Razlika između inačica stranice »Bam«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bam'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Bam i njegov kulturološki krajolik
|ime mjesta = Bam i njegov kulturološki krajolik
|slika = BAM IR2726.JPG
|slika = BAM IR2726.JPG
Redak 15: Redak 15:
}}<small>Lokacija Bama u Iranu</small>
}}<small>Lokacija Bama u Iranu</small>
}}
}}
'''Bam''' ([[perzijski]]: ‏بم‎) je grad i sjedište istoimenog okruga u [[iran]]skoj [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]]. Današnji grad okružuje [[citadela|citadelu]] ''Argi Bam'' (ارگ بم) iz oko [[500. pr. Kr.]] koja je najveća građevina od [[adobe]]a (pješćane opeke) na svijetu. Ova ogromna [[utvrda]] s citadelom u središtu, izgrađena na [[Put svile|Putu svile]], bila je u uporabi sve do [[1850.]] godine. Zbog toga je Bam, zajedno s građevinama koje ga okružuju, upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] [[2004.]] godine, a na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] je dospio odmah zbog katastrofalnog [[potres]]a [[26. prosinca]] [[2003.]] godine kada je citadela uništena gotovo do temelja. Nakon obnove 2013. godine, Bam je skinut s tog popisa<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1208|title=Bam i njegov kulturološki krajolik |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=18. ožujka 2011.}}</ref>. Nekoliko dana kasnije, iranski predsjednik [[Muhamed Hatami]] je objavio kako će se citadela obnoviti. Prije potresa Bam je imao oko 43.000 stanovnika<ref>[http://www.bmj.com/content/328/7431/66.2.extract Hladnoća prijeti preživjelima] sa BMJ News {{eng oznaka}} Pristupljeno 18. ožujka 2011.</ref>.
'''Bam''' ([[perzijski]]: ‏بم‎) je grad i sjedište istoimenog okruga u [[iran]]skoj [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]]. Današnji grad okružuje [[citadela|citadelu]] ''Argi Bam'' (ارگ بم) iz oko [[500. pr. Kr.]] koja je najveća građevina od [[adobe]]a (pješćane opeke) na svijetu. Ova ogromna [[utvrda]] s citadelom u središtu, izgrađena na [[Put svile|Putu svile]], bila je u uporabi sve do [[1850.]] godine. Zbog toga je Bam, zajedno s građevinama koje ga okružuju, upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] [[2004.]] godine, a na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] je dospio odmah zbog katastrofalnog [[potres]]a [[26. prosinca]] [[2003.]] godine kada je citadela uništena gotovo do temelja. Nakon obnove 2013. godine, Bam je skinut s tog popisa<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1208|title=Bam i njegov kulturološki krajolik |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=18. ožujka 2011.}}</ref>. Nekoliko dana kasnije, iranski predsjednik [[Muhamed Hatami]] je objavio kako će se citadela obnoviti. Prije potresa Bam je imao oko 43.000 stanovnika<ref>[http://www.bmj.com/content/328/7431/66.2.extract Hladnoća prijeti preživjelima] sa BMJ News {{eng oznaka}} Pristupljeno 18. ožujka 2011.</ref>.
{{Široka slika|Ancient Bam, 2002.png|800px|<center>Drevni Bam 2002. god.|50%|left}}
{{Široka slika|Ancient Bam, 2002.png|800px|<center>Drevni Bam 2002. god.|50%|left}}
== Povijest ==
== Povijest ==
Redak 49: Redak 49:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Bam}}
 
* {{hrv icon}} [http://www.iran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=256 Iranski kulturni centar (Zagreb): Bam]
* {{hrv icon}} [http://www.iran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=256 Iranski kulturni centar (Zagreb): Bam]
* {{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20120702221818/http://www.thetravelrag.com/docs/10006.asp Travel magazine o Bamu]
* {{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20120702221818/http://www.thetravelrag.com/docs/10006.asp Travel magazine o Bamu]

Trenutačna izmjena od 06:44, 13. svibnja 2022.

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Bam (perzijski: ‏بم‎) je grad i sjedište istoimenog okruga u iranskoj Kermanskoj pokrajini. Današnji grad okružuje citadelu Argi Bam (ارگ بم) iz oko 500. pr. Kr. koja je najveća građevina od adobea (pješćane opeke) na svijetu. Ova ogromna utvrda s citadelom u središtu, izgrađena na Putu svile, bila je u uporabi sve do 1850. godine. Zbog toga je Bam, zajedno s građevinama koje ga okružuju, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2004. godine, a na popis ugroženih mjesta svjetske baštine je dospio odmah zbog katastrofalnog potresa 26. prosinca 2003. godine kada je citadela uništena gotovo do temelja. Nakon obnove 2013. godine, Bam je skinut s tog popisa[1]. Nekoliko dana kasnije, iranski predsjednik Muhamed Hatami je objavio kako će se citadela obnoviti. Prije potresa Bam je imao oko 43.000 stanovnika[2].

Drevni Bam 2002. god.
Magnify-clip.png
Drevni Bam 2002. god.

Povijest

Citadela prije potresa 2003. g.
Citadela nakon potresa 2003. g.

Ime je "Bam" dobio najvjerojatnije prema izrazu "izboj crva", gdje se vjerojatno mislilo na dudovog svilca jer je grad bio poznat po svili. Prema vjerovanju, Bam je osnovao Hafvad, kojemu se pripisuje donošenje svile i tkanja u pokrajinu Kerman, a koji je živio u vrijeme Ardašira Babakana, osnivača Sasanidskog Perzijskog Carstva (224. – 651.). No, sam Bam vjerojatno potječe prije vremena Partskog carstva (247. pr. Kr. - 224.), ali je Citadela je izgrađena u to vrijeme, a većina okolnih građevina za vrijeme Safavida (1501. – 1736.). Gospodarski, Bam je oduvijek bio važno trgovačko mjesto, poznato po svojim visokokvalitetnim tkaninama i proizvodnji odjeće, ali i kao poljoprivredno središte gdje su se uzgajale datulje i agrumi zahvaljujući navodnjavanju mrežom kanata (podzemnih kanala).

Grad je bio napušten nakon invazije Afganaca 1722. godine. Nakon što je ponovno naseljen, napušten je nakon napada iz Širaza 1762. godine. Od tada je cijeli grad pretvoren u vojne barake do 1850. godine. Grad je polako napredovao kao poljoprivredno, a kasnije i industrijsko središte, sve do katastrofalnog potresa 2003. godine. Danas se polako obnavlja i postaje turističko mjesto zahvaljujući prilivu mnogih posjetitelja koji dolaze vidjeti drevnu citadelu.

Dana 16. ožujka 2007. godine, pješčana oluja od 130 km/sat je iznenada pogodila Bam, pri čemu su se ugušila dva djeteta, poginulo dvoje u automobilskoj nesreći, a 14 je ozlijeđeno[3].

Odlike

Citadela Arg-e Bam je zapravo utvrda sa zidinama visine 6-7 i dužine 1815 metara, ukupne površine 180,000 m². Pored dva visoka tornja poznatih kao "budni čuvari", utvrda ima ukupno 38 tornjeva. Glavni ulaz je s južne strane, a ima još tri. Opkop okružuje zidine s vanjske strane i nastavlja se oko "Guvernerske četvrti" i Starog grada. Guvernerska četvrt se nalazi na 45 metara visokoj stijeni i okruženo je dvostrukim zidinama. Stambena četvrt starog grada se nalazi na sjevernom dijelu obzida, a značajne građevine su:

  • Bazar (tržnica) koji se pruža od južnog ulaza u citadelu do Guvernerske četvrti na sjevernu
  • Utvrda djeva (Qal'eh Dokhtar) iz 7. stoljeća
  • Mauzolej Emamzadeh Zeyd (11.-12. st.)
  • Mauzolej Emamzadeh Asiri (12. st.)
  • Saborna džamija je jedna od najstarijih u Iranu (8.-9. st.), a obnovljena je u 17. st.
  • Kompleks Mirza Na'im (18. st.)
  • Kuća Mir

Izvori

  1. ↑ "Bam i njegov kulturološki krajolik". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/1208 Pristupljeno 18. ožujka 2011. 
  2. ↑ Hladnoća prijeti preživjelima sa BMJ News (engl.) Pristupljeno 18. ožujka 2011.
  3. ↑ Petero stradalih u Bamskoj pješčanoj oluji sa IRAN Broadcasting (engl.) Pristupljeno 18. ožujka 2011.

Poveznice

Literatura

  • Davood Yousofzadeh, Bam: M. Mohammadi-zade, Nimrokhi az Arge Bam (Bam Citadel at a Glance), 1998., str. 160.

Vanjske poveznice


v • r • u
Svjetska baština u Iranu
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (21)
Armenski samostan sv. Tadeja i sv. Stjepana (2008.) • Bam s okolicom (2004.) • Behistunski natpisi (2006.) • Elamitski zigurat i drevni grad Čoga Zanbil (1979.) • Golestanska palača (2013.) • Gonbad-e Kabus (2012.) • Povijesni grad Jazd (2017.) • Kulturološki krajolik Majmanda (2015.) • Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu (2012.) • Pasargad (2004.) • Perzepolis (1979.) • Perzijski kanati (2016.) • Perzijski vrtovi (2011.) • Grobnica šejha Safija (2010.) • Saborna džamija u Isfahanu (1979.) • Sultanija (2005.) • Suza (205.) • Šuštarski hidraulički sustav (2009.) • Tabriški bazar (2010.) • Taht-e Sulejman (2003.)
Iranska zastava
Prirodna baština (1)
Dašt-e Lut (2016.)
Nematerijalna
svjetska baština (10)
Glazba Bakšija iz Korasana (2010.) • Kališujanski rituali Mašhade ardehala u Kašanu (2012.) • Naqqāli, iransko dramsko pripovijedanje* (2011.) • Proslava iranske Nove godine Novruz1) (2009.) • Rituali Pahlevani i Zurhanei (2010.) • Iranski glazbeni reportoar tradicijski skladbi Radif (2009.) • Ritualna dramska umjetnost Ta‘zīye (2012.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Farsu (2010.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Kašanu (2010.) • Tradicionalne vještine izgradnje i jedrenja iranskim lendž brodovima u Perzijskom zaljevu* (2011.)

1) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bam&oldid=516347"