Dekomunizacija: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 21:26

Dekomunizacija je naziv za inicijativu oslobađanja različitih potskomunističkih i tranzicijskih društva od komunističkog utjecaja. Označava postupke prevladavanja naslijeđa komunističkih država ustanova, kulture i psihologije u post-komunističkim državama. Slična je denacifikaciji nakon nacionalsocijalizma.^[1] Pojam se najčešće primjenjuje u zemljama bivšeg istočnog bloka kako bi opisao niz zakonskih i društvenih promjena u razdoblju postkomunizma.

Dekomunizacija je pokrenuta na različite načine u različitim državama. Svrha je bila u sveobuhvatna demokratizacija država i raskid s komunističkom političkom, povijesnom te i pravnom prošlošću. Obuhvaća između ostalog zakonsku zabranu o vršenju javnih dužnosti (parlamentarni zastupnici, sudci, novinari itd.) za članove i aktiviste bivše komunističke partije. Drugi element je zakonska obveza za odstranjivanje imena i simbola komunizma iz javnog prostora kao primjerice dekomunizacija naziva ulica i trgova.

Suočavanje s komunističkim zločinima

Institucije koje vode istrage

Kambodža - Izvanredna vijeća u sudovima Kambodže
Češka - Ured za dokumentaciju i istraživanje zločina komunizma
Slovačka - Institut nacionalnog pamćenja - Ústav pamäti národa (Sk)
Estonija - estonski Međunarodne komisije za istraživanje zločina protiv čovječnosti
Njemačka - Savezni povjerenik za arhiv Stasi (BStU)
Mađarska - Institut za povijest Mađarske revolucije 1956.
Litva - Litvanski centar za istraživanje genocida i otpora
Poljska - Institut nacionalnog sjećanja - Komisija za suđenje zločina protiv poljskog naroda
Rumunjska - Institut za istraživanje komunističkih zločina u Rumunjskoj
Hrvatska - Hrvatski centar za istraživanje zločina komunizma

Primjeri

Slavni Češki pisac i disident Milan Kundera navodi kao su se neko bivši komunisti preko noći „prešli“ od predavača, primjerice predmeta „planska ekonomija“ (naziv za komunistički dirigiranu ekonomiju), u predavače predmeta „ekonomija slobodnog tržišta“... ... ili od nastavnika koji su predavali Marksisam i tada kritizirali njegove protivnike... u demokrate. No, ipak neki od njih ne mogu odoljeti napasti, da pohvale ponekad „meki“ marksizam, osobito kroz seminare i satove osobnih razgovora.^[2]

Bivši komunisti vratili su se na vlast u gotovo svim post-sovjetskih država, uključujući i Rusiju, a većina njih odriće se svoje komunističke prošlosti. Isto se dogodilo u nekim istočnoeuropskim državama.

Lustracija

U zemljama poput Poljske provedena je lustracija kojom se ograničavalo bivšim komunistima sudjelovati u državnoj politici. Osobito je zabranjeno pouzdanicima ili djelatnicima iz komunističke tajne policije zauzimati političke pozicije ili djelatnost u državnoj službi.

Rezultati

Povezani članci

Izvori

↑ Jennifer A. Yoder (1999) "From East Germans to Germans?: The New Postcommunist Elites", ISBN 0822323729,, pp.95-97
↑ http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=847: dekomunizacija-je-osnovni-preduvjet-za-duevno-iscjeljenje-hrvatskoga-drutva&catid=2:unutarnja-politika&Itemid=20

[1] Jennifer A. Yoder (1999) "From East Germans to Germans?: The New Postcommunist Elites", ISBN 0822323729,, pp.95-97

[2] ttp://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=847: dekomunizacija-je-osnovni-preduvjet-za-duevno-iscjeljenje-hrvatskoga-drutva&catid=2:unutarnja-politika&Itemid=20

[1]

[2]

Inačica od 24. rujan 2021. u 23:54 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.128 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 21:26 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.128 edits m brisanje nepotrebnih znakova
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dekomunizacija'''-->~~'''Dekomunizacija''' je naziv za inicijativu oslobađanja različitih [[postkomunizam\|potskomunističkih]] i [[tranzicija\|tranzicijskih]] društva od [[realsocijalizam\|komunističkog]] utjecaja. Označava postupke prevladavanja naslijeđa [[komunistička država\|komunističkih država]] ustanova, kulture i psihologije u post-komunističkim državama. Slična je [[denacifikacija\|denacifikaciji]] nakon nacionalsocijalizma.<ref>Jennifer A. Yoder (1999) "From East Germans to Germans?: The New Postcommunist Elites", {{ISBN\|0822323729}},, pp.95-97</ref> Pojam se najčešće primjenjuje u zemljama bivšeg istočnog bloka kako bi opisao niz zakonskih i društvenih promjena u razdoblju [[postkomunizam\|postkomunizma]].		'''Dekomunizacija''' je naziv za inicijativu oslobađanja različitih [[postkomunizam\|potskomunističkih]] i [[tranzicija\|tranzicijskih]] društva od [[realsocijalizam\|komunističkog]] utjecaja. Označava postupke prevladavanja naslijeđa [[komunistička država\|komunističkih država]] ustanova, kulture i psihologije u post-komunističkim državama. Slična je [[denacifikacija\|denacifikaciji]] nakon nacionalsocijalizma.<ref>Jennifer A. Yoder (1999) "From East Germans to Germans?: The New Postcommunist Elites", {{ISBN\|0822323729}},, pp.95-97</ref> Pojam se najčešće primjenjuje u zemljama bivšeg istočnog bloka kako bi opisao niz zakonskih i društvenih promjena u razdoblju [[postkomunizam\|postkomunizma]].

	Dekomunizacija je pokrenuta na različite načine u različitim državama. Svrha je bila u sveobuhvatna [[demokracija\|demokratizacija]] država i raskid s komunističkom političkom, povijesnom te i pravnom prošlošću. Obuhvaća između ostalog zakonsku zabranu o vršenju javnih dužnosti ([[zastupnik\|parlamentarni zastupnici]], [[sudac\|sudci]], [[novinar]]i itd.) za članove i aktiviste bivše komunističke partije. Drugi element je zakonska obveza za odstranjivanje imena i simbola komunizma iz javnog prostora kao primjerice dekomunizacija naziva [[ulica]] i [[trg]]ova.		Dekomunizacija je pokrenuta na različite načine u različitim državama. Svrha je bila u sveobuhvatna [[demokracija\|demokratizacija]] država i raskid s komunističkom političkom, povijesnom te i pravnom prošlošću. Obuhvaća između ostalog zakonsku zabranu o vršenju javnih dužnosti ([[zastupnik\|parlamentarni zastupnici]], [[sudac\|sudci]], [[novinar]]i itd.) za članove i aktiviste bivše komunističke partije. Drugi element je zakonska obveza za odstranjivanje imena i simbola komunizma iz javnog prostora kao primjerice dekomunizacija naziva [[ulica]] i [[trg]]ova.