Nazalizacija: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nazalizacija''' je [[Fonologija|fonološka]] promjena koja nastaje spuštanjem nepčanih resica kako bi se struja zraka namijenjena proizvodnji [[Zvuk|zvuka]] usmjerila kroz [[Nosna šupljina|nosnu šupljinu]]. Najbolje poznati primjer nazalnih [[Glas|glasova]] jest [[Francuski jezik|francuski]] jezik. U frazi ''Un bon vin blanc'' očituju se svi nazalni glasovi francuskoga jezika. Nešto manje poznati po nazalima su [[Poljski jezik|poljski]] i [[Portugalski jezik|portugalski]], te određeni [[germanski jezici]] poput [[Frizijski jezici|frizijskog]]. Kod [[Keltski jezici|keltskih]] jezika nazalizacija ima i razlikovnu ulogu: nazalizirani [[suglasnik]] može označavati određeni [[padež]], dok običan nenazalizirani suglasnik predstavlja nepromijenjeni [[nominativ]]. Zbog toga se nazalizaciju može smatrati i [[Fonem|fonemskom]] promjenom. | |||
[[Kategorija:Jezikoslovlje]] | [[Kategorija:Jezikoslovlje]] | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 07:57
Nazalizacija je fonološka promjena koja nastaje spuštanjem nepčanih resica kako bi se struja zraka namijenjena proizvodnji zvuka usmjerila kroz nosnu šupljinu. Najbolje poznati primjer nazalnih glasova jest francuski jezik. U frazi Un bon vin blanc očituju se svi nazalni glasovi francuskoga jezika. Nešto manje poznati po nazalima su poljski i portugalski, te određeni germanski jezici poput frizijskog. Kod keltskih jezika nazalizacija ima i razlikovnu ulogu: nazalizirani suglasnik može označavati određeni padež, dok običan nenazalizirani suglasnik predstavlja nepromijenjeni nominativ. Zbog toga se nazalizaciju može smatrati i fonemskom promjenom.