Razlika između inačica stranice »Laktoza«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Laktoza'''-->[[ | <!--'''Laktoza'''-->[[Datoteka:Beta-D-Lactose.svg|thumbnail|240px]] | ||
'''Laktoza''' (prema [[Latinski jezik|lat.]] ''lac'', genitiv ''lactis'': [[mlijeko]]) ili '''mliječni šećer''' je disaharid formule C<sub>12</sub>H<sub>22</sub>O<sub>11</sub> koji se nalazi u mlijeku [[sisavac]]a. Nastaje u mliječnim žlijezdama iz monosaharida [[Glukoza|glukoze]] i '''[[galaktoza|galaktoze]]'''. Laktoza se uz pomoć enzima ''[[laktaza|laktaze]]'' u probavnome traktu razgrađuje na sastavne dijelove, koji zatim ulaze u proces '''[[glikoliza|glikolize]]'''. U odraslih osoba nedostatak enzima laktaze nije rijedak, pa one ne podnose nefermentirano mlijeko u svojoj prehrani. Bakterije mliječno-kiseloga vrenja (npr. roda [[Lactobacillus]]) razgrađuju laktozu na mliječnu kiselinu, što izaziva kiseljenje i grušanje mlijeka, pa se upotrebljavaju u proizvodnji mliječnih prerađevina.<ref>Hrvatska enciklopedija, Broj 6 (Kn-Mak), str. 407, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|953-6036-29-0}} (cjelina) i 953-6036-32-0</ref> | '''Laktoza''' (prema [[Latinski jezik|lat.]] ''lac'', genitiv ''lactis'': [[mlijeko]]) ili '''mliječni šećer''' je disaharid formule C<sub>12</sub>H<sub>22</sub>O<sub>11</sub> koji se nalazi u mlijeku [[sisavac]]a. Nastaje u mliječnim žlijezdama iz monosaharida [[Glukoza|glukoze]] i '''[[galaktoza|galaktoze]]'''. Laktoza se uz pomoć enzima ''[[laktaza|laktaze]]'' u probavnome traktu razgrađuje na sastavne dijelove, koji zatim ulaze u proces '''[[glikoliza|glikolize]]'''. U odraslih osoba nedostatak enzima laktaze nije rijedak, pa one ne podnose nefermentirano mlijeko u svojoj prehrani. Bakterije mliječno-kiseloga vrenja (npr. roda [[Lactobacillus]]) razgrađuju laktozu na mliječnu kiselinu, što izaziva kiseljenje i grušanje mlijeka, pa se upotrebljavaju u proizvodnji mliječnih prerađevina.<ref>Hrvatska enciklopedija, Broj 6 (Kn-Mak), str. 407, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|953-6036-29-0}} (cjelina) i 953-6036-32-0</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 00:57, 30. travnja 2022.
Laktoza (prema lat. lac, genitiv lactis: mlijeko) ili mliječni šećer je disaharid formule C12H22O11 koji se nalazi u mlijeku sisavaca. Nastaje u mliječnim žlijezdama iz monosaharida glukoze i galaktoze. Laktoza se uz pomoć enzima laktaze u probavnome traktu razgrađuje na sastavne dijelove, koji zatim ulaze u proces glikolize. U odraslih osoba nedostatak enzima laktaze nije rijedak, pa one ne podnose nefermentirano mlijeko u svojoj prehrani. Bakterije mliječno-kiseloga vrenja (npr. roda Lactobacillus) razgrađuju laktozu na mliječnu kiselinu, što izaziva kiseljenje i grušanje mlijeka, pa se upotrebljavaju u proizvodnji mliječnih prerađevina.[1]
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopedija, Broj 6 (Kn-Mak), str. 407, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0
Nedovršeni članak Laktoza koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.