Jelena Šubić: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m čišćenje redirekcija za infookvir monarh |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Jelena Šubić'''-->{{ | <!--'''Jelena Šubić'''-->{{Infookvir monarh | ||
| ime = Jelena Šubić | | ime = Jelena Šubić | ||
| slika = | | slika = | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 12:20
| Jelena Šubić | |
|---|---|
| Kneginja Bosne | |
| Vladavina | 28. rujan 1353. – 1353. |
| Prethodnik | Stjepan II. Kotromanić |
| Nasljednik | Tvrtko I. Kotromanić |
| Regent | nitko |
| Suprug | Vladislav Kotromanić |
| Djeca | |
| Tvrtko Vuk Katarina Marija | |
| Dinastija | Šubići Kotromanići |
| Otac | Juraj II. Šubić Bribirski |
| Majka | Lelka |
| Rođenje | 1306. |
| Smrt | 10. travnja 1378. |
| Pokop | Bobovačka kapela |
| Vjera | katolik |
- Ne treba je miješati sa suprugom njenoga brata, Jelenom Nemanjić-Šubić.
Jelena Šubić (1306. - 10. travnja 1378.) je bila srednjovjekovna bribirska i bosanska kneginja porijeklom iz hrvatske plemićke porodice Šubića. Rođena je oko 1306. i bila je kćerka Jurja II. Šubića i njegove misteriozne supruge kneginje Lelke.
Podrijetlo i obitelj[uredi]
Jelena je rođena 1306. godine u tvrđavi Bribir. Roditelji su joj bili Juraj II. Šubić i kneginja Lelka. Jelena je imala braću i sestre:
- Mladen III. Šubić Bribirski, štit Hrvata, koji je oženio srpsku princezu Jelenu Dečansku
- Pavao III. Šubić Bribirski, koji je umro 1356. godine i koji je oženio mletačku plemkinju Katarinu Dondalo
- Deodat, koji je bio bribirski knez 1345. do 1347. godine
- Katarina, koja se udala za Ivana Jurišića
Brak[uredi]
Udala se za Vladislava Kotromanića, brata bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića.Jelenina udaja za Vladislava je opet zbližila moćne porodice Kotromanića i Šubića, [1] a vjenčanje je obavio trogirski biskup Lampridi. [2] Kako su Jelena i Vladislav bili u drugom i trećem koljenu srodstva, bio je potreban otpust od pape kako bi brak bio valjan u očima Rimokatoličke crkve. Za taj otpust se niko nije pobrinuo, iako je papa ranije dao otpust za brak Vladislavova brata i ortenburške grofice na zahtjev bana Mladena II. Šubića, što je Jelenin brak s Vladislavom činilo neispravnim prema kanonskom zakonu. [1][2] Jelenin suprug, ipak, nije bio vjeran, baš kao i većina Kotromanića. Dominik Mandić smatra da je Vladislav dobio izvanbračnog sina, budućeg kralja Stjepana Dabišu, nedugo nakon što je Jelena rodila budućeg kralja Tvrtka I. [2] Djeca Vladislava i Jelene su bili:
- ban, kasnije kralj Stjepan Tvrtko I. (c. 1338. – 1391.)
- ban Stjepan Vuk (rođen 1345. – poslije 1374. )
Međutim Vladislavu i Jeleni pripisuju još jednu kći :
Zbog pogoršanog zdravlja, Vladislav se 1353. godine odrekao nasljednih prava u korist njihovog petnaestogodišnjeg sina Tvrtka, koji je naslijedio Vladislavova brata Stjepana kao ban, a kasnije se okrunio za prvog bosanskog kralja. [3][4] Vladislav je umro u prvim godinama sinove vladavine.
Majka bana i kralja[uredi]
Iako nikada nije postala banica Bosne, Jelena je posjedovala značajan uticaj tokom vladavine svoga sina. Jelena je svom sinu pružala podršku tokom njegove vladavine i aktivno sudjelovala u upravljanju državom. Za vrijeme borbi njenih sinova, Tvrtka i Vuka, za vlast nad Bosnom 1366. godine, Jelena je bila istjerana iz Bosne i zatvorena u nekom selu pored Neretve.[5] Nakon kratkotrajnog boravka u egzilu, Jelena i Tvrtko su se 1367. godine vratili u Bosnu, gdje je Tvrtko ponovo preuzeo vlast.
Potpis kneginje Jelene i kraljice Doroteje se nalazi pored Tvrtkovog potpisa na jednoj povelji Dubrovčanima, [6] što znači da je kneginja Jelena umrla nakon što se 1377. godine Tvrtko okrunio za kralja. Knjeginja Jelena je umrla u samo podne 10. travnja 1378. godine.
Također pogledajte[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Draganović, Krunoslav: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Dominik Mandić, Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine, Ziral, 1978.
- ↑ John Van Antwerp Fine, The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century, Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007.
- ↑ Čuvalo, Ante: Historical dictionary of Bosnia and Herzegovina, Scarecrow Press, 2007.
- ↑ Anđelić, Pavao: Bobovac i kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, Veselin Masleša, 1973.
- ↑ Foretić, Vinko: Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980.
Nedovršeni članak Jelena Šubić koji govori o plemiću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.