Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev
|ime mjesta = Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev
|slika =  Avdat-v.jpg
|slika =  Avdat-v.jpg
Redak 11: Redak 11:
'''Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev''' su [[arheologija|arheološki]] lokaliteti gradova na drevnom [[Put tamjana|putu tamjana]] u pustinji [[Negev]], južni [[Izrael]]. Četiri grada ([[Avdat]], [[Haluza]], [[Mamšit]] i [[Šivta]]) su izravno spajala put [[tamjan]]a, ali i [[put začina]] sa [[Sredozemlje]]m. Izgradili su ih [[Nabatejci]], staro [[Arapi|arapsko]] pleme [[Hašemitsko kraljevstvo|Hašemitskog kraljevstva]] s prijestolnicom u [[Petra|Petri]] (također svjetska baština od 1985.). Svaki od njih je višestruka [[utvrda]] s poljoprivrednim zemljištem u izrazito pustinjskom krajoliku sa sustavima [[navodnjavanje|navodnjavanja]] i [[karavan-saraj]]ima. Zajedno predstavljaju značaj i važnost plodonosne trgovine tamjanom i [[mirta|mirtom]] koja se obavljala od južne Arabije do Sredozemlja, a koja je na svom vrhuncu, od 3. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća, prolazila kroz raskošne [[grad]]ove. Plodovi ove trgovine su najvidljiviji u ruševinama gradova u pustinji Negev koji su se u negostoljubivom krajoliku mogli razviti samo zahvaljujući razvijenoj trgovini.
'''Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev''' su [[arheologija|arheološki]] lokaliteti gradova na drevnom [[Put tamjana|putu tamjana]] u pustinji [[Negev]], južni [[Izrael]]. Četiri grada ([[Avdat]], [[Haluza]], [[Mamšit]] i [[Šivta]]) su izravno spajala put [[tamjan]]a, ali i [[put začina]] sa [[Sredozemlje]]m. Izgradili su ih [[Nabatejci]], staro [[Arapi|arapsko]] pleme [[Hašemitsko kraljevstvo|Hašemitskog kraljevstva]] s prijestolnicom u [[Petra|Petri]] (također svjetska baština od 1985.). Svaki od njih je višestruka [[utvrda]] s poljoprivrednim zemljištem u izrazito pustinjskom krajoliku sa sustavima [[navodnjavanje|navodnjavanja]] i [[karavan-saraj]]ima. Zajedno predstavljaju značaj i važnost plodonosne trgovine tamjanom i [[mirta|mirtom]] koja se obavljala od južne Arabije do Sredozemlja, a koja je na svom vrhuncu, od 3. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća, prolazila kroz raskošne [[grad]]ove. Plodovi ove trgovine su najvidljiviji u ruševinama gradova u pustinji Negev koji su se u negostoljubivom krajoliku mogli razviti samo zahvaljujući razvijenoj trgovini.


Oni su, zajedno s pripadajućim utvrdama i poljoprivresnim zemljištem, upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 205. godine<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1107 |title=Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. travnja 2011.}}</ref>.
Oni su, zajedno s pripadajućim utvrdama i poljoprivresnim zemljištem, upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 205. godine<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1107 |title=Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. travnja 2011.}}</ref>.
==Popis lokaliteta==
==Popis lokaliteta==
[[Datoteka:Elusa-ca.PNG|mini|<center>Rekonstrukcija oltara bizantske katedrale u Haluzi]]
[[Datoteka:Elusa-ca.PNG|mini|<center>Rekonstrukcija oltara bizantske katedrale u Haluzi]]
Redak 31: Redak 31:
| [[Datoteka:Bldg-haluza.jpg|150x150px|]]
| [[Datoteka:Bldg-haluza.jpg|150x150px|]]
| '''[[Haluza]]''' (חלוצה‎) ili '''Elusa'''
| '''[[Haluza]]''' (חלוצה‎) ili '''Elusa'''
| 3. stoljeća pr. Kr.- 2. st.
| 3. stoljeća pr. Kr. — 2. st.
| [[Negev]]
| [[Negev]]
| {{coord|31|097|N|34|652|E|type:city_region:IL|format=dms}}
| {{coord|31|097|N|34|652|E|type:city_region:IL|format=dms}}

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 02:29

Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev
Svjetska baština – UNESCO
Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev
Izrael
Godina uvrštenja: 2005. (29. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, v
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1107 UNESCO

Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev su arheološki lokaliteti gradova na drevnom putu tamjana u pustinji Negev, južni Izrael. Četiri grada (Avdat, Haluza, Mamšit i Šivta) su izravno spajala put tamjana, ali i put začina sa Sredozemljem. Izgradili su ih Nabatejci, staro arapsko pleme Hašemitskog kraljevstva s prijestolnicom u Petri (također svjetska baština od 1985.). Svaki od njih je višestruka utvrda s poljoprivrednim zemljištem u izrazito pustinjskom krajoliku sa sustavima navodnjavanja i karavan-sarajima. Zajedno predstavljaju značaj i važnost plodonosne trgovine tamjanom i mirtom koja se obavljala od južne Arabije do Sredozemlja, a koja je na svom vrhuncu, od 3. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća, prolazila kroz raskošne gradove. Plodovi ove trgovine su najvidljiviji u ruševinama gradova u pustinji Negev koji su se u negostoljubivom krajoliku mogli razviti samo zahvaljujući razvijenoj trgovini.

Oni su, zajedno s pripadajućim utvrdama i poljoprivresnim zemljištem, upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 205. godine[1].

Popis lokaliteta

Rekonstrukcija oltara bizantske katedrale u Haluzi
Slika Ime Vrijeme Lokacija Koordinate Opis
Avdat (עבדת‎) (عبدات‎, Abdat) ili Obodat 7.-1. stoljeća pr. Kr. Negev 30°794′N 34°773′E / 43.233°N 46.883°E / 43.233; 46.883 Ovaj grad je nakon Petre bio najvažniji nabatejski grad na putu tamjana prema Gazi. Osim Nabatejaca u njemu su živjeli i Rimljani, a kasnije i Bizantinci. Prozvan je prema nabatejskom kralju Obodasu I. koji je smatran božanstvom, a sahranjen je u ovom gradu.
Pogreška pri izradbi sličice: Haluza (חלוצה‎) ili Elusa 3. stoljeća pr. Kr. — 2. st. Negev 31°097′N 34°652′E / 32.617°N 44.867°E / 32.617; 44.867 Ovaj grad je jedan od dva za koja se smatra kako je riječ o biblijskom gradu Ziklagu. Arheološki lokalitet je oštećen zbog čestog premještanja pustinjskog pijeska, ali pronađeni su nabatejska ulica s dvije crkve, kazalište, preša za vino i toranj. Iskapanja nisu provođena profesionalno i lokalitet danas izgleda očajno.
Mamšit (ממשית‎) ili Memfis 1. stoljeće pr. Kr. Negev 31°025′N 35°064′E / 31.417°N 36.067°E / 31.417; 36.067 Grad je bio važno raskršće putova Arabah-Ma'ale Akrabim i Tel Beer Ševa-Hebron-Jeruzalem. Pokriva više od 40,000 m² i najmanji je, ali i najbolje sačuvani grad na putu tamjana u pustinji Negev. Nekad raskošni grad ima građevine neobične arhitekture koji nisu pronađeni nigdje drugdje. One imaju otvorene sobe, dvorišta, terase i neobično precizno isklesane lukove koji podupiru svodove.
Šivta ili Subajtah (שבטה‎) 5.-9. stoljeća Negev 30°88′N 34°63′E / 31.467°N 35.05°E / 31.467; 35.05 Bizantska poljoprivredna kolonija na putu tamjana i odmaralište hodočasnika na putu prema samostanu svete Katarine na Sinaju. Tu su pronađene tri bizantske crkve, dvije preše za vino, stambena zona i upravne zgrade. Nakon što su ga uništili Arapi u 7. stoljeću, biva potpuno napušten do 9. stoljeća.

Izvori

  1. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

v •  • u
Svjetska baština u Izraelu
Stari dio grada Akra  · Bahá'í svetišta u Haifi i zapadu Galileje  · Nekropola Bet She’arim: Spomen Židovske obnove  · Bijeli grad Tel Aviva  · Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev  · Stari grad Jeruzalem1)  · Mjesta ljudske evolucije na planini Karmel: špilje Nahal Me’arota / Wadi el-Mughare  · Masada  · Biblijske ruševine u pustinji Negev: Megido, Hazor i Tel Beer Ševa  · Špilje Maresha i Bet-Guvrin u ravnicama Judeje kao mikrokozmos Zemlje špilja
Izraelska zastava

1) Iako se nalazi pod izraelskom kontrolom, ovaj lokalitet je predložio Jordan za svjetsku baštinu, a UNESCO ga ne drži svojinom ni jedne države. 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gradovi_na_putu_tamjana_u_pustinji_Negev&oldid=557401"