Čiope: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Čiope'''-->{{Taksokvir
{{Taksokvir
| boja = pink
| boja = pink
| naziv = Čiope
| naziv = Čiope
Redak 28: Redak 28:
Neke čiope su razvile jedan oblik [[eholokacija|eholokacije]] za snalaženje u mračnim pećinama gdje se odmaraju.<ref name=EoB/> Nedavno je otkriveno da jedna vrsta, ''[[Aerodramus papuensis]]'', također koristi eholokaciju i izvan pećina.
Neke čiope su razvile jedan oblik [[eholokacija|eholokacije]] za snalaženje u mračnim pećinama gdje se odmaraju.<ref name=EoB/> Nedavno je otkriveno da jedna vrsta, ''[[Aerodramus papuensis]]'', također koristi eholokaciju i izvan pećina.


Čiope nastanjuju sve [[kontinent]]e i mnoge [[otok]]e, osim dalekog sjevera i [[pustinja]].<ref name = H&C>{{Cite book| last = Martins | first = Thais | coauthors = Mead, Christopher J. | year = 2003 | chapter = Swifts | editor = [[Chris Perrins|Perrins, Christopher]] | title = The Firefly Encyclopedia of Birds | publisher = Firefly Books | pages = 346–350 | isbn = 1-55297-777-3}}</ref> Poput lastavica i bregunica, čiope iz predjela sa umjerenom klimom su selice i zimuju u tropima. Neke vrste mogu preživjeti zimu padanjem u [[torpor]], stanje slično [[hibernacija|hibernaciji]].<ref name=EoB>{{Cite book|editor=Forshaw, Joseph|author= Collins, Charles T.|year=1991|title=Encyclopaedia of Animals: Birds|publisher= Merehurst Press|location=London|pages= 134–136|isbn= 1-85391-186-0}}</ref>
Čiope nastanjuju sve [[kontinent]]e i mnoge [[otok]]e, osim dalekog sjevera i [[pustinja]].<ref name = H&C>{{Citiranje knjige| last = Martins | first = Thais | coauthors = Mead, Christopher J. | year = 2003 | chapter = Swifts | editor = [[Chris Perrins|Perrins, Christopher]] | title = The Firefly Encyclopedia of Birds | publisher = Firefly Books | pages = 346–350 | isbn = 1-55297-777-3}}</ref> Poput lastavica i bregunica, čiope iz predjela sa umjerenom klimom su selice i zimuju u tropima. Neke vrste mogu preživjeti zimu padanjem u [[torpor]], stanje slično [[hibernacija|hibernaciji]].<ref name=EoB>{{Citiranje knjige|editor=Forshaw, Joseph|author= Collins, Charles T.|year=1991|title=Encyclopaedia of Animals: Birds|publisher= Merehurst Press|location=London|pages= 134–136|isbn= 1-85391-186-0}}</ref>


Mnoge od njih imaju karakterističan oblik, sa kratkim i račvastim repom i vrlo dugim krilima koja podsjećaju na [[bumerang]]. Let nekih vrsta karakterizira prepoznatljivo "treperenje", koje je sasvim različito od onog kod lastavica. Čiope mogu biti duge od 9&nbsp;cm do 25&nbsp;cm, a težiti od 5,4 g do 184 g.<ref name=EoB/>
Mnoge od njih imaju karakterističan oblik, sa kratkim i račvastim repom i vrlo dugim krilima koja podsjećaju na [[bumerang]]. Let nekih vrsta karakterizira prepoznatljivo "treperenje", koje je sasvim različito od onog kod lastavica. Čiope mogu biti duge od 9&nbsp;cm do 25&nbsp;cm, a težiti od 5,4 g do 184 g.<ref name=EoB/>
Redak 74: Redak 74:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Apodidae}}
 
*[http://commonswift.org/common_swift.html Crna čiopa.org]
*[http://commonswift.org/common_swift.html Crna čiopa.org]
*[http://www.xeno-canto.org/browse.php?query=apodidae Glasanje čiopa] na xeno-canto.org
*[http://www.xeno-canto.org/browse.php?query=apodidae Glasanje čiopa] na xeno-canto.org

Posljednja izmjena od 10. ožujak 2026. u 04:56

Čiope
Crna čiopa, Apus apus Obratiti pažnju na drugačiji oblik krila od lastavice.
Crna čiopa, Apus apus
Obratiti pažnju na drugačiji oblik krila od lastavice.
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Apodiformes
Porodica: Apodidae
Hartert, 1897.
Rodovi
Vidjeti u tekstu.

Čiope (lat. Apodidae) su porodica ptica izuzetno prilagođenih životu u zraku. Veoma su slične lastavicama, ali uopće nisu u srodstvu ni sa jednom vrapčarkom; čiope su svrstane u odvojeni red Apodiformes, koji dijele sa kolibrićima. Ćubaste čiope su srodne pravim čiopama, ali tvore odvojenu porodicu, Hemiprocnidae.

Sličnosti između čiopa i lastavica nastale su uslijed konvergentne evolucije; i jedne i druge love kukce u letu.

Znanstveni naziv ove porodice potiče od starogrčkog απους, apus, što znači "bez stopala", jer čiope imaju veoma kratke noge i nikada ne slijeću na tlo, već umjesto toga na vertikalne površine. Tradicija prikazivanja čiopa bez stopala nastavila se u Srednji vijek i ponekada se prikazivala na grbovima.

Opis

Datoteka:Apus pallidus -Greece-8.jpg
Apus pallidus u Grčkoj

Čiope su među pticama najprilagođenije životu u zraku. Veće vrste, poput Hirundapus caudacutus, su među najbržim letačima u životinjskom carstvu. Čak i crna čiopa leti na 5 do 14 metara u sekundi, a može dostići 60 metara u sekundi (216 km/h). Tijekom jedne godine, crna čiopa pređe barem 200 000 km.[1]

Neke čiope su razvile jedan oblik eholokacije za snalaženje u mračnim pećinama gdje se odmaraju.[2] Nedavno je otkriveno da jedna vrsta, Aerodramus papuensis, također koristi eholokaciju i izvan pećina.

Čiope nastanjuju sve kontinente i mnoge otoke, osim dalekog sjevera i pustinja.[3] Poput lastavica i bregunica, čiope iz predjela sa umjerenom klimom su selice i zimuju u tropima. Neke vrste mogu preživjeti zimu padanjem u torpor, stanje slično hibernaciji.[2]

Mnoge od njih imaju karakterističan oblik, sa kratkim i račvastim repom i vrlo dugim krilima koja podsjećaju na bumerang. Let nekih vrsta karakterizira prepoznatljivo "treperenje", koje je sasvim različito od onog kod lastavica. Čiope mogu biti duge od 9 cm do 25 cm, a težiti od 5,4 g do 184 g.[2]

Mnoge vrste lijepe svoje gnijezdo za vertikalnu površinu, a rod Aerodramus koristi samo taj materijal za njegovo pravljenje; ljudi skidaju ta gnijezda i od njih prave supu. Ptići se izlegu nakon 19 do 23 dana, a mladi napuštaju gnijezdo nakon još šest do osam tjedana. Oba roditelja pomažu u podizanju mladih.[2]

Sistematika i evolucija

Čiope i ćubaste čiope se već dugo smatraju srodnicima kolibrića, što je potvrđeno otkrićem Jungornithidae, koji su čiopama slični srodnici kolibrića, i primitivnih kolibrića poput Eurotrochilus. Tradicionalna taksonomija svrstava porodicu kolibrića (Trochilidae) u isti red kao i čiope i ćubaste čiope (i nijedne druge ptice); Sibley-Ahlquist taksonomija tretira ovu grupu kao nadred u kojem se red čiopa naziva Trochiliformes.

Taksonomija čiopa je većinom komplicirana, a granice između vrsta i rodova se mnogo disputiraju, posebno među rodovima Aerodramus, Hydrochous, Schoutedenapus i Collocalia. Analiziranje ponašanja i vokalizacije je komplikovano zbog česte paralelne evolucije; analize različitih morfoloških osobina i DNK sekvenci dovele su do dvomislenih i djelomično kontradiktornih rezultata (Thomassen et al., 2005).

Čiopašice su postale raznovrsnije tijekom eocena, na čijem kraju su postojale sve današnje porodice; fosilni rodovi pronađeni su u cijeloj umjerenoj Europi, između današnje Danske i Francuske, poput primitivnog Scaniacypselusa (rani – srednji eocen) i modernijeg Procypseloidesa (kasni eocen/rani oligocen – rani miocen). Jedan pretpovijesni rod koji se često pripaja čiopama, Primapus (rani eocen, Engleska), možda je dalji predak.

Taksonomija

Tribus Cypseloidini

Tribus Collocalini

Tribus Chaeturini

Tribus Apodini

Izvori

  1. ↑ Piper, Ross (2007), Extraordinary Animals: An Encyclopedia of Curious and Unusual Animals, Greenwood Press.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Collins, Charles T. (1991) Encyclopaedia of Animals: Birds. Uredio: Forshaw, Joseph.
  3. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  • Chantler, Phil & Driessens, Gerald (2000): Swifts : a guide to the swifts and treeswifts of the world. Pica Press, Mountfield, East Sussex. ISBN 1-873403-83-6
  • Thomassen, Henri A.; Tex, Robert-Jan; de Bakker, Merijn A.G. & Povel, G. David E. (2005): Phylogenetic relationships amongst swifts and swiftlets: A multi locus approach. Molecular Phylogenetics and Evolution 37(1): 264–277. (HTML abstract)

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Čiope&oldid=668220"