Razlika između inačica stranice »Taksila«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 18: Redak 18:
'''Taksila''', '''Takkasila''' ili '''Taxila''', ([[urdu]]: ٹیکسلا, ''Nastaliq''; [[sanskrit]]: तक्षशिला, ''Takṣaśilā'') je važan [[arheologija|arheološki]] lokalitet [[Povijest Indije|starog indijskog]] [[Gandhara|gandarskog]] grada u provinciji [[Pandžab]]u u [[Pakistan]]u. Nalazi se 32 km sjeverozapadno od dijela [[Islamabad]]a, [[Rawalpindi]]ja, u blizini [[Veliki put debala|Velikog puta debala]], povijesne ceste koja je povezivala sjeverni [[Afganistan]] s Pandžabom; na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 549 m.
'''Taksila''', '''Takkasila''' ili '''Taxila''', ([[urdu]]: ٹیکسلا, ''Nastaliq''; [[sanskrit]]: तक्षशिला, ''Takṣaśilā'') je važan [[arheologija|arheološki]] lokalitet [[Povijest Indije|starog indijskog]] [[Gandhara|gandarskog]] grada u provinciji [[Pandžab]]u u [[Pakistan]]u. Nalazi se 32 km sjeverozapadno od dijela [[Islamabad]]a, [[Rawalpindi]]ja, u blizini [[Veliki put debala|Velikog puta debala]], povijesne ceste koja je povezivala sjeverni [[Afganistan]] s Pandžabom; na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 549 m.


Taksila je bio važno [[Vede|vedsko]]/[[Hinduizam|hinduističkog]]<ref>{{cite book | last = Majumdar, Raychauduri and Datta | title = An Advanced History of India | publisher = Macmillan| location = London | pages = 64. | unused_data = |authorlink}}</ref> i [[budist]]ičko<ref>UNESCO World Heritage List.  1980. [http://whc.unesco.org/en/list/139 Taxila: Kratak opis] {{eng oznaka}} Preuzeto 8. lipnja 2011.</ref> središte od [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]]<ref name="Britannica Education">"History of Education", ''Encyclopædia Britannica'', 2007.</ref>
Taksila je bio važno [[Vede|vedsko]]/[[Hinduizam|hinduističkog]]<ref>{{Citiranje knjige | last = Majumdar, Raychauduri and Datta | title = An Advanced History of India | publisher = Macmillan| location = London | pages = 64. | unused_data = |authorlink}}</ref> i [[budist]]ičko<ref>UNESCO World Heritage List.  1980. [http://whc.unesco.org/en/list/139 Taxila: Kratak opis] {{eng oznaka}} Preuzeto 8. lipnja 2011.</ref> središte od [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]]<ref name="Britannica Education">"History of Education", ''Encyclopædia Britannica'', 2007.</ref>
do [[5. stoljeće|5. stoljeća pr. Kr.]]<ref name=Encarta>"Nalanda" (2007). ''Encarta''.</ref>
do [[5. stoljeće|5. stoljeća pr. Kr.]]<ref name=Encarta>"Nalanda" (2007). ''Encarta''.</ref>
<ref name=Needham>Joseph Needham, ''Within the Four Seas: The Dialogue of East and West'', Routledge, 2004., {{ISBN|0-415-36166-4}}</ref> Zbog čega je 1980. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] zajedno s nekoliko obližnjih lokaliteta.
<ref name=Needham>Joseph Needham, ''Within the Four Seas: The Dialogue of East and West'', Routledge, 2004., {{ISBN|0-415-36166-4}}</ref> Zbog čega je 1980. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] zajedno s nekoliko obližnjih lokaliteta.
Redak 32: Redak 32:
# kraljevskog puta od [[Pāṭaliputra|Pāṭaliputre]] do doline Gangesa (tzv. Veliki put debala);
# kraljevskog puta od [[Pāṭaliputra|Pāṭaliputre]] do doline Gangesa (tzv. Veliki put debala);
# Puta kroz [[Baktrija|Baktriju]], [[Kapisa|Kāpiśu]] do [[Puṣkalāvatī]]ja ([[Pešavar]] u [[Afganistan]]u); i  
# Puta kroz [[Baktrija|Baktriju]], [[Kapisa|Kāpiśu]] do [[Puṣkalāvatī]]ja ([[Pešavar]] u [[Afganistan]]u); i  
# Puta od [[Kašmir]]a do [[Srednja Azija|Srednje Azije]], kroz [[Srinigar]], [[Mansehra|Mansehru]] i dolinu [[Haripur]]<ref>{{cite book | last = Thapar | first = Romila | title = Aśoka and the Decline of the Mauryas | origyear = 1961. | year = 1997. | publisher = [[Oxford University Press]] | location = [[Oxford]] | isbn = 0-19-563932-4 | pages = 237.}}</ref> kroz [[Kundžerabski prijevoj]] do [[Put svile|Puta svile]].
# Puta od [[Kašmir]]a do [[Srednja Azija|Srednje Azije]], kroz [[Srinigar]], [[Mansehra|Mansehru]] i dolinu [[Haripur]]<ref>{{Citiranje knjige | last = Thapar | first = Romila | title = Aśoka and the Decline of the Mauryas | origyear = 1961. | year = 1997. | publisher = [[Oxford University Press]] | location = [[Oxford]] | isbn = 0-19-563932-4 | pages = 237.}}</ref> kroz [[Kundžerabski prijevoj]] do [[Put svile|Puta svile]].


Prema legendi je [[Takša]], sin Barate i Mandavija iz indijskog epa [[Ramajana]], te drevni kralj države [[Takša Kanda]] ([[Taškent]]), osnovao grad Takšašilu, čije ima na [[sanskrit]]u znači "pripada kralju Takši".
Prema legendi je [[Takša]], sin Barate i Mandavija iz indijskog epa [[Ramajana]], te drevni kralj države [[Takša Kanda]] ([[Taškent]]), osnovao grad Takšašilu, čije ima na [[sanskrit]]u znači "pripada kralju Takši".


U epu ''[[Mahābhārata]]'', kraljević kraljevstva [[Kuru]], [[Parikṣit]] je okrunjen u Taksili.<ref>{{cite book | last = Kosambi | first = Damodar Dharmanand | title = An Introduction to the Study of Indian History | edition = Revised Second Edition | year = 1975. | publisher = Popular Prakashan | location = [[Bombaj]] | pages = 126.}}</ref>
U epu ''[[Mahābhārata]]'', kraljević kraljevstva [[Kuru]], [[Parikṣit]] je okrunjen u Taksili.<ref>{{Citiranje knjige | last = Kosambi | first = Damodar Dharmanand | title = An Introduction to the Study of Indian History | edition = Revised Second Edition | year = 1975. | publisher = Popular Prakashan | location = [[Bombaj]] | pages = 126.}}</ref>


Prema teoriji koju iznosi Damodar Dharmanand Kosambi, "Taksila" je vezana uz "Takṣaka," što znači "[[tesar]]" i predstavlja alternativni naziv za stari indijski ratnički klan [[Nāga]].<ref>Kosambi 1975:129</ref>
Prema teoriji koju iznosi Damodar Dharmanand Kosambi, "Taksila" je vezana uz "Takṣaka," što znači "[[tesar]]" i predstavlja alternativni naziv za stari indijski ratnički klan [[Nāga]].<ref>Kosambi 1975:129</ref>


Oko 518. pr. Kr.<ref>{{cite book | last = Marshall | first = John | title = Taxila: Volume I. | origyear = 1951. | year = 1975. | publisher = Motilal Banarsidass | location = [[Delhi]] | pages = 83.}}</ref> [[Darije Veliki]] je anektirao suvremeni Pakistan, uključujući i Taksilu, u [[Perzijsko Carstvo|perzijsko]] [[Ahemenidsko Carstvo]].<ref name="Marshall 1975:83">Marshall 1975:83</ref>  
Oko 518. pr. Kr.<ref>{{Citiranje knjige | last = Marshall | first = John | title = Taxila: Volume I. | origyear = 1951. | year = 1975. | publisher = Motilal Banarsidass | location = [[Delhi]] | pages = 83.}}</ref> [[Darije Veliki]] je anektirao suvremeni Pakistan, uključujući i Taksilu, u [[Perzijsko Carstvo|perzijsko]] [[Ahemenidsko Carstvo]].<ref name="Marshall 1975:83">Marshall 1975:83</ref>  
God. 326. pr. Kr.<ref name="Marshall 1975:83"/> – [[Aleksandar Veliki]] prihvaća kralja Taksile, [[Āmbhi]]ja za svog vazala<ref>zvanog [[Taksil]] u kasnijim grčkim izvorima.</ref>, a kasnije i predaju [[Por]]a na rijeci [[Jhelum]].<ref name="Marshall 1975:83"/>
God. 326. pr. Kr.<ref name="Marshall 1975:83"/> – [[Aleksandar Veliki]] prihvaća kralja Taksile, [[Āmbhi]]ja za svog vazala<ref>zvanog [[Taksil]] u kasnijim grčkim izvorima.</ref>, a kasnije i predaju [[Por]]a na rijeci [[Jhelum]].<ref name="Marshall 1975:83"/>
Aleksandrovi generali [[Eudem (general)|Eudem]] i [[satrap]] [[Piton, sin Agenorov|Piton]] se 317. pr. Kr. povlače s Inda. Piton je imenovan Aleksandrovim satrapom [[Sind]]a, a potom je dobio regiju [[Gandhara]] Ugovorom u Triparadisu 320. pr. Kr.
Aleksandrovi generali [[Eudem (general)|Eudem]] i [[satrap]] [[Piton, sin Agenorov|Piton]] se 317. pr. Kr. povlače s Inda. Piton je imenovan Aleksandrovim satrapom [[Sind]]a, a potom je dobio regiju [[Gandhara]] Ugovorom u Triparadisu 320. pr. Kr.
Redak 48: Redak 48:
Od 321. do 317. pr. Kr. [[Čandragupta Maurja]], osnivač [[Maurijsko Carstvo|Maurijskog Carstva]] u istočnoj [[Indija|Indiji]], širi svoju vlast na sjevernu i sjeverozapadnu Indiju, uključujući Pandžab. Čandraguptin savjetnik Kautilja (također poznat kao Čanakja) bio je učitelj u Taksili. Za Čandraguptinog unuka [[Ašoka|Ašoke]], Taksila postaje veliko [[budizam|budističko]] učilište, poznato kao '''Sirsukh'''.<ref>Thapar 1997</ref>
Od 321. do 317. pr. Kr. [[Čandragupta Maurja]], osnivač [[Maurijsko Carstvo|Maurijskog Carstva]] u istočnoj [[Indija|Indiji]], širi svoju vlast na sjevernu i sjeverozapadnu Indiju, uključujući Pandžab. Čandraguptin savjetnik Kautilja (također poznat kao Čanakja) bio je učitelj u Taksili. Za Čandraguptinog unuka [[Ašoka|Ašoke]], Taksila postaje veliko [[budizam|budističko]] učilište, poznato kao '''Sirsukh'''.<ref>Thapar 1997</ref>


God. 185. pr. Kr.<ref>{{cite book | last = Kulke | first = Hermann | coauthors = Rothermund, Dietmar | title = A History of India | edition = Third Edition | year = 1998. | publisher = Routledge | location = [[London]] | isbn = 0-415-15481-2 | pages = 68.}}</ref> , posljednjeg maurijskog cara, [[Bṛhadratha]], je ubio njegov general [[Puṣyamitra Śunga]] tijekom vojne parade.<ref>Kulke and Rothermund 1998:68</ref>. No, već dvije godine poslije, 183. pr. Kr.<ref name="Kulke and Rothermund 1998:70">Kulke and Rothermund 1998:70</ref> – [[Demetrije I. od Baktrije|Demetrije I.]] osvaja Gandhāru, Pandžab i [[Ind|dolinu Inda]].<ref name="Marshall 1975:83"/>, te svoju novu prijestolnicu [[Sirkap]] gradi na drugoj strani rijeke, nasuprot Tasklile.<ref name="Kulke and Rothermund 1998:70"/> Vladari [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo|Grčko-Baktrijskog Kraljevstva]] (koje je imalo vrhunac za vladavine [[Antialkid]]a od oko 130.-120. pr. Kr.) su najvjerojatnije vladali iz ovog grada. Za vrijeme grčke vladavine grad je prosperirao, imao vlastitu samoupravu, vlastite [[ceh]]ove i kovao svoj [[novac]]. Njihova vladavina završava oko 90. pr. Kr.<ref name="Marshall 1975:84">Marshall 1975:84</ref> kada [[Indo-Skiti|Indo-skitski]] poglavica [[Maues]] svrgava posljednjeg grčkog vladara Taksile.<ref name="Marshall 1975:84"/>
God. 185. pr. Kr.<ref>{{Citiranje knjige | last = Kulke | first = Hermann | coauthors = Rothermund, Dietmar | title = A History of India | edition = Third Edition | year = 1998. | publisher = Routledge | location = [[London]] | isbn = 0-415-15481-2 | pages = 68.}}</ref> , posljednjeg maurijskog cara, [[Bṛhadratha]], je ubio njegov general [[Puṣyamitra Śunga]] tijekom vojne parade.<ref>Kulke and Rothermund 1998:68</ref>. No, već dvije godine poslije, 183. pr. Kr.<ref name="Kulke and Rothermund 1998:70">Kulke and Rothermund 1998:70</ref> – [[Demetrije I. od Baktrije|Demetrije I.]] osvaja Gandhāru, Pandžab i [[Ind|dolinu Inda]].<ref name="Marshall 1975:83"/>, te svoju novu prijestolnicu [[Sirkap]] gradi na drugoj strani rijeke, nasuprot Tasklile.<ref name="Kulke and Rothermund 1998:70"/> Vladari [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo|Grčko-Baktrijskog Kraljevstva]] (koje je imalo vrhunac za vladavine [[Antialkid]]a od oko 130.-120. pr. Kr.) su najvjerojatnije vladali iz ovog grada. Za vrijeme grčke vladavine grad je prosperirao, imao vlastitu samoupravu, vlastite [[ceh]]ove i kovao svoj [[novac]]. Njihova vladavina završava oko 90. pr. Kr.<ref name="Marshall 1975:84">Marshall 1975:84</ref> kada [[Indo-Skiti|Indo-skitski]] poglavica [[Maues]] svrgava posljednjeg grčkog vladara Taksile.<ref name="Marshall 1975:84"/>


Osnivač [[Indo-Partsko Kraljevstvo|Indo-Partskog Kraljevstva]], [[Gondofar]], osvaja Taksilu i pretvara je u svoju prijestolnicu oko 25. pr. Kr. Kralja [[Godnodfar IV.|Gondofara IV.]] je u Taksili posjetio [[Sveti Toma Apostol]] oko 46. godine, a natpis iz Taksile s riječima "Veliki kralj, Kralj kraljeva, sin Božji, [[Kušana]]" (''maharaja rajatiraja devaputra Kushana'') datiran je u 76. godinu. Oko 405. godine Taksilu je posjetio kineski budistički svećenik [[Fa Hsien]] u svojoj knjizi "Zapis o budističkim kraljevstvima na putovanju Indijom i Cejlonom u potrazi za budističkim knjigama pravila" spominje taksilu pod imenom  ''Ču Ča Ši Lo'', što znači "Odrubljena glava" a vezano za vjerovanje kada je [[Buda]] čovjeku skinuo svoju glavu. Prije nego što je pala pod udarom osvajača, Taksila je bila glavnim gradom mnogih dinastija, i središte vedskog i budističkog učenja, kojima su se pridružili i Grci.<ref>''[[Život Apolonija iz Tijane]]'' pretpostavlja kako se u Taksili [[grčki]] govorio stoljećima nakon prestanka grčke dominacije.</ref>
Osnivač [[Indo-Partsko Kraljevstvo|Indo-Partskog Kraljevstva]], [[Gondofar]], osvaja Taksilu i pretvara je u svoju prijestolnicu oko 25. pr. Kr. Kralja [[Godnodfar IV.|Gondofara IV.]] je u Taksili posjetio [[Sveti Toma Apostol]] oko 46. godine, a natpis iz Taksile s riječima "Veliki kralj, Kralj kraljeva, sin Božji, [[Kušana]]" (''maharaja rajatiraja devaputra Kushana'') datiran je u 76. godinu. Oko 405. godine Taksilu je posjetio kineski budistički svećenik [[Fa Hsien]] u svojoj knjizi "Zapis o budističkim kraljevstvima na putovanju Indijom i Cejlonom u potrazi za budističkim knjigama pravila" spominje taksilu pod imenom  ''Ču Ča Ši Lo'', što znači "Odrubljena glava" a vezano za vjerovanje kada je [[Buda]] čovjeku skinuo svoju glavu. Prije nego što je pala pod udarom osvajača, Taksila je bila glavnim gradom mnogih dinastija, i središte vedskog i budističkog učenja, kojima su se pridružili i Grci.<ref>''[[Život Apolonija iz Tijane]]'' pretpostavlja kako se u Taksili [[grčki]] govorio stoljećima nakon prestanka grčke dominacije.</ref>
Redak 54: Redak 54:
Oko 460.–470. godine<ref name="Marshall 1975:86">Marshall 1975:86</ref> [[Heftaliti]] prodiru u Gandhāru i Pandžab, te u Taksili dolazi do sveopćeg uništavanja budističkih samostana i [[stupa]] koje više nikada nisu obnovljene.<ref name="Marshall 1975:86"/>
Oko 460.–470. godine<ref name="Marshall 1975:86">Marshall 1975:86</ref> [[Heftaliti]] prodiru u Gandhāru i Pandžab, te u Taksili dolazi do sveopćeg uništavanja budističkih samostana i [[stupa]] koje više nikada nisu obnovljene.<ref name="Marshall 1975:86"/>


[[UK|Britanski]] [[arheolog]] [[John Marshall (arheolog)|Sir John Marshall]] je proveo dvadeset godina istraživanja u Taksili.<ref>{{cite book | last = Marshall | first = Sir John | title = A Guide to Taxila | year = 1960. | publisher = Department of Archaeology in Pakistan, Sani Communications | location = [[Karachi]]}}</ref>
[[UK|Britanski]] [[arheolog]] [[John Marshall (arheolog)|Sir John Marshall]] je proveo dvadeset godina istraživanja u Taksili.<ref>{{Citiranje knjige | last = Marshall | first = Sir John | title = A Guide to Taxila | year = 1960. | publisher = Department of Archaeology in Pakistan, Sani Communications | location = [[Karachi]]}}</ref>


<gallery>
<gallery>
Redak 69: Redak 69:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Taxila}}
 


* Professor Dr. Ahmad Hasan Dani, ''[http://www.heritage.gov.pk/html_Pages/guide_to_historic_taxila.htm Guide to Historic Taxila]'' {{eng oznaka}}
* Professor Dr. Ahmad Hasan Dani, ''[http://www.heritage.gov.pk/html_Pages/guide_to_historic_taxila.htm Guide to Historic Taxila]'' {{eng oznaka}}

Trenutačna izmjena od 05:13, 18. studenoga 2021.

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Taksila, Takkasila ili Taxila, (urdu: ٹیکسلا, Nastaliq; sanskrit: तक्षशिला, Takṣaśilā) je važan arheološki lokalitet starog indijskog gandarskog grada u provinciji Pandžabu u Pakistanu. Nalazi se 32 km sjeverozapadno od dijela Islamabada, Rawalpindija, u blizini Velikog puta debala, povijesne ceste koja je povezivala sjeverni Afganistan s Pandžabom; na nadmorskoj visini od 549 m.

Taksila je bio važno vedsko/hinduističkog[1] i budističko[2] središte od 6. stoljeća pr. Kr.[3] do 5. stoljeća pr. Kr.[4] [5] Zbog čega je 1980. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji zajedno s nekoliko obližnjih lokaliteta.

Povijest

Panorama starog indijskog budističkog samostana Džaulijana u Taksili
Magnify-clip.png
Panorama starog indijskog budističkog samostana Džaulijana u Taksili
Osnova stupe u Sirkapu s hinduističkim, budističkim i grčkim reljefima
Indo-grčki kralj Antialkida je vladao Taksilom oko 100. pr. Kr.
Budistički relikvijarij iz Džaulijana, Britanski muzej.
Kovanica iz Taksile, 200.-100. pr. Kr., Britanski muzej

Taksila se nalazila na raskršću tri važna povijesna trgovačka puta:

  1. kraljevskog puta od Pāṭaliputre do doline Gangesa (tzv. Veliki put debala);
  2. Puta kroz Baktriju, Kāpiśu do Puṣkalāvatīja (Pešavar u Afganistanu); i
  3. Puta od Kašmira do Srednje Azije, kroz Srinigar, Mansehru i dolinu Haripur[6] kroz Kundžerabski prijevoj do Puta svile.

Prema legendi je Takša, sin Barate i Mandavija iz indijskog epa Ramajana, te drevni kralj države Takša Kanda (Taškent), osnovao grad Takšašilu, čije ima na sanskritu znači "pripada kralju Takši".

U epu Mahābhārata, kraljević kraljevstva Kuru, Parikṣit je okrunjen u Taksili.[7]

Prema teoriji koju iznosi Damodar Dharmanand Kosambi, "Taksila" je vezana uz "Takṣaka," što znači "tesar" i predstavlja alternativni naziv za stari indijski ratnički klan Nāga.[8]

Oko 518. pr. Kr.[9] Darije Veliki je anektirao suvremeni Pakistan, uključujući i Taksilu, u perzijsko Ahemenidsko Carstvo.[10] God. 326. pr. Kr.[10] – Aleksandar Veliki prihvaća kralja Taksile, Āmbhija za svog vazala[11], a kasnije i predaju Pora na rijeci Jhelum.[10] Aleksandrovi generali Eudem i satrap Piton se 317. pr. Kr. povlače s Inda. Piton je imenovan Aleksandrovim satrapom Sinda, a potom je dobio regiju Gandhara Ugovorom u Triparadisu 320. pr. Kr.

„"Kada su ljudi Aleksandra Velikog došli u Taksilu u 4. stoljeću pr. Kr. osnovali su sveučilište kakvog tada nije bilo u Grčkoj. U njemu su se učile tri Vede i osamnaest vještina, te je još uvijek postojalo kada je tamo došao kineski hodočasnik Fa-Hsien oko 400. god."”
([5])


Od 321. do 317. pr. Kr. Čandragupta Maurja, osnivač Maurijskog Carstva u istočnoj Indiji, širi svoju vlast na sjevernu i sjeverozapadnu Indiju, uključujući Pandžab. Čandraguptin savjetnik Kautilja (također poznat kao Čanakja) bio je učitelj u Taksili. Za Čandraguptinog unuka Ašoke, Taksila postaje veliko budističko učilište, poznato kao Sirsukh.[12]

God. 185. pr. Kr.[13] , posljednjeg maurijskog cara, Bṛhadratha, je ubio njegov general Puṣyamitra Śunga tijekom vojne parade.[14]. No, već dvije godine poslije, 183. pr. Kr.[15] – Demetrije I. osvaja Gandhāru, Pandžab i dolinu Inda.[10], te svoju novu prijestolnicu Sirkap gradi na drugoj strani rijeke, nasuprot Tasklile.[15] Vladari Grčko-Baktrijskog Kraljevstva (koje je imalo vrhunac za vladavine Antialkida od oko 130.-120. pr. Kr.) su najvjerojatnije vladali iz ovog grada. Za vrijeme grčke vladavine grad je prosperirao, imao vlastitu samoupravu, vlastite cehove i kovao svoj novac. Njihova vladavina završava oko 90. pr. Kr.[16] kada Indo-skitski poglavica Maues svrgava posljednjeg grčkog vladara Taksile.[16]

Osnivač Indo-Partskog Kraljevstva, Gondofar, osvaja Taksilu i pretvara je u svoju prijestolnicu oko 25. pr. Kr. Kralja Gondofara IV. je u Taksili posjetio Sveti Toma Apostol oko 46. godine, a natpis iz Taksile s riječima "Veliki kralj, Kralj kraljeva, sin Božji, Kušana" (maharaja rajatiraja devaputra Kushana) datiran je u 76. godinu. Oko 405. godine Taksilu je posjetio kineski budistički svećenik Fa Hsien u svojoj knjizi "Zapis o budističkim kraljevstvima na putovanju Indijom i Cejlonom u potrazi za budističkim knjigama pravila" spominje taksilu pod imenom Ču Ča Ši Lo, što znači "Odrubljena glava" a vezano za vjerovanje kada je Buda čovjeku skinuo svoju glavu. Prije nego što je pala pod udarom osvajača, Taksila je bila glavnim gradom mnogih dinastija, i središte vedskog i budističkog učenja, kojima su se pridružili i Grci.[17]

Oko 460.–470. godine[18] Heftaliti prodiru u Gandhāru i Pandžab, te u Taksili dolazi do sveopćeg uništavanja budističkih samostana i stupa koje više nikada nisu obnovljene.[18]

Britanski arheolog Sir John Marshall je proveo dvadeset godina istraživanja u Taksili.[19]

  • Središnja stupa hrama Mohra Muradu
  • Votivni stup
  • Grobni humak Bhir
  • Džaulijanska grobica
  • Kovanica iz Taksile iz 2. stoljeća pr. Kr.

Izvori

  1. ↑ Majumdar, Raychauduri and Datta. An Advanced History of India. London: Macmillan. str. 64. 
  2. ↑ UNESCO World Heritage List. 1980. Taxila: Kratak opis (engl.) Preuzeto 8. lipnja 2011.
  3. ↑ "History of Education", Encyclopædia Britannica, 2007.
  4. ↑ "Nalanda" (2007). Encarta.
  5. ↑ 5,0 5,1 Joseph Needham, Within the Four Seas: The Dialogue of East and West, Routledge, 2004., ISBN 0-415-36166-4
  6. ↑ Thapar, Romila (1997.) [1961.]. Aśoka and the Decline of the Mauryas. Oxford: Oxford University Press. str. 237.. ISBN 0-19-563932-4 
  7. ↑ Kosambi, Damodar Dharmanand (1975.). An Introduction to the Study of Indian History (Revised Second Edition ed.). Bombaj: Popular Prakashan. str. 126. 
  8. ↑ Kosambi 1975:129
  9. ↑ Marshall, John (1975.) [1951.]. Taxila: Volume I.. Delhi: Motilal Banarsidass. str. 83. 
  10. ↑ 10,0 10,1 10,2 10,3 Marshall 1975:83
  11. ↑ zvanog Taksil u kasnijim grčkim izvorima.
  12. ↑ Thapar 1997
  13. ↑ Kulke, Hermann; Rothermund, Dietmar (1998.). A History of India (Third Edition ed.). London: Routledge. str. 68.. ISBN 0-415-15481-2 
  14. ↑ Kulke and Rothermund 1998:68
  15. ↑ 15,0 15,1 Kulke and Rothermund 1998:70
  16. ↑ 16,0 16,1 Marshall 1975:84
  17. ↑ Život Apolonija iz Tijane pretpostavlja kako se u Taksili grčki govorio stoljećima nakon prestanka grčke dominacije.
  18. ↑ 18,0 18,1 Marshall 1975:86
  19. ↑ Marshall, Sir John (1960.). A Guide to Taxila. Karachi: Department of Archaeology in Pakistan, Sani Communications 

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Pakistanu
Flag of UNESCO.svg
Arheološke ruševine drevnog grada Mohendžo Daro (1980.)  · Utvrda i Šalimar vrtovi u Lahoreu (1981.)  · Povijesni spomenici nekrople grada Thatta, Makli (1981.)  · Utvrda Rohtas (1997.)  · Budističke ruševine Tahti Bahi i obližnji lokalitet Seri Bahlol (1980.)  · Pogrebni kompleks i ruševine Taksila (1980.)
Pakistanska zastava
Pakistanska nematerijalna svjetska baština
Proslava iranske Nove godine Novruz1) (2009.)

1) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. 


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Taksila&oldid=336454"