Razlika između inačica stranice »Angelica Kauffmann«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Angelica Kauffmann'''-->{{Likovni umjetnik
{{Likovni umjetnik
|ime              = Angelica Kauffmann
|ime              = Angelica Kauffmann
|period          = [[rokoko]]- [[neoklasicizam]]
|period          = [[rokoko]]- [[neoklasicizam]]
Redak 14: Redak 14:
|potpis =  
|potpis =  
}}
}}
'''Maria Anna Angelica (Angelika) Katharina Kauffmann''' ([[Chur]], [[30. listopada]] [[1741.]] - [[Rim]], [[5. studenoga]] [[1807.]])<ref>{{cite web|url=https://www.royalacademy.org.uk/art-artists/name/angelica-kauffman-ra|title=Angelica Kauffman RA (1741 - 1807)|publisher=Royal Academy of Arts|access-date=21 March 2021}}</ref> - [[Švicarska|švicarsko]]-[[Austrija|austrijska]] [[slikar]]ica, jedna od najznačajnijih slikarica [[18. stoljeće|18. stoljeća]].
'''Maria Anna Angelica (Angelika) Katharina Kauffmann''' ([[Chur]], [[30. listopada]] [[1741.]] - [[Rim]], [[5. studenoga]] [[1807.]])<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.royalacademy.org.uk/art-artists/name/angelica-kauffman-ra|title=Angelica Kauffman RA (1741 - 1807)|publisher=Royal Academy of Arts|access-date=21 March 2021}}</ref> - [[Švicarska|švicarsko]]-[[Austrija|austrijska]] [[slikar]]ica, jedna od najznačajnijih slikarica [[18. stoljeće|18. stoljeća]].


Rodila se u švicarskom gradu Churu. Osnove [[slikarstvo|slikarstva]] učila je od oca Austrijanca Johanna Josepha Kauffmann, također slikara. Uz materinjski [[njemački jezik]], naučila je i [[engleski]], [[talijanski]] i [[francuski]]. Veći dio života provela je u [[London]]u i [[Rim]]u. Za vrijeme jednog od putovanja u Rim [[1758.]] godine upoznala je njemačkoga arheologa [[Johann Joachim Winckelmann|Johanna Joachima Winckelmanna]], vodeću ličnost neoklasističkog pokreta. Pod njegovim utjecajem počela je slikati povijesne i mitološke scene.  
Rodila se u švicarskom gradu Churu. Osnove [[slikarstvo|slikarstva]] učila je od oca Austrijanca Johanna Josepha Kauffmann, također slikara. Uz materinjski [[njemački jezik]], naučila je i [[engleski]], [[talijanski]] i [[francuski]]. Veći dio života provela je u [[London]]u i [[Rim]]u. Za vrijeme jednog od putovanja u Rim [[1758.]] godine upoznala je njemačkoga arheologa [[Johann Joachim Winckelmann|Johanna Joachima Winckelmanna]], vodeću ličnost neoklasističkog pokreta. Pod njegovim utjecajem počela je slikati povijesne i mitološke scene.  

Trenutačna izmjena od 23:23, 30. travnja 2022.

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Maria Anna Angelica (Angelika) Katharina Kauffmann (Chur, 30. listopada 1741. - Rim, 5. studenoga 1807.)[1] - švicarsko-austrijska slikarica, jedna od najznačajnijih slikarica 18. stoljeća.

Rodila se u švicarskom gradu Churu. Osnove slikarstva učila je od oca Austrijanca Johanna Josepha Kauffmann, također slikara. Uz materinjski njemački jezik, naučila je i engleski, talijanski i francuski. Veći dio života provela je u Londonu i Rimu. Za vrijeme jednog od putovanja u Rim 1758. godine upoznala je njemačkoga arheologa Johanna Joachima Winckelmanna, vodeću ličnost neoklasističkog pokreta. Pod njegovim utjecajem počela je slikati povijesne i mitološke scene.

Od 1766. do 1781. godine živjela je u Londonu. Upoznala je istaknutoga slikara Sir Joshua Reynoldsa, koji joj je pomagao. Postala je članice Kraljevske akademije u Londonu 1768. godine.[2] Tamo se vjenčala za talijanskog slikara Antonia Lucchija i uskoro se s njim preselila u Rim. Njihova kuća postala je središte društvenog života. Umjetnici i poznate osobe okupljali su se u njihovom domu.

Angelica Kauffmann zbog poznavanja jezika i umjetnosti postala je vodič po rimskim muzejima, galerijama i znamenitostima mnogim uglednim ličnostima, koje su dolazili u Rim. Tako je bila pratnja Johannu Wolfgangu Goetheu za vrijeme njegova boravka u Rimu. Goethe je za nju napisao u svom djelu “Putovanje u Italiji”, da je “izuzetno talentirana slikarica i samozatajna osoba te istančanog ukusa za sve što je lijepo, vrijedno i istinito”. Johann Goettfried Herder prozvao je Angelicu Kauffmann “vjerojatno najkulturnijom ženom u Europi”.

Njezino slikarstvo bilo je na prijelazu iz razdoblja rokoko-a u neoklasicizam. Slikala je portrete poznatih osoba poput Goethea i Winckelmanna, mitološke prizore i autoportrete.

Njen sprovod 7. studenog 1807. godine u Rimu bio je s oko 100 svećenika i mnogo uzvanika iz svijeta slikarstva i umjetnosti.

Galerija

  • Idealni portret Shakespearea, o. 1770.
  • Portret muža (Antonio Zucchi), 1781.
  • Glazba i slikarstvo, 1882.
  • Miranda i Ferdinand u Oluji, 1782.
  • Portret mladog Goethea, 1787.
  • Venera uvjerava Helenu da ode s Parisom, 1790.
  • Alkestidina smrt, 1741.-1807.
  • Trojil i Kresida, bakropis po Shakespeareovoj drami iz 1895.

Izložbe

  • Retrospektive Angelika Kauffmann (270 works, c. 450 ill. ), Düsseldorf, Kunstmuseum (Nov. 15th 1998 - Jan. 24th 1999); München, Haus der Kunst (Febr. 5th - April 18th 1999); Chur, Bündner Kunstmuseum (May 8th - July 11th 1999).

Bibliografija

  • Bettina Baumgärtel (ed.): Retrospective Angelika Kauffmann, Exh. Cat. Dusseldorf, Kunstmuseum; Munich, Haus der Kunst, Chur, Bündner Kunstmuseum, Ostfildern, Hatje 1998, ISBN 3-7757-0756-5.
  • Angelica Kauffman Research Project: Forthcoming catalogue raisonné by Bettina Baumgärtel.

Vanjske poveznice

Izvori

  1. ↑ "Angelica Kauffman RA (1741 - 1807)". Royal Academy of Arts. https://www.royalacademy.org.uk/art-artists/name/angelica-kauffman-ra Pristupljeno 21. ožujka 2021. 
  2. ↑ Stukenbrock C. & Töpper B.: 1000 Masterpieces of European Painting from 1300 to 1850., Könemann 2005.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Angelica_Kauffmann&oldid=500154"