ref>Oppenheim, John i van der Wolf, Willem-Jan (1997). ''Global war crimes tribunal collection'', svezak 1, dio 1. Global Law Association, str. 404</ref> napali zgradu ispalivši 6 raketa<ref name="narod.hr"/>pri čemu je jedna raketa izravno pogodila palaču (i predsjednikovo krilo zgrade)<ref name="narod.hr"/> dok su druge pale na susjedne zgrade.<ref name="banski dvori">{{ | Dana 7. listopada sirene civilne zaštite oglasile su se u Zagrebu. Oko 15 sati eksplozija je odjeknula Banskim dvorima (službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata<ref name="narod.hr">rž: [http://narod.hr/kultura/7-listopada-1991-banski-dvori-pokusaj-ubojstva-hrvatskog-predsjednika-tudmana Na današnji dan. 7. listopada 1991. Banski dvori – pokušaj ubojstva hrvatskog predsjednika Tuđmana], narod.hr, 7. listopada 2015.</ref>), koji se nalaze u središtu glavnoga grada. Hrvatska vlada izvjestila je da su jugoslavenski [[borbeni zrakoplov|borbeni avioni]] [[MiG-29]] (najsuvremeniji zrakoplovi što ih je imala JNA<ref name="narod.hr"/>)<ref>Oppenheim, John i van der Wolf, Willem-Jan (1997). ''Global war crimes tribunal collection'', svezak 1, dio 1. Global Law Association, str. 404</ref> napali zgradu ispalivši 6 raketa<ref name="narod.hr"/>pri čemu je jedna raketa izravno pogodila palaču (i predsjednikovo krilo zgrade)<ref name="narod.hr"/> dok su druge pale na susjedne zgrade.<ref name="banski dvori">{{Citiranje knjige |title=Zagreb: a cultural and literary history |last=Hawkesworth |first=Celia |authorlink= |coauthors= |year=2007 |publisher= |location= |isbn=978-1-904955-30-6 |page=192 |pages= |url=http://books.google.hr/books?id=eBSxMUKFJDEC&pg=PA192&dq=banski+dvori+7+august+1991&hl=hr&ei=FEN2TObtMJWSjAfAgI25Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CDgQ6AEwAg#v=onepage&q=banski%20dvori%207%20august%201991&f=false |accessdate=26. kolovoza 2010}}</ref> U napadu je zrakoplovstvo JNA ranilo nekoliko ljudi ranjeno, zgrade u okolici oštećene su ili porušene, a male ljudske žrtve posljedica je bilo na vrijeme oglašeno upozorenje za zračni napad.<ref name="narod.hr"/> | ||
U trenutku napada hrvatski predsjednik Tuđman pregovarao je s legalnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem (Predsjedništva SFRJ, u kojem je četiri dana ranije bio izvršen [[državni udar]] Srbije nelegalnim izborom Branka Kostića za predsjednika) i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća Antom Markovićem, u biti jugoslavenskim premijerom.<ref name="narod.hr"/> U napadima su mogli biti ubijeni [[Franjo Tuđman]], novoizabrani hrvatski predsjednik, [[Stipe Mesić]], predsjednik predsjedništva Jugoslavije i [[Ante Marković]], jugoslavenski premijer, jer su sva trojica u to vrijeme bila u zgradi, no svi su preživjeli.<ref name="obljetnica">{{ | U trenutku napada hrvatski predsjednik Tuđman pregovarao je s legalnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem (Predsjedništva SFRJ, u kojem je četiri dana ranije bio izvršen [[državni udar]] Srbije nelegalnim izborom Branka Kostića za predsjednika) i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća Antom Markovićem, u biti jugoslavenskim premijerom.<ref name="narod.hr"/> U napadima su mogli biti ubijeni [[Franjo Tuđman]], novoizabrani hrvatski predsjednik, [[Stipe Mesić]], predsjednik predsjedništva Jugoslavije i [[Ante Marković]], jugoslavenski premijer, jer su sva trojica u to vrijeme bila u zgradi, no svi su preživjeli.<ref name="obljetnica">{{Citiranje web | language = Croatian | title = Državni vrh srećom preživio raketiranje Banskih dvora | publisher = [[Nova TV]] | work = Dnevnik.hr | url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/drzavni-vrh-srecom-prezivio-raketiranje-banskih-dvora.html | date=7. listopada 2010. | accessdate=6. veljače 2011}} </ref> Jedan je građanin ipak ubijen, a dijelovi zgrade teško su oštećeni.<ref name="raketirani"/> | ||
Dan prije raketiranja hrvatska je vojska primila informacije s [[aerodrom Željava|aerodroma Željave]] (blizu [[Bihać]]a) o zračnoj zadaći visoke tajnosti koju je JNA pripremala za sljedeći dan, no one nisu smatrane ozbiljnima zbog nedostatka detalja.<ref>Martin Špegelj: "Memories of a Soldier" ("Uspomene Vojnika"), Zagreb, 2. izdanje</ref> | Dan prije raketiranja hrvatska je vojska primila informacije s [[aerodrom Željava|aerodroma Željave]] (blizu [[Bihać]]a) o zračnoj zadaći visoke tajnosti koju je JNA pripremala za sljedeći dan, no one nisu smatrane ozbiljnima zbog nedostatka detalja.<ref>Martin Špegelj: "Memories of a Soldier" ("Uspomene Vojnika"), Zagreb, 2. izdanje</ref> | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 18:39
Raketiranje Banskih dvora označava zračni napad Jugoslavenske narodne armije na Banske dvore, službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu, 7. listopada 1991. godine tijekom Domovinskoga rata.[1][2][3][4][5] Cilj napada bio je ubiti hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, a radi potpunog uništenja političkog vodstva Hrvatske i slom borbenog morala Hrvata.[6]
Tijek događaja
Dana 25. lipnja 1991. godine Hrvatska i Slovenija proglasile su svaka svoju neovisnost od SFR Jugoslavije. Slijedeći preporuku međunarodne zajednice, njihove su deklaracije privremeno odgođene sve do 8. listopada.
Početkom listopada 1991. udružena JNA, hrvatski Srbi s okupiranih hrvatskih teritorija i srpski dragovoljci iz Srbije, BiH i Crne Gore izveli su opći frontalni napad na Hrvatsku u kojem su napali sve ključne točke i gradove u Hrvatskoj, a radi potpunog sloma hrvatske obrane.[7]
Dana 7. listopada sirene civilne zaštite oglasile su se u Zagrebu. Oko 15 sati eksplozija je odjeknula Banskim dvorima (službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata[6]), koji se nalaze u središtu glavnoga grada. Hrvatska vlada izvjestila je da su jugoslavenski borbeni avioni MiG-29 (najsuvremeniji zrakoplovi što ih je imala JNA[6])[8] napali zgradu ispalivši 6 raketa[6]pri čemu je jedna raketa izravno pogodila palaču (i predsjednikovo krilo zgrade)[6] dok su druge pale na susjedne zgrade.[2] U napadu je zrakoplovstvo JNA ranilo nekoliko ljudi ranjeno, zgrade u okolici oštećene su ili porušene, a male ljudske žrtve posljedica je bilo na vrijeme oglašeno upozorenje za zračni napad.[6]
U trenutku napada hrvatski predsjednik Tuđman pregovarao je s legalnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem (Predsjedništva SFRJ, u kojem je četiri dana ranije bio izvršen državni udar Srbije nelegalnim izborom Branka Kostića za predsjednika) i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća Antom Markovićem, u biti jugoslavenskim premijerom.[6] U napadima su mogli biti ubijeni Franjo Tuđman, novoizabrani hrvatski predsjednik, Stipe Mesić, predsjednik predsjedništva Jugoslavije i Ante Marković, jugoslavenski premijer, jer su sva trojica u to vrijeme bila u zgradi, no svi su preživjeli.[9] Jedan je građanin ipak ubijen, a dijelovi zgrade teško su oštećeni.[1]
Dan prije raketiranja hrvatska je vojska primila informacije s aerodroma Željave (blizu Bihaća) o zračnoj zadaći visoke tajnosti koju je JNA pripremala za sljedeći dan, no one nisu smatrane ozbiljnima zbog nedostatka detalja.[10]
JNA i jugoslavenski službenici poricali su bilo kakvu odgovornost ili upletenost u incident, pa su čak tvrdili da je eksploziju uzrokovala sama hrvatska vlada.[1]
Dan nakon raketiranja Hrvatski sabor proglasio je neovisnost, donošenjem Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ; taj se dan danas obilježava kao državni praznik u Hrvatskoj.
Izvori
]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},]]}},