Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Simbioza: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bny
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Simbioza'''-->[[Datoteka:Calcinus laevimanus hermit crab with Calliactis sea anemone. 2 frames in one.jpg|200px|desno|thumb|Simbioza [[rakovi|raka]] i [[moruzgve]].]]
[[Datoteka:Calcinus laevimanus hermit crab with Calliactis sea anemone. 2 frames in one.jpg|200px|desno|thumb|Simbioza [[rakovi|raka]] i [[moruzgve]].]]
'''Simbioza''' ([[grčki|grč]]. "syin" = s, sa, "biosis" = živi) je bliska, često dugotrajna [[interakcija]] dvaju [[organizam]]a različitih [[vrsta]], zbog obostrane koristi. Od organizama, koji žive u paru, veći je obično domaćin, a drugi je [[parazit]] ili mutualist.
'''Simbioza''' ([[grčki|grč]]. "syin" = s, sa, "biosis" = živi) je bliska, često dugotrajna [[interakcija]] dvaju [[organizam]]a različitih [[vrsta]], zbog obostrane koristi. Od organizama, koji žive u paru, veći je obično domaćin, a drugi je [[parazit]] ili mutualist.



Posljednja izmjena od 14. travanj 2022. u 04:50

Simbioza raka i moruzgve.

Simbioza (grč. "syin" = s, sa, "biosis" = živi) je bliska, često dugotrajna interakcija dvaju organizama različitih vrsta, zbog obostrane koristi. Od organizama, koji žive u paru, veći je obično domaćin, a drugi je parazit ili mutualist.

Odnos organizama u simbiozi može biti: parazitski (štetan za jednoga), komenzalski (jedan ima korist, a drugi ni korist ni štetu) i obostran (povoljan za oboje). U nekim međusobnim odnosima, hrana nije najvažnija korist. To može biti obrana od potencijalnih grabežljivaca ili su oba partnera u zajedništvu radi nadopunjavanja obrane od neprijatelja. Neka stvorenja ne žive u izravnom dodiru s drugim biljkama ili životinjama, ali neizravno utječu na njih. Tako gljive razgrađuju odumrle biljne i životinjske ostatke, što uvjetuje poboljšanjem kvalitete tla i korisno je za biljke.

Suživot je moguć i između dva organizma, koji su neovisne vrste, ali povremeno dolaze u dodir jedni s drugima. Takve su ribe koje se hrane vanjskim nametnicima na koži i škrgama većih riba te česticama hrane između zubi morskih pasa i drugih velikih riba i morskih sisavaca. Simbioza postoji u različitim stupnjevima ovisnosti i integracije obiju strana. Ponekad potpuno ovise jedni o drugima, a ponekad samo u rijetkim slučajevima.

Ptice crvenokljuni govedari hrane se kožnim parazitima nilskog konja, bizona i drugih velikih afričkih sisavaca. Ptice u simbiozi čišćenja mogu lako doći do hrane, ali korist također imaju i veliki sisavci, jer se rješavaju nametiljih parazita.