More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{naslov u kurzivu}} | |||
{{Taksokvir | {{Taksokvir | ||
| boja = lightgreen | | boja = lightgreen | ||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
| dvoimeno_autorstvo = <small>[[L.]]</small> | | dvoimeno_autorstvo = <small>[[L.]]</small> | ||
}} | }} | ||
[[ | [[Datoteka:Carthamus tinctorius MHNT.BOT.2011.3.34.jpg|thumb|''Carthamus tinctorius'']] | ||
'''Bojadisarski bodalj''' (mala žutinica, šafranika, latinski: ''Carthamus tinctorius'') je biljka [[Mediteran|Mediterana]], porijeklom je iz [[Egipat|Egipta]]. U 16. stoljeću je prenesena u [[Engleska|Englesku]], a odatle se raširila i na druga područja. Šafranika je grmolika jednogodišnja [[biljka]], kožastih, jajolikih i nazubljenih tamno zelenih [[list|listova]], može narasti do visine [[čovjek|čovjeka]]. [[Cvijet]] mu je jarko žute do narančaste boje, koji sušenjem prelazi u crvenu. Šafranika se upotrebljava u farmaceutskoj industriji, [[prehrambena industrija|prehrambenoj industriji]] i za bojanje tkanina<ref>[https://www.plantea.com.hr/safranika/ Priroda i biljke] pristupljeno 14. kolovoza 2018</ref> u [[tekstilna industrija|tekstilnoj industriji]]. | '''Bojadisarski bodalj''' (mala žutinica, šafranika, latinski: ''Carthamus tinctorius'') je biljka [[Mediteran|Mediterana]], porijeklom je iz [[Egipat|Egipta]]. U 16. stoljeću je prenesena u [[Engleska|Englesku]], a odatle se raširila i na druga područja. Šafranika je grmolika jednogodišnja [[biljka]], kožastih, jajolikih i nazubljenih tamno zelenih [[list|listova]], može narasti do visine [[čovjek|čovjeka]]. [[Cvijet]] mu je jarko žute do narančaste boje, koji sušenjem prelazi u crvenu. Šafranika se upotrebljava u farmaceutskoj industriji, [[prehrambena industrija|prehrambenoj industriji]] i za bojanje tkanina<ref>[https://www.plantea.com.hr/safranika/ Priroda i biljke] pristupljeno 14. kolovoza 2018</ref> u [[tekstilna industrija|tekstilnoj industriji]]. | ||
| Redak 22: | Redak 22: | ||
Cvijet se koristi kao sirovina za dobivanje žute i crvene boje. [[Ulje]] šafranike se koristi u prehrani, ima visok sadržaj linolne kiseline i vitamina K i E. Sjemenke šafranike koriste se u prehrani kao začin, zamjena za vrlo skupi [[šafran]]. Osim u prehrani ulje se koristi i u [[farmaceutska industrija|farmaceutskoj industriji]], za njegu suhe [[koža|kože]]. U novije vrijeme se genetski modificiranom šafranikom pokušava proizvoditi [[inzulin]]. | Cvijet se koristi kao sirovina za dobivanje žute i crvene boje. [[Ulje]] šafranike se koristi u prehrani, ima visok sadržaj linolne kiseline i vitamina K i E. Sjemenke šafranike koriste se u prehrani kao začin, zamjena za vrlo skupi [[šafran]]. Osim u prehrani ulje se koristi i u [[farmaceutska industrija|farmaceutskoj industriji]], za njegu suhe [[koža|kože]]. U novije vrijeme se genetski modificiranom šafranikom pokušava proizvoditi [[inzulin]]. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 17:48
| Bojadisarski bodalj | |
|---|---|
 Šafranika | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Asterales |
| Porodica: | Glavočike |
| Rod: | Carthamus |
| Vrsta: | C. tinctorius |
| Dvojno ime | |
| Carthamus tinctorius L. | |
Bojadisarski bodalj (mala žutinica, šafranika, latinski: Carthamus tinctorius) je biljka Mediterana, porijeklom je iz Egipta. U 16. stoljeću je prenesena u Englesku, a odatle se raširila i na druga područja. Šafranika je grmolika jednogodišnja biljka, kožastih, jajolikih i nazubljenih tamno zelenih listova, može narasti do visine čovjeka. Cvijet mu je jarko žute do narančaste boje, koji sušenjem prelazi u crvenu. Šafranika se upotrebljava u farmaceutskoj industriji, prehrambenoj industriji i za bojanje tkanina[1] u tekstilnoj industriji.
Cvijet se koristi kao sirovina za dobivanje žute i crvene boje. Ulje šafranike se koristi u prehrani, ima visok sadržaj linolne kiseline i vitamina K i E. Sjemenke šafranike koriste se u prehrani kao začin, zamjena za vrlo skupi šafran. Osim u prehrani ulje se koristi i u farmaceutskoj industriji, za njegu suhe kože. U novije vrijeme se genetski modificiranom šafranikom pokušava proizvoditi inzulin.
Izvori
- ↑ Priroda i biljke pristupljeno 14. kolovoza 2018